5
Yesu ivotia mos izi loloz
Yesu ighita eval tiina kat titaghoni tilam, tauvene izala loloz ee ziige, ve mboole izi ta sewe. *
Ra mbiwa tooni tila tooni, ve i ipaduduuŋ zi ighe:
Savunugha titaghon pooz to nugh sambam ŋgara ve poia to Maaron izaa toozi?
(Lu 6:20-23)
 
“Zeran tau tighilaal ila lolozi tighe timbool pa ŋgar to Maaron, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, yes tileep ila pooz to nugh sambam loolo wa. *
 
Yes tau lolozi ipataŋan ve titaŋ, ene yes paam aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, i pale irav atezi, ve igham zi lolozi poia. *
 
Yes tau atezi maate ve titatan tauzi ezazi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, murei Maaron pale igham taan isov imin lezi motot. *
 
Yes tau pitool zi ve murun zi pa ŋgar duduuŋa to Maaron, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, gabua tau lolozi pani na, Maaron tauu pale igham pazi le irau lolozi. *
 
Yes tau lolozi isaghatin tamtamon ve tiuluul zi pa pataŋani toozi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, yes paam, Maaron pale loolo isaghatin zi ve iuul zi. *
 
Yes tau lolozi ŋgalaaŋa, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, yes pale tighit katin Maaron. *
 
Yes tau tighamgham uraat pa ravuuŋ motin malmal ve tilup tamtamon timin eemon, ene yes irau tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, Maaron pale iwaat zi ighe tauu natŋa. *
 
