13
Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ uuv
(Mk 4:1-20; Lu 8:4-8)
Aaz eemon tana, Yesu ipul ruum, ve ivot gha izila pa yaa naliu Galilaia, ve mboole izi nari. Ve eval tiina kat tila tilivuti tighe tilooŋ saveeŋ tooni. Tauvene i izaa waaŋ ee ve tiparuuze ivot ila rig pa nari. Ra mboole izi, ve ivotia Maaron aliiŋa pazi. Eval tiina tawe tiyozyooz izi nari, ve tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni. Yesu ipaghazoŋai zi pa gabua naol ila saveeŋ palelaaŋ. I isaav pazi ighe:
“Alooŋ. Pai ee, ŋeer ee igham wit uuve, ve ila uum tooni ighe isuruuv zi. Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene man tiroov tila ve tighan suvinia. Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa. Eemon saawe tau aaz ighaaz ve taan ituntun, wit tawe rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, wariazi tizila geeg mako. Ve uuv siriv timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le timatmaat. Eemon uuv siriv titap tizala taan poia. Tauvene titum poi tizaa, ve anoŋazi katini. Siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30).”
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ve ipariaaŋa ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
Puughu tau Yesu isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ
(Mk 4:10-12; Lu 8:9-10)
10 Murei ra, mbiwa tooni tila tooni, ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yo usavsaav pa tamtamon ila saveeŋ palelaaŋ mon?”
11 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai ŋgar tana payam. Ve tamtamon siriv, i igham tauvene pazi mako. *
12 Pasaa, tamtamon tau ighe iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iuule ve iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Leso tamtamon tana irau kat pa ŋgar popoia. Eemon isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa rigta, ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni rigmon tana pani, ve i ileep sorok. *
13 Puughu tau nasavsaav pazi ila saveeŋ palelaaŋ, ene vene:
‘Matazi tighitghita gabua, eemon tighilaal puughu mako.
Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon tigham ŋgar pani mako.’ *
14 “Ŋgar tau yes tighamu, ene iduduuŋ kat pa Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Isaia ivotia na. Saveeŋ tauvene:
‘Yam aat aloŋlooŋ saveeŋ.
Eemon ŋgar tsiam irau ivot pani ne mako.
Ve matamim aghitghita gabua.
Eemon irau aghilaal puughu mako. *
15 Pasaa, zeran tane, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Lolozi pa ghilalooŋ gabua mako.
Tinizi imum pa loŋaaŋ saveeŋ.
Ve tiponpoon matazi, leso tighilaal gabua tau ivotvot ne puughu sov.
Ve imin ta yes lolozi pa tigham ŋgar, kanaŋ tighilaal gabua tau matazi tighita ve taliŋazi tilooŋa na, ve tighazooŋ pa puughu, ve titoor ŋgar toozi.
Leso nauul zi ve nareu sosor toozi.’ ”
16 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauvene yam tane, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pa gabua tau matamim aghita, ve taliŋamim alooŋa na, yam aghazooŋ pa puughu. *
17 Yau nasaav payam kat. Muuŋ, propet naol tomania zeran duduŋazi katini tighe le tighita gabua naol tau aazne yam aghit zi ne. Eemon tighit zi mako. Ve tighe le tilooŋ saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne. Eemon tilooŋa mako.”
Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ uuv puughu
(Mk 4:13-20; Lu 8:11-15)
18 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ wit uuve, ene puughu tauvene: 19 Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ pa pooz to nugh sambam, eemon ŋgar toozi ighazooŋ pani mako. Tauvene Ŋeer Saghati ila ve isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi. 20 Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve rekia mon tighamu toman lolozi poia kat. 21 Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila taan loolo geeg mako. Tauvene tiyooz tuŋia mako. Isaav ighe tamtamon tigham saghatin zi, ma pataŋani ite paam ivot pazi pasaa, titaghon Maaron aliiŋa, ene rekia mon ve tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron. 22 Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron. Eemon pataŋani naol to taan, tomania kuaz ve gabua popoia tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako. *
23 Ve uuv siriv tau ŋeer tana isuruuv zi ila taan poia, ene izaa to yes tau tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tighazooŋ pani. Tauvene ghuruuŋ ila toozi ighur anooŋa popoia katini. Siriv, anoŋazi ivot irau ndiŋndiŋ ee (100), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30).” *
Saveeŋ palelaaŋ to wit olia tau itum ila uum
24 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau isuruuv wit uvezi popoia ila uum tooni. 25 Eemon saawe tau eval tiina tigheen le lolozi iveegh, ŋeer tawe koia ila isuruuv wit olia uvezi iloŋ ila wit lolozi, ve ighau ila. Wit olia tawe, ghitooŋa raraate imin wit tauu. Eemon ene oot saghati. 26 Saawe tau wit itum izaa gha ighur anooŋa, ra tighilaal wit olia tana. 27 Tauvene yes besooŋa to uum tauu tila tooni, ve tipaes pani tighe: ‘Wai, tiina, ŋgarig gha nighilaal wit olia tau itum tomania wit tsio! Ilaagh mindai ta itum ta sewe? Pa yo usuruuv wit uvezi popoia mon.’
