12
• • • • •
Ja' Jesús erexbil rdiscípulo, chpam jun xlanbal k'ij quemjon binem chpam jle' trigo. J-e' rdiscípulo xemajtaja rmal k'ak'nic quepam rmal c'ara' tak xquemaj rk'upxic rwá' je' trigo y nquetaj. J-e' c'a aj fariseo tak xquetz'et cawra xecbij tzra Jesús: —Que'atz'ta' mpa' adiscípulo, jala' jquemjon rbanic xjan nba'na ptak xlanbal k'ij, cara' xecbij tzra. Cawra xbixa chca rmal Jesús: —¿Lmesiq'uin tc'a chpam rtzojbal Dios jxuban ojer rey David tak xuban jmul tak majtanak rmal k'ak'nic pamaj y e rexbil cara' quebnon chka'? Jxuban, xoca chpam ruchoch Dios y xutaj xquelway jyonan chic chwech Dios. Cara' xuban mesque jara' xquelway tz'ibtanak cana chpam rtzojbal Dios che xqueyon sacerdote nquetjowa. Chka' ¿lmesiq'uin tc'a je nbij ley chca sacerdote tzrij jsamaj je nqueban chpam nimlaj templo rxin Dios che arj-e' nc'atzina nquesmaja ptak xlanbal k'ij, majo'n nquexle'n ta? Per xlanbal k'ij c'a y nquesmaja per majo'n xjan ta. Anen quenbij chewa che anen más chna nim nuk'ij chwech jnimlaj templo rxin Dios. C'ola jun tzij rbin cana Dios cawrara: —Kas quenwajo' chewa chneban, tpoknaj quewech wnak, jara' más nc'atzina que chwech netzujuj jle' sacrificio chenwech anen, cara' nbij. Wexte ch'obtanak ewmal je nbij tzij jara' mquita xebij che xjan nqueban ndiscípulo tak majo'n xjan ta. Cara' quenbij chewa com Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, pruk'a' c'o wa' je nba'na chpam xlanbal k'ij. Cara' xbij Jesús chca.
• • • • •
C'jara' xel ela Jesús y xba, xoca chpam jay rxin molbal ri'il cxin aj fariseo. 10 C'ol c'a jun acha squirnak jun ruk'a'. J-e' c'a aj fariseo quemjon rconxic rij rwech Jesús nak necchapbej rxin rmal c'ara' cawra xecbij tzra: —¿Lnuya' c'as ley chawa che nque'achumsaj je' yuw-i' ptak xlanbal k'ij? cara' xecbij tzra. 11 Cawra xbixa chca rmal Jesús: —¿Lc'o c'a jun chewa c'o ta jun rcarne'l ntzak ela pjul pjun xlanbal k'ij y majo'n nelsaj ta chpam jul? 12 Per jun wnak más chna nim ruk'ij que chwech jun carne'l rmal c'ara' quenbij chewa, jley nuya' c'as chka che nkaban utzil ptak xlanbal k'ij, cara' xbixa chca. 13 C'jara' cawra xbij tzra yawa': —Teyku' ak'a'. Xuyuk ruk'a' y xchumtaja, junam chic xuban che c-e'. 14 J-e' c'a aj fariseo xeba, xequemlo' qui' y xquemaj rch'obic nak nqueban tzra Jesús che neccamsaj.
• • • • •
15 Ja' Jesús rutkin chic che ncajo' neccamsaj, xel ela chpam jara' lwar y xba. E q'uiy wnak xetre' ela tzrij. Y ja' Jesús xerchumsaj conjelal yuw-i', 16 y congan xbij chca chmajo'n abar nquelsaj wa' rtzojxic. 17 Jawra xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal Dios tak profeta Isaías cawra xbij: 18 —Tetz'ta' mpa' ajsmajma' wxin jnech-on, arja' congan quenwajo', ajni'la nquicota wanm tzrij. Anen quenya' wEspíritu tzra y arja' xtuc'ut bey rxin Dios chquewech wnak jme aj Israel ta. 19 Tak ntzijona cuq'uin wnak majo'n xtucsaj ta je' tzij ja xch'oj rec'mon ta next c'a xturak ta ruchi', majo'n nc'axax ta rukul c'nat. 20 Je' wnak jcongan lowlo' quebnon y congan yojtanak chic rwech canm, arja' majo'n nqueruyoj ta más, nqueruyic y nqueruto'. Ncawara' xtuban y rmal ja' tak xtoca rubey Dios, per njunlic noca y nja' nch'ecmaja. 21 Arja' nekaj na rbixic cuq'uin wnak jme aj Israel ta y j-e' qui'il nec'je'a canm che reybxic, cara' nbij ja' Dios chca.
