14
Mateegh to ŋeer rughuzaaŋa Yoan
(Mk 6:14-29; Lu 3:19-20, 9:7-9)
Saawe tana, Erod, daaba tau iŋgin taan sirivu to Galilaia na, ilooŋ Yesu vaaru pa uraat tau i ighamghamu na, le igham ŋgar naol. Tauvene isaav pa uraata tooni siriv ighe: “Ewe aat ŋeer rughuzaaŋa Yoan. I imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta tapiri tiina igheen tooni, ve ighamgham gabua ŋgeretazi.”
3-4 Erod isaav tauvene pasaa, maata iŋgal ŋgar tau i igham pa Yoan na. Ŋgar tauvene: Muuŋ, Erod isan toogha Pilip azaawa Erodias ve ivaii. Saawe tana, Yoan ilala tooni, ve inoknok saveeŋ pani ighe: “Ŋgar tau yo ugham pa livaa tana, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron mako.” Tauta Erod isaav gha tikis Yoan, tikauu pa ravraav, ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. *
Erod ighe irav Yoan imaat. Eemon iroi pa eval tiina pasaa, yes tighur ila tighe Yoan, i propet to Maaron. *
Tilepleep le tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod yesŋa zeetŋa siriv tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, azaawa Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi le isan Erod aate. Tauvene Erod iburig gha isik aliiŋa pani ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!” Ra ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe le iyaryaaŋ kat.
Livaa paaghu tiina igharaat saveeŋ pani wa. Tauta isaav pa Erod ighe: “Yau naghe yo urav motin ŋeer rughuzaaŋa Yoan luua, ughur daaba ila oon loolo, ve ughamu ilam payau ta sene.”
9-10 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan. Eemon irau itoor aliiŋa muul mako. Pasaa, imbu saveeŋ ariaaŋ pani ila zeetŋa tau yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na matazi wa. Tauvene imbaaŋ zaaba tooni ee ila ruum to yavyavuuŋ, ve irav motin Yoan luua. 11 Ra ighur daaba ila oon loolo, ve ighamu ilam, ve izuzuuna ila pa livaa paaghu. Mako i aana isakia ila to tiina Erodias.
12 Yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata gha tila titavia. Ra tila tipaes pa Yesu.
Yesu ipan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000)
(2King 4:42-44; Mk 6:30-44; Lu 9:10-17; Yo 6:1-14)
13 Yesu ilooŋ mateegh to Yoan vaaru, ve ipul Nasaret, izaa waaŋ, ve iraav ila le ilooŋ nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigani ileep. Eemon eval tiina tilooŋ vaaru, ve tipul nugh toz toz, ve tilaagh taan gha titaghoni tila. 14 Tauvene saawe tau Yesu ilooŋ taan ve iyaat izi pa waaŋ, i ighita eval tiina kat tilup zi ve tilepleep. I ighit zi le loolo isaghatin zi, ve igharaat moroghooŋa toozi. *
15 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Ughita. Ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa. Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ.”
16 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Yes lezi puughu eta to tipul ghiit ve tighau tila ne mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi ve tighan.”
17 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, iit leen aniiŋ naol mako. Ughita. Ene mberet liim, ve iigh ru mon.”
18 Yesu isaav pa mbiwa tooni muul ighe: “Agham mberet tomania iigh tana ilam.” 19 Ra isaav pa eval tiina mbolezi izi ila kikiliiŋ paavo, ve igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tomania iigh, ve ighur zi ila mbiwa tooni nimazi, ve anazi tila tireii pa eval tiina. *
20 Tisov tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigoog zi, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir. 21 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene. Ve zilivaa tomania natuzŋa, ene tinin zi mako.
Yesu ilaagh izala yaa paavo
(Mk 6:45-52; Yo 6:15-21)
22 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, ve timuuŋ tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz. 23 I ighur zi tila, ra zigani izala pa loloz, leso ileep ta sewe, ve isuŋ. Zigani ilepleep ta sewe le mboŋ izi. 24 Saawe tana, waaŋ to mbiwa tooni ighaughau ila le tivot bodbodaaŋ to yaa naliu. Tigharau taan soone. Pasaa, tisoop yaghur tomania dibom.
25 Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo gha iŋarui zi ila. 26 Mbiwa tooni matazi ila, le tighita Yesu ilaghlaagh izala yaa paavo iŋarui zi ilam. Tighita le toz ilale. Ve tiboob tighe: “Wai, ewe mariaam eta ta ilam ne!” Tauvene roiŋ tiina igham zi, ve tisaŋeeŋ saghat. *
27 Eemon Yesu rekia mon ve isaav pazi ighe: “Ai, aroi sov! Atemim izi. Ene yau!”
28 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Tiina, ighe yo taum tana, o usaav, ve nalaagh izala yaa paavo ve nalat.”
29 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Poia, ulam lak!” Tauvene Petrus izi pa waaŋ, ve ilaagh izala yaa paavo gha iŋarui Yesu ila. 30 Eemon ighita yaghur toman dibom tintiina, le iroi ve ighe izal. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: “Tiina, uul ghau lak!” 31 Rekia mon Yesu niima ila ikis Petrus, ve isaav pani ighe: “Yo tane, ghuruuŋ ila tsio ŋgiira rigmon kat. Lolom ruru pasaa?” *
32 Ra yesuru tila tizaa waaŋ. Saawe tana, yaghur ma dibom imaat. 33 Tauvene zetazŋa tau tileep waaŋ paavo na, tiput aghezi pa Yesu ve tipaiti tighe: “Onoon kat, yo Maaron Naatu!” *
Yesu igharaat moroghooŋa katini izi nugh Genesaret
(Mk 6:53-56)
34 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret. 35 Zitamoot to nugh tawe tighita Yesu ve tighilaalo. Tauvene timbaaŋ ila pa nugh tisov tau tigharau na, tighe tiyau moroghooŋa toozi, ve tigham zi tilam. 36 Tauvene yes tilam toman moroghooŋa toozi, ve titaŋ rarai Yesu tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, i igham zi tinizi poia.
* 14:3-4 Wkp 20:21 * 14:5 Mt 21:26 * 14:14 Mt 9:36 * 14:19 Mt 26:26 * 14:26 Lu 24:37 * 14:31 Mt 8:26 * 14:33 Mt 16:16