10 Ve yes tau titaghon ŋgar duduuŋa to Maaron, ve tamtamon tighurghur pataŋani pazi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
Pasaa, yes tileep ila pooz to nugh sambam loolo wa. *
11 “Yam tau ataghon ghau, ve tamtamon tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tighur pataŋani, ve tiŋgal saveeŋ sasaghati naol payam na, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. *
12 Tintinmim ve lolomim poia kat. Pa ŋgar tau muuŋ tigham pa yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa na, tauta aazne tigham payam paam. Tauvene atuya tsiam tiina igheen izi nugh sambam ve isasaŋan gham.” *
Iit tamin te ve lam to taan
(Mk 4:21, 9:50; Lu 8:16, 14:34-35)
13 Yesu isaav muul ighe: “Yam amin te to taan.
Eemon isaav ighe te tapiri isov, ve tetei muul mako, ene pale tagharaata mindai? Mako. Te tauvene, le uraat muul mako. Tauvene tisiki ilale, ve tamtamon tivaghaaza imin kaut sorok.
14 Ve yam amin yaryarooŋa to taan. Pasaa, yam atotoi ghazooŋa to Maaron pa tamtamon. Iit tawatagh: Isaav ighe nugh eta igheen izala nugh mbua, ene irau iyooŋ mako. *
15 Isaav ighe tamtamon titun lam, pale tipagudu pa uur? Mako. Pale tisaroni izaa ituuk. Leso mbonari isul tamtamon tisov tau tileep ila ruum loolo na. *
16 Yam tauvene paam. Ghazooŋa to Maaron tau igheen tsiam na, aŋgooza sov. Atotoia ivot ighazooŋ. Leso tamtamon tighita ŋgar popoia tau yam aghamgham zi na, ve tipakur Tamamim tau ileep sambam.” *
Yesu ipaghazoŋai tutuuŋ to Maaron puughu
17 Yesu isaav muul ighe: “Mindai, yam aghe yau nalam to nareu tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propet? Mako. Yau nalam to nagham ŋgar tauvene mako. Yau nalam to napaghazoŋai saveeŋ toozi, ve nagham anooŋa ivot. *
18 Yau nasaav payam kat. Sambam ve taan pale tilalez. Eemon tutuuŋ to Maaron ziiri ŋgiira rigta irau ilale mako. Mako le mako kat. Ighengheen tauvene mon le irau Maaron ipasovuur uraat tooni naol isov. *
19 Tauvene isaav ighe tamtamon eta maata veleghin tutuuŋ ziiri rigta, ve isaav pa tamtamon siriv to tigham tauvene paam, ene aat tighita tighe i ŋeer sorok kat izi nugh sambam. Ve tamtamon tau ighe itaghon duduŋai tutuuŋ naol isov, ve ipaghazoŋai tamtamon pani, ene aat tighita tighe i eeza tiina kat izi nugh sambam. *
20 “Yau nasaav payam: Isaav ighe yam aduduuŋ ila Maaron maata mako, ene aat irau aloŋ ala nugh sambam mako. Yam aat aduduuŋ kat ila i maata, le aliiv yes zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ, o aloŋ ala.” *
Taghur koi pa tamtamon sov
21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tau muuŋ Maaron isavia pa timbuunŋa na, ene yam alooŋa wa. Ighe: ‘Urav tamtamon imaat sov. Ŋeer eta ighe irav tamtamon imaat, ene aat tipayooze pa savsaveeŋ ve tighur atuya pani.’ *
22 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe tamtamon eta ighur koi pa iitete eta, ene i paam pale tipayooze pa savsaveeŋ ve tighur atuya pani. Ve isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ veleghiiŋ pa iitete eta ighe: ‘Yo dabam ŋginaaŋa. Lem ŋgar mako!’ ene aat tipayooze ila lupuuŋ to yes pooza naghozi to tighur atuya pani paam. Ve isaav ighe ŋeer eta maata veleghin iitete eta, ve isaav pani ighe: ‘Yo lem ŋgar mako kat! Uwatagh Maaron rigta mako!’ ene iyamaan ghi. Pa yes tau tigham ŋgar tauvene, pale tila nugh saghati, ve yav ighan zi. *
Rekia ve tagharaat saveeŋ toit tomania tamtamon ve Maaron paam
