2
Iit aat tatatan tauun ve talup loloon imin eemon
Yam apaak ila to Krisi, ve i ipapalot gham. Ve ŋgar to loolo igheen tsiam kat, tauta iravrav atemim. Maaron Avuvu iluplup gham amin eemon. Ve Maaron ŋgar tooni tau loolo isaghatin ghiit ve iuluul ghiit, ene ipaburigin gham gha ataghon ŋgar raraate. Ighe tauvene, yam aat alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon, lolomim pa zeetmimŋa ve agham poghani zi imin Krisi loolo payam ve igham poghani gham, ve azuari gham leso asov ataghon ŋgar eemon. Ighe agham tauvene, ene pale agham ghau lolog poia le poia kat. *
Agham ŋgar pa taumim mon sov. Ve agham ŋgar eta to apait ezamim sov. Paitooŋ to tamtamon, ene kaut sorok. Yam aat atatan ezamim, ve agham ŋgar tiina pa zeetmimŋa, o poia. *
Tauvene matamim iŋgal taumim mon sov. Matamim iŋgal zeetmimŋa paam. *
Krisi itotoi ghiit pa ŋgar to tatatan ezaan
Ŋgar to Yesu Krisi, akisi ariaaŋ ila lolomim ve ataghoni. *
Aghita. I Maaron tauu. Yesuru Maaron raratezi.
Ŋgar ve tapiri isov tau igheen to Maaron, ene igheen to Krisi paam. Eemon i loolo pa kisiiŋ ŋgar ve tapiri tawe mako. *
 
Eeza tiina tomania tapiri, mbonari, ve lepoogh tooni to nugh sambam, ene i ipuliir zi tisov tizi tileep, ve iyok ighe imin besooŋa sorok.
Tauta izilam taan gha imin tamtamon. *
 
Tauvene tamtamon tighita tighe i tamtamon imin iit.
Ve i itatan tauu, ve maata loŋloŋai pa Maaron ila ila le imaat.
Ve mateegh tooni, poia mako.
Pasaa, imaat izala ai pambarooŋ. *
Puughu tane ta Maaron ighamu izala le izala kat iliiv gabua naol isov,
ve igham tauu eeza pani.
Eeza tawe iliiv gabua naol isov ezazi. *
 