• • • • •
22 Chwech ja' Jesús xec'mar ela jun acha moy y mem chka', y c'ola jun itzel espíritu ocnak pranm. Xchumsaj acha, nca'y chic y necwin chic ntzijona. 23 Je' wnak xel ta canm tzrij per ne conjelal y cawra necbij ra: —¿Lja' c'a wa' je Cristo je Rlec'wal ja ojer rey David? Cara' xecbij. 24 J-e' aj fariseo xecc'axaj jxecbij wnak y cawra xecbij: —Jala acha tak nquerelsaj itzel tak espíritu pcanm wnak xe rpoder Beelzebú nucsaj je cjefe je' itzel tak espíritu, cara' xecbij. 25 Per Jesús arja' bien rutkin jquemjon rch'obic aj fariseo y cawra xbij chca: —Jun gobierno chka bechnak gobierno opech, wex división nuban jara' xe nyojtaja. Cara' c'a tzra jun tnamet chka' y cara' chca wnak jec'ola ptak jay, wex división nuban jara' xe nqueq'uisa. 26 Cara' c'a tzra Satanás chka', wxe nquerelsaj ela rdemonio jara' xnuch'or kaja ri' ruyon. Wcara' nuban ¿lme tq'uis c'ara' rgobierno? 27 Ixix nebij chwa che rpoder Beelzebú necsan tak quenelsaj je' itzel tak espíritu, per ediscípulo ixix chka' nquequelsaj wan itzel tak espíritu ¿le rpoder Beelzebú quecsan nech'ob ixix? J-e' c'a ediscípulo xquek'alsana che me ktzij ta jxebij chwa. 28 Anen rEspíritu Dios quencsaj tak quenelsaj je' itzel tak espíritu y wcara' quenban nbij tzij c'ara' je rgobierno Dios kanak pchic checjol. 29 Tak ncatekaja ruq'uin jun acha congan rchuk'a' y nach'ob chnalsaj je' rachnak jc'ola pruchoch, nc'atzina chnabac' nabey mul acha. Wcara' naban jara' ncatecwina nalsaj njelal rachnak jc'ola pruchoch. Cara' xenban anen tzra Satanás chka'. 30 Je' wnak jmajo'n neyke' ta quec'u'x wq'uin jara' xquenctzelaj, y chka' jmajo'n nquesmaj ta pnecwent che cmolic wnak che quenuto' jara' xjic nquecchicaj ela wnak. 31 Rmal c'ara' tak anen quenbij chewa, je' wnak mesque nqueban njelal rwech il mac y chka' mesque necbij je' tzij tzra Dios ja xitzel nc'axaj jara' ncuytaja. Per wnecbij je' tzij tzra rEspíritu Dios jxitzel nc'axaj jara' majo'n ncuytaj ta. 32 Wc'ola jun wnak chka bechnak wnak opech, mesque arja' nbij jle' lowlo' tak tzij tzra Rlec'walxel jxoca alxic cuq'uin wnak, jara' ncuytaja per we nbij jle' lowlo' tak tzij tzra Espíritu Santo jara' majo'n ncuytaj ta nexte chpam jawra tiemp rxin rwech ruch'lew nexte chpam tiemp jpenak.
• • • • •
33 Wnebij tzra jun che' che itzel che' ¿nak tzra mtebij c'ara' chka' che itzel rwech nuya'? Wnebij tzra jun che' che utzlaj che' tbij c'a chka' che utzlaj rwech nuya'. Cara' quenbij chewa com jun moc che' rmal rwech jnuya' tak notkixa nak ch-che'al. 34 Ixix congan itzel tak na'oj ewc'an, ix ajni' jle' itzel tak cmetz. Congan pen xtel pta jle' utzlaj tak tzij pnechi' com xe ix itzel tak wnak. Cara' quenbij chewa com jnojnak ptak ewanm jara' nel ta pnechi'. 35 Jun utzlaj acha utzlaj tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona utzlaj tak achnak rec'mon ta je nbij. Jun itzel acha xitzel tak achnak rec'lon pranm y tak ntzijona xitzel tak achnak rec'mon ta je nbij. 36 Anen quenbij chewa, tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio njelal jnecbij wnak jchek ruq'uin cgan necbij, jara' nequejcha' na cwent chwech Dios rmal. 37 Cara' quenbij chewa com jtzij jxebij wawe' chwech ruch'lew jara' tzij noc na chewij chka' che nk'atbexa tzij chewij jnak xtba'na chewa rmal Dios, we nbij chewa che ewc'an rbeyal rxin Dios o we nquixrutak ela chpam nimlaj lowlo'. Cara' xbij ja' Jesús.