23 “Tauvene isaav ighe yo ula artaal to ugham watooŋrau, ve matam iŋgal etam eta tau i le savsaveeŋ tomani ghom, 24 na upul watooŋrau tsio tana izi igheen artaal puughu, ve ula tooni, ve yamru agharaat lolomim le isov, o mako umuul ula ve ugham uratoi watooŋrau tsio tana. *
25 “Ve isaav ighe tamtamon eta ighe ipayooz ghom pa savsaveeŋ, na usaŋan sov. Saawe tau yamru alaghlaagh ala pa nugh to gharatooŋ saveeŋ, na rekia mon utoova to ugharaat saveeŋ tomania, le loolo poia. Mako pale ighur ghom ula to daaba to gharatooŋ saveeŋ, ve daaba tawe ighur ghom ula uraata tooni niima, ve aana ighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ. 26 Onoon kat, yau nasaav payo. Yo irau uvot rekia ne mako. Pale ulepleep ta sewe lee irau upasov atuya tau tighuru payo na le isov kat. *
Tavaghamunia vaiŋ sov
27 “Tutuuŋ ee tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Ughur boog sov.’ *
28 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe ŋeer eta ighita livaa eta, ve loolo ighaar pani, ene pale Maaron ighita ighe ŋeer tana ivaghamunia tutuuŋ to vaiŋ ila loolo wa. *
29 Tauvene isaav ighe matam tau igheen ila pa nimam tapir ighegherev ghom pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, na poia to upeii, ve usiki ilale. Mako pale ighegherev ghom, ve murei tisik anoŋam dodoli ila nugh saghati. *
30 Nimam tapir tauvene paam. Isaav ighe ighegherev ghom pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Mako pale ighegherev ghom, ve murei tisik anoŋam dodoli ila nugh saghati. *
Saveeŋ to ravuuŋ motin vaiŋ
(Mt 19:9; Mk 10:11-12; Lu 16:18)
31 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Isaav ighe ŋeer eta ighe irav motin vaiŋ tooni ve iziir azaawa, i aat ibood azaawa le rau eta, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa.’ *
32 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe ŋeer eta azaawa ighur boog mako, ve ŋeer tana iziir sorokini, ene i aat iyamaan ghi. Pale imin puughu pa azaawa imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Pa ighe livaa tana ila ve ivai tamoot paaghu, ene aat Maaron ighita ighe yesuru tamoot paaghu tana timalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Eemon isaav ighe livaa eta ighur boog, ene azaawa irau irav motin vaiŋ toozi. *
Tawaat gabua ezazi to tapariaaŋ saveeŋ toit sov
33 “Tutuuŋ ite tau Maaron isavia pa timbuunŋa ve yam paam alooŋa wa, ene tauvene: ‘Uwaat Maaron eeza to upariaaŋ saveeŋ karom sov. Ve isaav ighe umbu saveeŋ tomania Maaron le iyaryaaŋ, na ureua sov. Matam iŋgal saveeŋ tsio, ve utaghoni le anooŋa tooni ivot.’ *
34-35 Eemon yau nasaav payam tauvene: Awaat gabua eta eeza to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Tauvene awaat Maaron eeza to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Ve sambam, taan, ve Yerusalem paam, awaat ezazi to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Pa sambam, ene Maaron niia to ghamuuŋ pooz. Ve taan, ene nugh to i ighur aaghe izala. Ve Yerusalem, ene Kinik Tiina nugh tooni. *
36 Dabamim paam, awaato to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov.
Pa yam irau agham dabamim raua gabgabuai eta, ma moom eta izaa ne mako. 37 Yam irau asaav mon aghe: ‘Vee’ o ‘Mako.’ Ene irau. Pa isaav ighe yam awaat gabua siriv ezazi to apariaaŋ saveeŋ tsiam, ene ŋgar tauvene ilam pa Ŋeer Saghati. *
Tayat sosor to tamtamon sov
(Lu 6:29-30)
38 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Isaav ighe yo uvaghamunia etam ite maata, ene aat tivaghamunia yo matam paam. Ve isaav ighe urav etam ite le liivo eta ipol, ene aat tirav ghom paam ve livom ipol. Leso iyat ŋgar tau ughamu na. *