10-11 Pasaa, Maaron ighe tamtamon tisov tiput aghezi pa Yesu, tipait eeza,
ve tisaav ghazooŋa tighe: “Yesu Krisi, i Tiina.”
Yes tau tileep izi sambam, yes tau tileep izi taan, ve yes mateegha tau tileep ila taan loolo na paam.
Taama Maaron itaghon eez tauvene, leso tamtamon tisov tipait eeza pa tapiri ve poia tooni. *
Iit tatotoi ghazooŋa to Maaron pa tamtamon
12 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Muuŋ ve ilam, saawe tau itiŋa talepleep, yam matamim loŋloŋai, ve ataghon Krisi ŋgar tooni. Eemon aazne, yau naleep tomani gham mako. Tauvene yam azuari gham le ataghon katin Krisi ŋgar tooni. Onoon, Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi wa. Eemon yam aat aroi ve aroron pani, ve azuari gham pa taghoniiŋ ŋgar to Krisi, le aghita anooŋa ivot. *
13 Pasaa, Maaron ighamgham uraat tiina ila lolomim, ve ipapalot gham. Tauta lolomim aghe le ataghon ŋgar tau igham Maaron loolo poia, ve tapirimim irau to ataghon ŋgar tauvene. *
14 Saa ŋgar tau ighe yam aghamu, na aghamu toman lolomim poia. Ambuzir ve avazorai gham pani sov. 15-16 Leso lemim sosor mako, ve ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ ve iduduuŋ mon ila Maaron maata, ve aleep imin i natŋa. Eval tiina to taan tau aleep ila sosozi na, laghooŋ toozi iduduuŋ mako, ve titaghon ŋgar sasaghati. Eemon yam akis saveeŋ maata yaryaare, ve azuzuuna ila pazi, tauta atotoi ghazooŋa to Krisi pazi imin pitum tau tiraŋ pa mboŋ. Ighe ataghon ŋgar isov tane, saawe to Krisi imuul ilam, yau pale lolog poia, ve napakur ghau payam. Pasaa, gabuamim pale itotoi ghau ighe yau napul tapirig sorok payam mako. Yau nagham katin uraat tsiau ve anooŋa ivot. *
17 Ghuruuŋ ila tsiam ipaburigin gham, tauta arei taumim pa Maaron, ve abesbees pani toman tintinim. Ŋgar tsiam tana, ene imin watooŋrau poia ee tau yam aghuru ila pani, ve igham ghau lolog poia tomani gham. Onoon, aazne nabaad pataŋani ve nakankaan: Pale siŋ tsiau imaliŋ ve namaat ma vene. Isaav ighe ŋgar tauvene ivot, ene pale imin vaen tau tiliŋi izala watooŋrau tsiam paavo. *
18 Tauvene saa ŋgar tau ighe ivot payau, na yam lolomim poia. Leso itiŋa loloon poia. *
Paulus ighe imbaaŋ Timoti ila igig yes Pilipai
19 Yau naghur matag pa Tiina toit Yesu naghe malau mako pale igharaat eez eta, leso nambaaŋ Timoti ilat igig gham ve ipalot gham. Ve saawe tau ighe i imuul ilam ve isavia varumim, ene pale igham ghau lolog poia ve ipalot ghau paam. 20 Yau leg ŋeer ite paam imin Timoti mako. Yeiru ŋgar tsiei eemon. Pasaa, saawe isov, i ighamgham ŋgar tiina payam, ve iliil eez pa uleeŋ gham. 21 Tamtamon katini matazi iŋgalŋgal tauzi mon. Ve gabua tau Yesu Krisi ighit zi ighe tintiina ila maata na, yes tigham ŋgar pazi mako. *
22 Eemon Timoti, yam awataghi wa. I ŋeer poia ee. Yau naghita ŋgar ve uraat tooni, i irao. I ipakpaak ghau imin taug natug, ve yeiru nibesbees pa uraat to vaaru poia. *
23 Tauvene yau aat naleep ve naghita: Pale tighur saa eez payau? Mako rekia mon ve nambaaŋo ilat payam. 24 Ve yau naghur ila ariaaŋ naghe malau mako pale Tiina toit Krisi igharaat eez payau, leso taug nalat naghit gham paam.
Paulus ipait Epaproditus eeza. Pasaa, i irei tauu pa uraat to Krisi
25 Toŋvetaz toit Epaproditus tau yam ambaaŋo ilam to iuul ghau pa mbolaaŋ tsiau na, i ilam peria wa. I besooŋa poia ee to Maaron, ve igham ghau lolog poia kat. Yeiru niluplup ghei pa uraat, ve yeiru zaaba to Krisi tau nipaparav ariaaŋ pa saveeŋ tooni. Eemon matag iŋgal naghe yau aat nambaaŋo imuul ilat payam. 26 Pasaa, i ipasawal pa yam asov, ve ighe imuul ilat ighit gham. I igham ŋgar tiina payam pasaa, iwatagh ighe yam alooŋ vaaru pa moroghooŋ tooni wa. 27 Ve vaaru tau alooŋa na, ene onoon. Moroghooŋ tiina kat ighamu, ve rigmon kanaŋ imaat. Eemon Maaron loolo isaghatini ve iuule, tauta tiini poia muul. Ve i zigani mako. Yau paam, Maaron loolo isaghatin ghau ve iuul ghau. Pasaa, imin ta Epaproditus imaat, kanaŋ igham pataŋani ite paam izaa tsiau. 28 Tauvene yau naghe nambaaŋo rekia mon imuul ilat. Leso yam aghita, ve lolomim poia muul. Ve isaav ighe lolomim poia, ene aat igham ghau lolog iraurau paam. 29 Tauvene isaav ighe i imuul ilat peria, na aghamu toman lolomim poia. Pa yamŋa tamtamon to Krisi. Zeran tauvene, yam irau atandagh pazi ve apait zi. *
30 Aghita. I rigmon kanaŋ imaat pa uraat to Krisi. Pasaa, i iwatagh: Yam aleep malau payau, ve taumim irau auul ghau mako. Tauta irei tauu, ve izuari ghi le ilam peria tsiau, leso iuul ghau ta sene. Tauvene uleeŋ tau yam irau agham payau mako na, i igham payau.
* 2:2 Ro 15:5; 1Pe 3:8 * 2:3 Ro 12:10+; Ga 5:26; 1Pe 5:5 * 2:4 Ro 15:2; 1Kor 10:24, 13:5 * 2:5 Mt 11:29; Yo 13:15; 1Yo 2:6 * 2:6 Yo 1:1+; Kol 1:15; Hib 1:3 * 2:7 Mt 20:28; Yo 1:14, 13:4+; 2Kor 8:9 * 2:8 Mt 26:39; Yo 10:17+; Hib 5:8, 12:2 * 2:9 Mbaŋ 2:33; Ep 1:20+; Hib 1:3+ * 2:10-11 Yo 5:23; Mbaŋ 2:36; Syg 5:13 * 2:12 Mbo 2:11; 1Pe 1:17 * 2:13 Yo 15:5; 2Kor 3:5; Hib 13:21 * 2:15-16 Mt 5:14+; Ep 5:1, 8; 1Tes 2:19+ * 2:17 Mbaŋ 21:13; 2Tim 4:6 * 2:18 Pil 3:1, 4:4 * 2:21 2Tim 4:10, 16 * 2:22 1Kor 4:17; 1Tim 1:2 * 2:29 1Tes 5:12+; 1Tim 5:17