13
• • • • •
Chpam jara' k'ij xel ela Jesús pjay, xba chiya' y tzra' xetz'be' wa'. Congan e q'uiy wnak xequemlo' qui' ruq'uin rmal c'ara' tak arja' xoca chpam jun lanch y xetz'be'a chpam. Je' wnak xepe' cana chiya' conjelal. Y xumaj tzij cuq'uin, q'uiy rwech xbij chca chpam c'ambal tak tzij y cawra xbij ra: —C'ola jun tcoy tejco'n xba pe rchinoj chneretca' rtejco'n. Tak xekaja xumaj rch'akxic ija'tz, c'ola nic'aj pbey xkaj wa', xepeta tz'quin, xquetaj ela. C'o chic jle' xkaja abar c'o wa' abaj, congan xax ulew tzra' rmal c'ara' chanim xel ta ija'tz rmal. Per tak xel ta k'ij xc'atsaj y tak xq'uisbena xechkij rmal com majo'n xetque' ta bien ruxe'. C'o chic jle' xkaja ptak q'uix y tak xq'uisbena xq'uiya q'uix y xk'ok'aj tejco'n y xcamsaj. Per c'o chic jle' xkaja chpam utzlaj ulew y congan xwachina, jun rk'arwech ija'tz c'ola xuya' jun cient, c'ola xuya' sesenta y c'ola xuya' treinta. Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij.
• • • • •
10 Je e rdiscípulo Jesús arj-e' xe'ekaja ruq'uin y cawra xecc'axaj tzra: —¿Nak tzra c'ambal tak tzij nacsaj tak ncatzijona cuq'uin wnak? cara' xecbij tzra. 11 Jesús cawra xbij chca: —Ixix yatanak chewa chnewutkij nak rbanic jwewtanak tzrij gobierno je rxin chcaj, per jle' chic wnak majo'n yatanak ta chca. 12 Cara' quenbij chewa com je' wnak jc'ola yatanak chca arj-e' nyataj na más chca y tak nq'uisbena nuban q'uiy cuq'uin. Per je' wnak jmajo'n achnak yatanak chca per we nquech'ob j-e' chc'ola yatanak chca jara' nelsasa chca. 13 Rmal c'ara' tak quencsaj c'ambal tzij tak quentzijona cuq'uin wnak com arj-e' c'ola ck'awech per majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, y c'ola quexquin per majo'n necc'axaj ta je nbixa chca y nmesquier nch'obtaja cmal. 14 Jquemjon rij camic ra jara' che nbantaja cumplir je rbin cana Dios ajni' rbin cana profeta Isaías jcawrara: —Newc'axaj na ruq'uin ewexquin per mesquier nch'obtaja ewmal, netz'et na ruq'uin ek'awech per nmajo'n achnak newsaj tzrij, cara' nbij. Y jun chic je rbin cana cawrara: 15 —Cawra quenbij chca j-ela wnak com canm cwernak y congan pen noc wa' pquexquin je nbixa chca, y xe cyupun ck'awech. Cara' nqueban ch-utz c'ara' majo'n nquetz'et ta je nc'u'ta chquewech, y nexte c'ola cgan necc'axaj je nbixa chca nexte c'ola cgan nquech'ob ptak canm je nch'o'ba chquewech nexte c'ola cgan chka' nquemloj ta wq'uin ch-utz c'ara' quencuy quil quemac, cara' nbij Dios. Cara' c'a bitanak cana. 16 Per ixix kas congan wen chewa com netz'et je nc'u'ta chewech y newc'axaj je nbixa chewa. 17 Cara' quenbij chewa com ne ktzij wa' je xtenbij chewa, e q'uiy ja e ojer tak profeta y e q'uiy jle' chic wnak je xqueban rbeyal chwech Dios, arj-e' congan xecyarij xquetz'et ta ajni' nquixtajina netz'et ixix camic y congan xecyarij xecc'axaj ta chka' ajni' nquixtajina newc'axaj ixix camic. 18 Tewc'axaj c'a camic, anen quench'ob chewech nak rec'mon ta jc'ambal tzij jxenbij chewa tzrij je tcoy tejco'n. 19 Ja utzlaj tzij jnuc'ut chkawech nak rbanic jgobierno rxin chcaj, tak nela rbixic y tak c'ola jun nc'axaj per mesquier nch'obtaja rmal, npeta diablo y nelsaj ela tzij jtcon pranm. Ja c'ara' nbij tzij ja ija'tz xkaja pbey. 20 Jq'ue ija'tz xkaja ptak abaj jara' nbij tzij je' wnak jnecc'axaj ja utzlaj tzij y alnak necnimaj y congan nquequicota rmal. 21 Per arj-e' e ajni' tejco'n jmajo'n rc'amal ruxe', njurmaj oca necnimaj. Per tak xterla' jlowlo' tiemp tak nmajtaja rbanic lowlo' chca wnak rmal rtzojbal Dios arj-e' alnak nqueya' cana yukbal quec'u'x. 22 Ija'tz je xkaja ptak q'uix jara' nbij tzij je' wnak jnecc'axaj utzlaj tzij per tak nq'uisbena xnecbisoj chic je' achnak rxin jawra tiemp rxin rwech ruch'lew y xe nqueba'na engañar rmal mibil. Rmal c'ara' tak ncoma utzlaj tzij jc'ola ptak canm, majo'n rwech nuya' ta. 23 Per ja ija'tz je xkaja chpam utzlaj ulew jara' nbij tzij je' wnak je nquec'axana utzlaj tzij y nch'obtaja cmal y c'ola rwech nuya' ptak canm. Arj-e' e ajni' jle' rk'arwech ija'tz c'ola xuya' jun cient, c'ola xuya' sesenta, c'ola xuya' treinta. Cara' xbij Jesús chca.