28 “I iyol aliŋazi ighe: ‘Koiag eta aat igham ŋgar tane.’
Tauvene besooŋa tooni tighasoni muul tighe: ‘Mindai, pale nila nikuruv wit olia tawe, ve nisik zi tilalez?’
29 “Eemon i iyol aliŋazi ighe: ‘Aiss, agham vene sov! Pale akuruv wit popoia siriv tomani zi ma vene. 30 Apul zi tigheen tomania wit tauu le saawe to mariri ivot, o nasaav pa uraata tsiau to tila tikuruv wit olia tawe, ve tiyau zi tila tilup zi, leso tisik zi tila yav. Mako tindou poghania wit tauu anoŋazi, ve tighur zi iloŋ ila ruum tsiau to aniiŋ.’ ” *
Saveeŋ palelaaŋ to mastet uuve
(Mk 4:30-32; Lu 13:18-19)
31 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin mastet uuve tau ŋeer ee ighamu, ve ila isuruuva ila uum tooni. 32 Mastet uuve, ene geegeu kat. *
Gabua isov uvezi tintiina tiliivo. Eemon saawe tau itum izaa, ene itum tiina ve ghitooŋa imin ai. Iliiv saiŋ isov to uum. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, tila tirau rumazi izala booga.” *
Saveeŋ palelaaŋ to yis
(Lu 13:20-21)
33 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin yis rig tau livaa ee ikepu tomania palawa tiina. Yis rigmon tana iloŋ ila irau palawa tawe loolo le ipasaria.”
34 Ŋgar isov tana, Yesu isavia pa eval tiina ila saveeŋ palelaaŋ mon. I isavia saveeŋ eta ighazooŋ pazi mako. Saawe isov, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ mon. 35 Tauvene Maaron aliiŋa tau propet ee ivotia na ighur anooŋa. Isaav ighe:
Avog pale ikaak, ve nasavia saveeŋ palelaaŋ.
Ŋgar siriv tau iyooŋ indeeŋ saawe tau Maaron ighur sambam ve taan, ve ilam imuul aazne, yau aat nasavi zi tivot tighazooŋ. *
Saveeŋ palelaaŋ to wit olia puughu
36 Yesu ipul eval tiina, ve iloŋ ila ruum, ra mbiwa tooni tila tooni, ve tighasoni tighe: “Saveeŋ palelaaŋ to wit olia tau yo usavia na, irau upaghazoŋai puughu payei?”
37 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau isuruuv wit uvezi popoia, ene Tamtamon Naatu. 38 Ve uum tooni, ene izaa to taan naol isov. Uuv popoia, ene izaa to yes tau titaghon pooz to nugh sambam. Ve wit olia, ene izaa to yes tau titaghon ŋgar to Ŋeer Saghati. *
39 Uum tauu koia tau isuruuv wit olia uvezi, ene Ŋeer Saghati. Saawe to mariri, ene taan saawe. Ve yes uraata tau tila tindou aniiŋ wit anooŋa, ene yes aŋela. 40 Taan saawe ighe ivot, ene pale ŋgar raraate mon ivot pa zeran sasaghati imin yes uraata tigham pa wit olia tawe. Pale tiyau zi tila tilup zi, ve yav ighan zi. 41 Pasaa, Tamtamon Naatu pale imbaaŋ aŋela tooni tila tiyau tamtamon tisov tau timin watiiŋ pa zetazŋa, tomania tamtamon tisov tau timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron na, ve tighur zi tila soghan pa yes tau titaghon pooz tooni. *
42 Mako tisik zi tizala yav tiina ighan zi. Yes pale tilepleep ta sewe, ve tiyakyak toman livozi kikikia. *
43 Eemon zeran tau titaghon ŋgar duduuŋa na, yes pale tileep poia izi nugh to Tamazi Maaron, ve mbonarizi tiina imin aaz. Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.” *
Saveeŋ palelaaŋ to ŋeer tau ighita kuaz anooŋa
44 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau ilaagh ila le ighita kuaz paghuuna ee tau tiŋgooza ila uum loolo. I ighita kuaz tawe, ve isakia ŋgozaaŋni muul. Ra ila toman tintini, igholia gabua tooni naol isov, ve igham maeta gha ighol motin taan tawe. Leso kuaz tana imin le motot.” *
Saveeŋ palelaaŋ to ŋgool maata
45 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer to raukoliiŋ tau ilaghlaagh ve iliil ŋgool maata popoia.
