6
Tapamir tauun pa ŋgar popoia tau taghamu ne sov
Yesu isaav pazi muul ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim. Ŋgar popoia tau yam aghe agham zi na, atotoi zi ila tamtamon matazi to tighita ve tipait gham pani sov. Pa ighe agham tauvene, Tamamim tau ileep sambam we, pale irau igham lemim atuya poia eta mako. *
“Tauvene isaav ighe yo uul yes mbolaaŋa, na ubobaini sov. Pa ene ŋgar to yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi. Saa uleeŋ tau ighe tigham pa tamtamon, ene yes tibobaini iloŋ ila rumei, ve izi maaran aate paam. Leso tamtamon tipakur zi. Yau nasaav payam kat: Atuya toozi, tauta tighamu pataghaaŋ wa!
3-4 “Eemon isaav ighe yo uul yes mbolaaŋa, na ughamu imin ŋgozaaŋ. Ighe nimam tapir igham uratoini, na nimam ŋas iwataghi sov. Leso Tamam tau ileep sambam iyol nimam. Pasaa, gabua naol isov tau ŋgozaaŋa na, i ighitoor zi wa.” *
Eez to suŋuuŋ
(Lu 11:2-4)
Yesu isaav muul ighe: “Saawe tau ighe asuŋ, na ataghon ŋgar imin yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na sov. Pa yes tighe le tiyooz ila rumei loolo, ma izi maaran aate, ve tigham suŋuuŋ toozi ila tamtamon matazi. Leso tighit zi ve tipait zi. Yau nasaav payam kat: Atuya toozi, tauta tighamu pataghaaŋ wa! *
Eemon isaav ighe yo usuŋ, na uloŋ ula ruum tsio loolo, upoon ataman, ve usuŋ pa Tamam Maaron tau tamtamon tighitghita mako na. I pale ilooŋ suŋuuŋ tsio, ve igham lem atuya poia. Pasaa, gabua isov tau ŋgozaaŋa na, i ighitoor zi isov.
“Ve saawe tau ighe asuŋ, na ayau avomim ve ayoot suŋuuŋ tsiam ila malau sov. Pa ene ŋgar to yes nugh nugh tau tikankaan pa Maaron. Yes tigham ŋgar tauvene: Ighe tigham suŋuuŋ malaua, ene pale maaron toozi ilooŋ zi ve iuul zi. Eemon yam ataghon zi pa ŋgar toozi sov. Pa saawe tau aghason Tamamim Maaron pa gabua eta soone, i iwatagh mbolaaŋ tsiam wa. *
Tauvene saawe tau yam aghe asuŋ, na asaav tauvene:
‘Tamamai tau uleep sambam,
ugham tamtamon tipatab pa yo ezam.
 