• • • • •
24 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' xuban jun acha xutic jle' utzlaj ija'tz rxin trigo pe rchinoj. 25 Per je' wnak tak ekanak chic che wram xpeta jun je ntzelana rxin acha, xretca' jle' itzel tak ija'tz checjol trigo. Tak xtictaj cana rmal xemloja. 26 Jtrigo xumaj c'yinem y tak xumaj rek'neric rwech tzra' xutkix wa' chka' jle' chic je tcon checjol ja itzel k'ayis. 27 Je ajsmajma' arj-e' xeba ruq'uin cpatrón jxetcowa utzlaj ija'tz, cawra xecbij tzra: —Kajaw ¿lme utzlaj ija'tz tc'a xatic chpam achinoj? ¿Nak tzra c'ara' tak c'ola itzel tak k'ayis checjol camic? cara' xecbij tzra. 28 Cawra xbixa chca: —Jara' je ntzelana wxin xetcowa, cara' xbixa chca. J-e' ajsmajma' cawra xecbij chic tzra: —¿Le mtawajo' c'a nokba camic nekabko'? cara' xecbij tzra. 29 Cawra xbix chic chca: —Mcara' ta, mtebok ta, mal-il nuc'om ta trigo tak xtebok. 30 Je nkaban camic kay-a' tzra', tq'uiy na che c-e', tak xterla' tiemp rxin csech anen quenbij na chca je xtquesmaja chpam tiemp rxin csech cawrara: —Temlo' ruchi' nabey mul jitzel tejco'n, texma' rpam ptak mnoj ch-utz c'ara' nporoxa. Per je trigo temlo' ruchi' chka' y tec'lo', cara' xtenbij chca. Cara' c'ambal tzij xbij chca.
• • • • •
31 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun ch'it rk'arwech mostaza jnec'mar ela rmal jun acha y xutic pe rchinoj. 32 Jun ch'it rk'arwech mostaza jara' más na ch'it no'y chwech jle' chic ija'tz per tak nq'uiya más na nq'uiya chwech jle' chic tejco'n, cara' nuban ajni' jun che'. Rmal c'ara' ch'tak tz'quin nquepeta, necrebna' quesoc ptak ruk'a'. Cara' c'ambal tzij xbij chca.
• • • • •
33 C'o chic jun c'ambal tzij xbij chca cawrara: —Jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jle' levadura jnespoja xquelway rmal, xpeta jun ixak xuc'am, xuya' chpam jle' k'or, oxi' pajbal harina ocnak. Tak xq'uisbena jlevadura xba chpam njelal k'or, congan xesmaja chpam. Cara' jc'ambal tzij xbij chca.
• • • • •
34 Njelal tzij je xbij Jesús chca wnak, chpam c'ambal tak tzij xbij wa' chca. Nmajo'n achnak xbij chca mquita xucsaj c'ambal tak tzij che rbixic. 35 Cara' xuban ch-utz c'ara' tzra' nbantaj wa' cumplir jbitanak cana ojer rmal profeta jcawrara nbij: —Tak xtquentzijona, chpam c'ambal tak tzij quentzijon wa'. Ja wewtanak ta tak q'uemjana twankera rwech ruch'lew anen quenk'alsaj na. Cara' bitanak cana.