• • • • •
38 Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil jle' fariseo, arj-e' cawra xecbij tzra Jesús: —Maestro, je nkajo' ajoj chawa camic, tebna' jun milagro chkawech ch-utz c'ara' ncateknimaj, cara' xecbij tzra. 39 Per Jesús cawra xbij chca: —Je' wnak je nquec'utuna chwa chquenban jun milagro ch-utz c'ara' quencnimaj, arj-e' xjunwa' ykul wa' quec'u'x y mruq'uin ta Dios. Per jmilagro jnecc'utuj jara' majo'n quenban ta chquewech xerwara' c'ola jun milagro nbantaj na chquewech, jun milagro ajni' xuban ojer profeta Jonás. 40 Com ajni' xuban Jonás ojer oxi' k'ij oxi' ak'a' xec'je'a chpam nimlaj ch'u', y cara' c'a chwa anen chka' ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak, oxi' k'ij oxi' ak'a' quenc'je' na chuxe' ruc'u'x ruch'lew chpam lwar abar nquec'je' wa' cnomki'. 41 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio je' ach-i' jec'ola chpam tnamet Nínive ojer arj-e' nqueyictaja ix quexbil ixix ja ix tnamet Israel y j-e' nque'oca e k'toy tak tzij chewij. Cara' quenbij chewa com aj Nínive arj-e' tak xecc'axaj rtzojbal Dios je xbixa chca rmal Jonás ojer xq'uextaja cna'oj y xqueya' cana rtzilal. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Jonás. 42 Tak xterla' jnimlaj k'ij rxin juicio ja ixak jreina rxin nación jc'ola psur nyictaja ix rexbil ja ix tnamet Israel y arja' noca k'toy tzij chewij. Cara' quenbij chewa com jara' ixak q'ue c'nat penak wa' che rc'axic rna'oj Dios jyatanak tzra ja ojer rey Salomón. Y camic quenbij chewa, anen más chna nim nuk'ij que chwech Salomón.
• • • • •
43 Jun itzel espíritu tak nel pa pranm jun acha arja' nba ptak lwar jabar majo'n wa' ya', nercanoj jun lwar abar nexle'n wa' per mtuwil lwar, 44 y cawra nbij ra: —Quenmloj chna jmul chpam wuchoch jabar enelnak twa' nabey. Tak nekaj chic jmul ruq'uin acha nutz'et ranm najni' jun jay congan tlana, mson rpam y kas wkon. 45 C'jara' nemloj pchic jmul, nquerec'ma' pchic e wku' e itzel tak espíritu jmás chna e itzel chwech arja'. Tak nquerkaja ruq'uin acha nque'oca pranm che e waxki' y tzra' nquec'je' wa'. Rmal c'ara' tak más chna lowlo' rc'aslemal acha nela chwech nabey. Y cara' c'a xtba'na chewa ixix chka' ja ix tnamet Israel jcongan itzel tak achnak ebnon.
• • • • •
46 Ja' Jesús remjon na tzij cuq'uin wnak, jrute' ruq'uin je rch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona ruq'uin. 47 Y xbixa tzra Jesús: —Tetz'ta' mpa' ate' ruq'uin awch'alal ec'ola chujay y ncajo' nquetzijona awq'uin, cara' xbixa tzra. 48 Ja' Jesús cawra xbij: —Camic quench'ob chawech e achnak nute' y e achnak wch'alal. 49 C'jara' xeruc'ut rdiscípulo y cawra xbij: —J-e' c'a wa' e'ocnak nute' y e'ocnak wch'alal. 50 Cara' quenbij chawa com achnak nebnowa je nrajo' ranm Nedta' jc'ola chcaj ja' c'ara' ocnak nuchak', o wana' o wnute', cara' xbij.