39 Eemon yau nasaav payam tauvene: Ŋgar saghati tau tamtamon tigham payam, na ayatu sov. Ayokia taumim mon. Tauvene isaav ighe ŋeer eta iposai paŋam ila pa tapir, na uyol niima sov. Utoor ghom, ve iposai paŋam ite paam. *
40 Ve isaav ighe ŋeer eta ipayooz ghom pa savsaveeŋ ve ighe igham nonoghiiŋa tsio eta, na uyau avom pani sov. Upuli ila pani, ve ugham le nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ paam. *
41 Isaav ighe ŋeer eta isaav ariaaŋ payo ighe yo aat uule pa badooŋ yauyauŋ tooni irau sooso malau rig, na ubaado ula le umalaaŋ pa sooso tawe, ve usakia laghooŋ ula rig muul. 42 Ve isaav ighe tamtamon eta ighason ghom pa le gabua, na ugham pani mon. Ve isaav ighe ŋeer eta ighason ghom ighe uyokia gabua tsio eta pani to igham uraat pani, na uŋguruuta sov. Uyokia pani mon. *
Taghur loloon pa koiaanŋa
(Lu 6:27-36)
43 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Lolom pa zetamŋa ve ugham poghani zi, ve ughur koi pa koiamŋa.’ *
44 Eemon yau nasaav payam naghe: Yam aat ataghon ŋgar ite tauvene: Lolomim pa koiamimŋa ve agham poghani zi. Ve isaav ighe tamtamon tighur pataŋani payam pasaa, yam ataghon ghau, na aghur zi ila suŋuuŋ tsiam. *
45 Leso ataghon ŋgar to Tamamim Maaron tau ileep sambam. Pasaa, i itotoi poia tooni pa tamtamon tisov. Igham aaz tooni ighaaz pa zeran popoiazi, ve yes tau sasaghatizi paam. Ve igham uman izizi pa zeran duduŋazi, ve yes tau ŋgar toozi iduduuŋ mako na paam. *
46 Isaav ighe lolomim pa yes tau lolozi payam na mon, ene pale agham lemim atuya poia mindai? Mako. Pa ŋgar tauvene, zeran sasaghatizi tau tiyauyau takes na tighamghamu paam. 47 Ve isaav ighe agham toŋvetaz tsiam mon toman lolomim poia, ene pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pa ŋgar tauvene, yes tau tiwatagh Maaron mako na tighamghamu paam. 48 Tauvene yam aat azuari gham le ŋgar tsiam isov iduduuŋ ve poia mon imin Tamamim Maaron tau ileep sambam.” *
* 5:1 Muuŋ, isaav ighe Yuda eta ipaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa, ene mboole izi ve isavsaav. * 5:3 Mbo 40:17; Is 57:15; Yems 2:5 * 5:4 Is 61:2+; Yo 16:20; Syg 7:17 * 5:5 Mbo 37:11 * 5:6 Is 55:1+; Yo 6:35 * 5:7 Mbo 41:1; Yems 2:13 * 5:8 Mbo 24:3+; 1Yo 3:2+; Syg 22:4 * 5:9 Ro 12:18; Yems 3:18 * 5:10 Hib 12:4; 1Pe 3:14 * 5:11 Mt 10:22; Yo 15:21; 1Pe 4:14 * 5:12 2Sto 36:16; Mbaŋ 7:52; Hib 11:32+ 5:13 Te to yes Israela, ene gorgori imin sol tau tagholgholi ila stoa ne. Yes Israela tighurghur te izala aniiŋ, leso isaghat rekia sov ve igheen malau. Ve te igham aniiŋ poia pa ghanghaniiŋ. Iit Kristen tau tataghon eez to Yesu ne, tamin te to taan pasaa, ŋgar poia tau taghamghamu, ene iponpoon ŋgar sasaghati, leso ivot imin tiina sov. Ve tauul tamtamon tileep poia. * 5:14 2Kor 4:6; Ep 5:8 * 5:15 Lu 11:33 * 5:16 Ep 5:8+; Pil 2:15+; 1Pe 2:12 * 5:17 Lu 24:44; Ro 3:31 * 5:18 Lu 16:17, 21:33 * 5:19 Yems 2:10 * 5:20 Mt 23:3; Lu 18:14 * 5:21 Igham 20:13; Lo 5:17 * 5:22 1Yo 3:15 * 5:24 Mk 11:25 * 5:26 Mt 18:34+; Lu 12:58+ * 5:27 Igham 20:14; Lo 5:18 * 5:28 2Pe 2:14 * 5:29 Mt 18:9; Mk 9:47 * 5:30 Mt 18:8; Mk 9:43 * 5:31 Lo 24:1+; Mk 10:4 * 5:32 Mt 19:9; 1Kor 7:10+ * 5:33 Igham 20:7; Lo 23:22 * 5:34-35 Mbo 48:2; Is 66:1 5:36 Yes Yuda tiwaat dabazi leso tipariaaŋ saveeŋ toozi. Ene imin tisaav pa Maaron tauvene: “Isaav ighe yau nasavia saveeŋ karom, na urav ghau namaat.” * 5:37 Yems 5:12 * 5:38 Igham 21:24; Lo 19:21 * 5:39 Ro 12:17, 21; 1Tes 5:15 * 5:40 1Kor 6:7 * 5:42 1Yo 3:17 * 5:43 Wkp 19:18 * 5:44 Lu 23:34; Mbaŋ 7:60; Ro 12:14, 20; 1Pe 3:9 * 5:45 Ep 5:1 * 5:48 Yems 1:4