46 I ighita ŋgool maata ee tau poia kat ve atuya tiina. Tauvene ila igholia gabua tooni naol isov, ve igham maeta gha ighol ŋgool maata eemon tana.”
Saveeŋ palelaaŋ to puugh
47 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin puugh tau tigherevu ila te gha iigh maata maata tila tighoon ila. 48 Saawe tau puugh ivon pa iigh, yes uraata tigherevu iloŋ ila nari, mbolezi izi, ve tipit iigh popoiazi pa puugh, ve tinonogh zi tila nakaral siriv. Eemon iigh sasaghati, ene tisuruuv zi tila soghan. 49 Taan saawe ighe ivot, ene pale ŋgar raraate mon ivot. Yes aŋela pale tipul nugh sambam, ve tizilam gha tipas tamtamon sasaghatizi ila zeran duduŋazi sosozi, 50 ve tisik zi tila yav tiina. Yes pale tileep ta sewe, ve tiyakyak toman livozi kikikia.” *
51 Yesu isavia saveeŋ tana le isov, ra ighason mbiwa tooni ighe: “Mindai, saveeŋ isov tane, puughu ighazooŋ payam, ma mako?”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Vee, yei nighazooŋ pani wa.”
52 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauvene yes ŋgara to tutuuŋ tau tighazooŋ pa pooz to nugh sambam ve titaghoni, ene yes tisov timin ruum tauu ta ipaspas kuaz paghpaaghu ve muŋganazi pa katkaat tooni.”
Tamtamon to Nasaret matazi veleghin Yesu
(Mk 6:1-6; Lu 4:16-30)
53-54 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ naol tana le isov, ra iburig, ipul nugh tawe, ve imuul ila pa nugh tooni puughu. I ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, le tirur pa ŋgar tooni, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane igham ŋgar tiina tane sindei? Ve igham tapiri to ghamuuŋ gabua ŋgeretazi tintiina tauvene izi sindei? *
55 Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? Taama, i ŋeer to raoŋ ruum. Tiina Maria. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yosep, Simon, ve Yudas. *
56 Ve livŋa, ta tilepleep tomani ghiit ne. Ŋeer tane igham tapiri ve ŋgar tiina tane izi sindei?” 57 Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako.
Tauta Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi veleghini. Eemon isaav ighe i ila nugh ite, ene aat titandagh pani ve tipait eeza.” *
58 Tauvene Yesu igham gabua ŋgeretazi tintiina naol izi ta sewe mako. Pasaa, yes tighur ila tooni mako.
* 13:11 1Yo 2:27 * 13:12 Mt 25:29; Mk 4:25; Lu 19:26 * 13:13 Lo 29:4 * 13:14 Is 6:9+; Yo 12:39+; Mbaŋ 28:25+ * 13:16 Lu 10:23+ * 13:22 1Tim 6:9-10, 17; 2Tim 4:10; Yems 1:27, 4:4 * 13:23 Ga 5:22-23; Yems 1:25 * 13:30 Mt 3:12 * 13:32 Mastet uuve, ene geegeu kat imin dog paatu ma mbuas uuve. * 13:32 Mt 24:14 * 13:35 Mbo 78:2 * 13:38 1Yo 3:10 * 13:41 Mt 24:31 * 13:42 Mt 8:12; Syg 20:15 * 13:43 Dan 12:3; 1Kor 15:40+; Pil 3:21 * 13:44 Pil 3:8 13:45 Saawe to Yesu, tamtamon tighita ŋgool maata tighe ene kuaz tauu. Iliiv silva, gol, kuaz ta naol. * 13:50 Mt 13:42 * 13:53-54 Yo 7:15 * 13:55 Yo 6:42 * 13:57 Yo 4:44