• • • • •
36 C'jara' ja' Jesús xbij cana rubi' chca je' wnak y xoca pjay. J-e' rdiscípulo xe'ekaja ruq'uin y cawra xecbij tzra: —Tech'bo' chkawech nak rec'mon ta jc'ambal tzij jxabij kaja tzrij tejco'n je xti'ca checjol trigo, cara' xecbij tzra. 37 Jesús cawra xbij chca: —Anen c'ara' jquentcowa utzlaj ija'tz, anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak. 38 Je chnoj jara' rwech ruch'lew. Ja utzlaj ija'tz jara' alc'walxela' jec'ola precwent jgobierno rxin chcaj. Ja itzel tejco'n jara' alc'walxela' jec'ola precwent diablo. 39 Jxetcowa itzel tejco'n je ntzelana rxin acha jara' diablo. Je tiemp rxin csech jara' tak xtetz'kata tiemp rxin rwech ruch'lew. Je nquemlowa csech j-era' ángel. 40 Ajni' nba'na tzra itzel tejco'n nmo'la ruchi' y nporoxa pk'ak' cara' c'a xtba'na chca wnak chka' tak xtetz'kata tiemp rxin rwech ruch'lew. 41 Anen ja en Rlec'walxel jxenoca alxic cuq'uin wnak xquenutak ta ángel wxin, nquequerchpa' conjelal wnak jec'ola chpam ngobierno ja xe nquecchajtij je' wnak che rbanic il mac, nquequerchpa' chka' conjelal jle' chic wnak xe e bnoy itzel tak achnak. 42 Tak nquechaptaja cmal nquecch'akij ela chpam nimlaj k'ak'. Je' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej rkan cak'. 43 C'jara' je' wnak jquebnon rbeyal chwech Dios arj-e' nyataj na chca che nqueban cara' ajni' nuban k'ij, nwankera quech'ab chpam rgobierno Dios je Ttixel cxin. Achnak c'ola rexquin tc'axaj c'a jquenbij.
• • • • •
44 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun nimlaj mibil wiwan, mkun chpam jun chnoj y chek q'uenjlal xiltaja rmal jun acha. Y ja' acha xumuk chic jmul y xemloja, congan nquicota, njelal achnak jc'ola ruq'uin nc'ayij y nulok' chnoj jabar c'o wa' nimlaj mibil.
• • • • •
45 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' nuban jun comerciante ntajina ncanoj jle' abaj perla rubi', congan nmak rjel. 46 Tak xuwil jun perla jmás nim rjel xba y xerc'ayij njelal achnak jc'ola ruq'uin y xulok' jperla.
• • • • •
47 Jun chic, jgobierno rxin chcaj cara' rbanic ajni' jun trasmay nch'akixa pya' y nque'oca ch'u' chpam per nq'uiy quewech je' ch'u' nque'oca chpam. 48 Tak xenoja ch'u' chpam xelsas ta chiya'. Jxelsan ta arj-e' xetz'be'a, xquemaj ccha'ic ch'u'. Jwen tak ch'u' jara' xec'o'la, jmajo'n cc'atzil jara' xecch'akij ela. 49 Cara' c'a xtbantaja chka' tak xtetz'kata tiemp je rxin rwech ruch'lew, nquepeta je' ángel nquequerlsaj ela itzel tak wnak chquecjol jquebnon rbeyal chwech Dios. 50 Y nquecch'akij ela chpam nimlaj k'ak'. J-e' wnak ajni'la ok'ej xtqueban chpam jara' lwar y xteccach'ch'ej rkan cak', cara' xbij Jesús chca rdiscípulo. 51 C'jara' xbij chic chca: —¿Le nch'obtaja ewmal njelal jxenbij chewa? —Nch'obtaja Kajaw, cara' xecbij tzra. 52 Cawra xbij chic jmul chca: —Com nch'obtaja ewmal rmal c'ara' quenbij chewa che conjelal maestro jnectijoj qui' tzrij jgobierno rxin chcaj arj-e' e junam ruq'uin jun rajaw jay nc'ola njelal ruq'uin je nc'atzina tzra, c'ola je' achnak c'ac', c'ola majo'n c'ac' ta chka', y arja' nelsaj ta jachnak nc'atzina tzra wc'ac' we mc'ac' ta. Cara' xbij chca.
• • • • •
53 Ja' Jesús tak xbitaja rmal njelal jawra c'ambal tzij xel ela 54 y xba chpam retnamet. Tak xekaja xoca chpam jay rxin molbal ri'il y xumaj ctojxic wnak. J-e' wnak congan xel ta canm tzrij tijonem jxuya' chca y cawra xecbij chbil tak qui': —¿Abar rec'mon wala' njelal jc'ola ruq'uin jun acha jala? Congan tak wan rna'oj y congan nmak tak milagro nuban chka'. 55 Per ¿le mja' tc'ala' rlec'wal jsoy che'? Y jrute' ¿le mja' tc'ara' María? Y je rch'alal ¿lme j-e' tc'ara' Jacobo, José, Simón ruq'uin Judas? 56 Y conjelal rana' ¿lmec'o tc'a chkacjol chka'? ¿Abar c'a rec'mon wa' njelal jremjon rij camic? 57 Cara' necbij per nmajo'n cgan tzrij, xe pkan nquena'. Ja' Jesús cawra xbij chca: —Nmajo'n profeta rxin Dios mquita lok' xtna'a xerwara' mlok' ta nna'a cmal rwinak nexte cmal rch'alal chka', cara' xbij chca. 58 Y xe mq'uiy ta milagro xuban tzra' rmal jmajo'n xeyke' ta quec'u'x ruq'uin.