22
⸤Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku⸥ Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele* piliringi walema, akumu imbi lelko ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo’* niringila, aku walemo nondopa wendo orumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* enene Yesusi toko konjingí aulke te koroko moloringi nakolo enene ⸤“Olio yambomane kanangi yu ka simulú kinie yambomane olio kinie mumindili kolko iri tonge.” ningu⸥ pipili kolko we moloringi.
Kanu kinie Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumanga ye Judasi, yunge imbi te ‘Isikeriote’ nili, kanumunge konopuna ⸤kurumanga nomi⸥ Setene* omba sukundu purumu. ⸤Setene yunge konopuna suku purumu⸥ kinie yu Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, ulke tembele nokoli ele yemanga ele ye ailime kinie, ene moloringine pupelie, ene Yesusi ka singí aulkemo yuni akisinjimbe mele ene kinie kerepali niringi. Yuni temba mele nirimu kinie pilkulie ene konopu aili teko siku “Nu kou mone te simulú.” ningu, ningu panjiringi.
Yuni enenga unguma pilipelie “Kapola.” nimbe, we yamboma Yesusi pea naa molonge kinie yu ene lipe simbe mele aulkemo koropa molorumu.
Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walemo wendo orumu kinie Juda yambomane Pulu Yemone ou enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo te toko nonge mele pilipelie nirimumuni,* Yesusini Pita kinie Jonotolo lipe mundupelie nimbendo: “Elte pukulu, Pulu Yemone olionga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo te kinié nomolomo teko mimi tepale.” nirimu.
Eltene walsikululie ningilindu: “Tena tepo mimi tepambili konopu lelko nikinuye?” niringili.
10 Yuni eltendo pundu topa nimbendo: “Piliele. Ne ulke kolea aili ⸤Jerusallemendo⸥ pukululie, ye te mingine no kolopa memba ombá aulkena puku kane kane tokololie,* yu pumbe mele lombili pukulu yu suku pumbe ulkena suku pukululie 11 ulke pulu yemondo ningilindu: “Ungu Mane Silimuni i sipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andoli yema kinie olione Pulu Yemone olionga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulundu kongi sipisipi walomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tena lemoye?” nimu.” niengili. 12 Aku ningilí kinie yuni elte ulkemonga olakondo suluminia aili te, akuna langi noli polo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melema kinie akuna ou lemoma, lipe ora simbe. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimi teangili.” nirimu.
13 Kanu kinie elte pukululie, Yesusini nirimu kanu mele aku uluma teli lerimu kanoko lenjikululie, akuna Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo kinie langi nongema teko mimi teko nosiringili.
14 Juda yambomane ipupini kolea kalá torumu kinie Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu Walemo pilingindu kongi sipisipi walomo nonge enamo* kamu wendo orumu kinie, Yesusi kinie yunge kongonomo ‘tenjipai.’ nimbe lipe mundurumu yema kinie** ene langi noli polona moloringi. 15 Langi nongo moloringi kinie yuni enendo nimbendo: “ ‘Na mindili ou naa nombolie i wale wendo okomomonga langime ene kinie pea namili.’ paa tondolo mundupu konopu lepo andopo molorundu mele yandopa paa konopu lepo pilipu molio. 16 Nane enendo i sipu nimbu sikirumu: Isili ou i langime na altopo naa nombó. Pulu Yemo ye nomi kingimu kamu molomba walemo* wendo ombalie i langimenga sike ulu pulumu wendo ombá kinie altopo nombó.” nirimu.
17-18 Yu no waene kapomo lipe ambolopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie nimbendo: “Imu ene eneno moke teko nayo. Nane enendo i sipu nimbu sikirumu: Isili ou na no waene altopo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo walemo wendo ombá kinie na no waene kondemo kelepo nombó kene ⸤ene eneno isili ou nangi⸥.” nirimu.
19 Berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “Imu nanga kangimu ⸤ene liku nangi⸥. ‘Nanga kangimu ‘enenga’ nimbu ⸤lipu taponjembo.’ nimbu tangi⸥ simbu tekero imu. Pe pe kepe, ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbu nanga kangimu enenga nimbu ‘Na tangi.’ nimbu simbu tekero mele ‘Altopo piliemili.’ ningu i beretemo “Nanga kangimu.” nimbu sikiru mele ene aku siku berete te nongolie piliengi!” nirimu.