10 Pooz tsio ilam irau nugh le isov.
Ugham tamtamon titaghon lolom izi taan,
imin titaghoni izi sambam. *
 
11 Ugham aniiŋ to aazne payei. *
 
12 Upul sosor tsiei, imin yei nipul sosor tau tamtamon tigham payei. * *
 
13 Upul tovaaŋ ivot payei sov.
Uvool tsiei ve upaghau ghei pa gabua sasaghati naol isov.’ *
14 “Alooŋ. Isaav ighe yam apul sosor to tamtamon, ene aat Tamamim tau ileep sambam we ireu sosor tsiam paam. *
15 Ve isaav ighe apul sosor to tamtamon mako, ene aat sosor tsiam paam, Tamamim Maaron irau ireua mako.
Isaav ighe taŋgun tauun pa ghaniiŋ aniiŋ, na tatotoia ivot ighazooŋ sov
16 “Isaav ighe yam aŋgun taumim pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, na agham naghomim isaghat ve atudtud imin yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na sov. Yes tighamgham tauvene, leso tamtamon tighit zi ve tipait zi pa ŋgar toozi tawe. Yau nasaav payam kat: Atuya toozi, tauta tighamu wa. *
17 Eemon isaav ighe yo uŋgun taum pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, na utotoia ivot ighazooŋ sov. Umin naghom, ve ugharaat taum le naghom poia. 18 Leso tamtamon tighilaal ŋgar tau ughamu na sov. Ve Tamam Maaron tau tamtamon tighitghita mako na, i mon aat ighit ghom, ve igham lem atuya poia. Pasaa, gabua naol isov tau ŋgozaaŋa na, i ighitoor zi wa.
Gabua to sambam, ene kuaz tauu
(Lu 12:21, 33-34)
19 “Azuari gham pa ndouŋ lemim kuaz izi taan sov. Pa gabua to taan, up ve asiir pale tivaghamunia, ve yes umbuuŋa aat tireu ruum tsiam, ve tiloŋ tila tium siriv. *
20 Yam aat azuari gham pa ndouŋ lemim kuaz tauu to nugh sambam. Pa kuaz to nugh tawe, up ve asiir irau ivaghamunia mako, ve umbuuŋa paam irau tireu ruum ve tiloŋ tila tiumbu mako. *
21 Tauvene azuari gham pa nugh tawe. Pa nugh tau yo ughita ughe kuaz tsio igheen pani, ene aat lolom iyaryaaŋ pani.
Mataan imin lam to anoŋaan
(Lu 11:34-36)
22 “Mataan, ene imin lam tau igheen ila anoŋaan. Pasaa, taghita ghazooŋa pani. Tauvene isaav ighe matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, ene itotoi ighe ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. 23 Eemon isaav ighe matam ikumkuum, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron mako, ene itotoi ighe ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. Tauvene uyamaan ghom. Mako pale unumeer sorok ughe ghazooŋa to Maaron igheen ila lolom wa. Eemon lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom soone. Ndoroom tauvene, ene tiina kat. Iliiv ndoroom siriv.
Iit irau tabees pa daaba ru mako
(Lu 16:13)
24 “Ŋeer eta irau ibees pa daaba ru mako. Pale ighur loolo pa ee, ve loolo isaghavu kat. Ve ite, ene pale ighur loolo pani geeg mako ve maata veleghini. Tauvene yam irau abees poi pa Maaron tomania kuaz to taan mako.” *
Loloon bubu sov
(Lu 12:22-31)
25 Yesu isaav muul ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Lolomim bubu pa lepoogh tsiam to taan sov. Agham ŋgar naol pa lemim aniiŋ to ghaniiŋ, ma yaa to ghunuuŋ, ma nonoghiiŋa to anonogh gham pani na sov. Onoon, aniiŋ ve nonoghiiŋa, ene iuul ghiit pa lepoogh to taan. Eemon gabua tauvene irau iuul ghiit to tagham lepoogh poia ila to Maaron ne mako. *
26 Matamim izala pa man tau tirovroov ila taitai saamba we. Yes tivazogh aniiŋ mako, ve titai aniiŋ anooŋa, ve tighuru iloŋ ila balbaal mako. Eemon yes tileep poia. Pasaa, Tamamim tau ileep sambam, i tauu ipanpan zi. Ve yam, Maaron ighit gham ighe yam, o gabua tauu. Aliiv kat pa man ta naol ne. *
27 Ve mindai? Isaav ighe tsiam eta igham ŋgar naol pa lepoogh tooni to taan, ve iil eez to iseeŋ saawe tooni le malau rig, pale irao? Ene aat mako.
28 “Ve puughu mindai ta lolomim bubu pa lemim nonoghiiŋa? Aghita manman tau tiyozyooz we. Titum mindai? Tauzi tigham uraat, ma tigharaat lezi nonoghiiŋa eta? Mako. 29 Eemon yau nasaav payam. Muuŋ, kinik Solomon, i eeza tiina kat, ve inonogh ghi pa nonoghiiŋa tau popoiazi kat. Eemon nonoghiiŋa tooni eta ŋgereeta poia irau manman tawe ruŋguzi mako. *
30 Ve aghita kikiliiŋ tau ruŋguzi popoiazi we. Ene kaut sorok. Aazne, ighengheen. Ve bogzo, pale tiravu ve tizaare ila yav ighani. Eemon Maaron ipabood kikiliiŋ tawe le paghuuna kat. Laak, isaav ighe i maata iŋgal gabua sorok tauvene, i pale maata iŋgal gham paam ve igham lemim nonoghiiŋa. Oyai, ghuruuŋ ila tsiam ŋgiira rigmon kat! *
31 “Tauvene lolomim bubu ve aghe: ‘Wai, lemai yaa to ghunuuŋ ve aniiŋ to ghaniiŋ sindei? Ve lemai nonoghiiŋa sindei to ninonogh ghei pani?’ Agham vene sov. 32 Pa gabua tauvene, nugh nugh tau tiwatagh Maaron mako na tiravrav tauzi pa ghamuuŋ zi. Tamamim tau ileep sambam, i iwatagh mbolaaŋ tsiam. [Tauvene i pale iuul gham.] *
33 Imin maata, yam aat azuari gham to ataghon pooz to Maaron, ve aduduuŋ ila i maata. O i tauu maata iŋgal gham pa gabua naol tana paam. *
34 Tauvene lolomim bubu pa pataŋani to bogzo sov. Pa gabua to bogzo, ene gabua to bogzo. Yam agham ŋgar pa pataŋani to aazne mon. Ene irao. *
* 6:1 Mt 23:5 * 6:3-4 Mt 25:37+ * 6:5 Mt 23:5; Lu 18:10+ * 6:8 Mt 6:32 * 6:10 Syg 11:15 * 6:11 Pil 4:19; 1Tim 6:8 * 6:12 Matayu ibood tauvene: “Upul bun tsiei, imin yei nipul bun tau tamtamon tighamu ilam tsiei.” * 6:12 Mt 18:21+; Ep 4:32; Kol 3:13 6:13 Baibol muŋganazi siriv tiseeŋ saveeŋ to ziiri tane tauvene: “Pasaa, yo kinik tau ugham pooz pa gabua naol isov. Yo saksakim, ve ezam tiina pa poia tsio tomania tapirim ve mbonarim. Ve uleep tauvene le alok.” * 6:13 Lu 22:40; Yo 17:15; 2Tes 3:3; 2Pe 2:9 * 6:14 Mk 11:25+ * 6:16 Is 58:5+; Mt 23:5 * 6:19 Hib 13:5; Yems 5:1+ * 6:20 Mt 19:21; 1Tim 6:17+ * 6:24 2Kor 6:15+; Yems 4:4 * 6:25 Pil 4:6; 1Tim 6:6+; Hib 13:5; 1Pe 5:7 * 6:26 Mt 10:29+ * 6:29 1King 10:5, 25; 2Sto 9:4 * 6:30 Mbo 90:5+ * 6:32 Mt 6:8 * 6:33 Mbo 37:4, 25 * 6:34 Igham 16:4; Mt 6:11