20 Pe ene langime nongo pora siringi kinie yuni ⸤berete te kinie terimu mele⸥ aku sipela no waene kapomo lipe ⸤ene sipelie⸥ nimbendo: “I ⸤no waene⸥ kapo ⸤ene sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Ene kinie tembo.’ nimbe,⸥ ungu te nimbe panjipe mi lerimu kanu ungumu* ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane enenga nimbu nanga mememo ondo lenjipulie ⸤kolombo⸥ aku mememo i no waenemo.**
21 “Nakolo na lipe nanga opa touma simbe yemo na kinie pea i langi nokomolo polona molemo.” nirimu. 22 “Kinié Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kinie tenge mele Pulu Yemone koronga ou nimbe panjirimu mele sike opa toumane tenge, nakolo yu lipe opa touma simbe yemo mindili nomba molopa kenjimbe.” nirimu.
23 Aku nirimu kinie pilkulie ⸤yu lombili andolimene⸥ anju yando walsikulie ningindu: “Olionga ye naene ulu akumu tembanje?” niringi.
24 Aku walemo kinie ungu te pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimene⸥ ene eneno anju yando ungu mele tekolie ningindu: “Olionga ye nae paa olandopa molemoye?” ningu keru kuru liku moloringi.*
25 Yesusini enendo nimbendo: “Olio Juda yambomanga ulsu molemele yambo talapemanga ye nomime enenga yamboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enenga yamboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane ene eneno imbi ambolko ola liku, “Olio yamboma nokopo konjipu lipu taponjili yema.” nilimele. 26 Nakolo ⸤we yambomanga ye nomimene enenga yamboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ene eneno aku siku anju yando naa teangi. Enenga ye te imbi ola molomba kinie aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nomi molopa we yema nokomba yemo ye kendemandemo mele molopa we yemanga kongono tenjipili.” ⸤nirimu⸥.
27 “Ye nae paa ye olandopamoye? Langi nolemo yemo ye olandopamo molo langi peko topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma tenjilimo yemo ye olandopamoye? Langi nolemo ye akumu ye nomimu lemo. Aku sipe, nakolo na aku sipe molo. Na ⸤sike enenga ye ailimu⸥ nakolo enenga kongono tenjili kendemande mele molopo ene lipu taponjili yemo molio.” ⸤nirimu.⸥
28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbendo:⸥ “Na mindili sipu molorundu molio mele ene na kinie pea tapu topo mindili sipu molorumulu molemolola. 29 Nanga Lapa ye nomi kingimu omba molopa yamboma nokomba kinie nando ‘Akuna yamboma nokonjipilila.’ nilimo nimbé mele nane enendo ‘Akuna yamboma nokonjengi.’ nilio nimbula. 30 Akuna na ye nomi kingi molopo yamboma nokombo kinie ene na kinie pea langi polona molopo ga nombo molomolo. Ene ye nomi kingi polomanga molkolie ningímuni, Isirele yambo talape rurepo* nokonge.” ⸤nirimu.⸥**
31 ⸤Nimbelie, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbendo:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumanga nomi⸥ Setenene* Pulu Yemondo mawa tepalie nimbendo: “Ene teko kenjingínje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinie Pulu Yemone “Manda.” nirimu. 32 Nakolo Saimono, nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu nunge mawa tenjipulie nimbundu: “Setene yuni nu aku temba kinie Pita yuni na naa mundupe kelepa na pilipe molopili.” nindu. Saimono, Setene laye kolte pilku na munduku kelkolie, pe konopu alowa teko na kelko tondolo munduku pilku molkolie ninimuni, angenalime tondolo mundunji.” nirimu.
33 Nakolo Pitane nimbendo: “Ailimu,* nane nu pe siye kolopo talopa lepo pumbu ningu nikinuye? Manda molo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemo papula. Molo olto pea “Topo konjemili.” níngi liemo uluri molo. Pea kolambili.” nirimu.
34 Yesusini Pitando nimbendo: “Pita, nane nundu i sipu nimbu sikirumu: Kinié kera gulta ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naeye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
35 Nimbelie Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbendo: “Nane ene ou ⸤‘Kongono tepangi.’ nimbu⸥ lipu mundurundu kinie ‘Kou naa mengo, mele wale naa mengo, kimbu su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundurundu kinie ene melte molo torumu molo moloye?” nimbe walsipe pilirimu kinie
enene “Mele telu kepe molo naa torumu.” niringi.
36 Yuni enendo kelepa nimbendo: “Nakolo kinié na kinie uluri wendo ombámonga, kou mone nosilimo yemo kanu kou monemo lipe ambolopa, mele wale nosilimo yemo kanu walemo lipe ambolopa, aku siku teko molangi. Opa teli lou pulse naa nosilimo yemo yunge wale pakoli te anju sipe lou pulse te yando lipili. 37 ⸤Nane aku sipu nambemuna nikiru, niembo.⸥ Ou yambomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kinié wendo ombá tekemo mele i sipe:
“Yu kinie, yambo mongo liku
ulu pulu kerime teli yamboma kinie,
liku tere lelko mako toringi.”*
niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu.
38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukulie enene yundu ningindu: “Ailimu, ya opa teli lou pulse talo nosilimolo kanoi.” niringi kinie
yuni enendo nimbendo: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
39 Kanu kinie Yesusi ⸤ulke mundupe kelepa kolea aili Jerusalleme⸥ ulsukundu pupelie nirimumuni, yu taki taki ma pangi Unju Ollipi Poniena ola pu pu opu terimu mele akuna purumu. Yu lombili andolime yu lombili akilku pea puringi.
40 Akuna purumu kinie yuni yu lombili andolimendo nimbendo: “⸤Kurumanga nomi⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene’ ningulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molai.” nirimu.
41 Nimbelie yu yuyu laye kolte anju pupe koporongo langopa, Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa tepalie nimbendo:* 42 “Tara, na mindili noli no mingine no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lenu liemo aku siku teani nakolo ‘Nane tepolie nanu konopu simbu.’ konopu lekero mele naa teambo. Nuni kanoko peanga kanoni ulumu mindi teambo.” nirimu.
43 Aku nirimu kinie angello tene mulu koleana mundupe kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu tondolo pupili.’ nimbe terimu mele Yesusini yu kanorumu. 44 Kanu kinie yu konopuna umbuni aili tepa tepa, kamelena mindili tepili molopalie yu Pulu Yemo kinie tondolo mundupe ungu nimbe mawa terimuna yunge kangine kúru omba kanu kúrumu meme none tepa mana manie purumu.
45 Yu Pulu Yemo kinie aku sipe ungu nimbelie ola angilipe yu lombili andoli yema moloringine yando omba enene yu kondo kolko molkolie uru peringi kanopalie 46 enendo nimbendo: “Ene uru nambemuna pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimulú kene’ ningulie ola molko Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molai.” nirimu.
47 Yesusini aku nimbe molopili ene moloringine ye aisili oringi. Oringi yemanga te kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye te. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulurumu. 48 Aku terimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Judasi, opa tou yemane Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
49 Kanu kinie Yesusi pea tapu toko angiliringi yemane yu ulu temba terimu mele kanokolie enene yundu ningindu: “Ailimu, opa teli lou pulsemane i yema tamiliye?” niringi kinie 50 enenga ye tene ⸤yunge lou pokete napimu lipe ambolopalie⸥* Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga kendemande ye tenga komumu topa laká lerimu kinie komumu omba manie purumu.
51 Aku terimu kanopalie Yesusini yundu nimbendo: “Kinié manda, kelei!” nimbelie torumu yemonga komumu lipe ambolopa tambu sinjirimu.*
52 Yesusi ka singí oringi yema i sipe: Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili mare kinie, tembele ulkemo nokoko moloringi ami yema nokoringi ye mare kinie, Juda yambomanga tapu ye mare kinie,* enene Yesusi ka singí oringi kinie kanopalie enendo nimbendo: “Na ‘yambo topo wa noli yere molemo.’ konopu lelkolie lou pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? 53 Ulke tembele kerepuluna alieli ene pea molemolo kinie na ambolko liku ka naa silimele kanumu.* Nakolo kinié i ena wendo okomomo Pulu Yemone ou ‘Enenga.’ nirimu enamo wendo okomo. Sumbulu tolimunge tondolomo kinie olandopa pelemo.” nirimu.
54 Kanu kinie enene Yesusi ka sikulie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga ulkena sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinie Pita lombili akilipe taka lepa purumu.
55 Yesusi mengo oringi ulke kanumunge ulke angilipe makaye terimu, suku we lerimuna* tepe kalko pilku moloringine Pita pupe ene kinie molorumu. 56 Yu akuna molopili ⸤Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamonga⸥* kendemande ambo te omba tepe nomba pa terimuna Pita molorumu kanopalie yu nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo: “I yemo Yesusi pea moloringili kanorundu.” nirimu.
57 Nakolo Pitane kolo topalie nimbendo: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu.
58 Laye pe mele ye te Pita kanopalie yundu nimbendo: “Nu Yesusinge talape ye te lepamo.” nirimu kinie
Pitane yundu nimbendo: “Yemo, na akumu molo.” nirimu.
59 Pe ena mongo telu mele omba purumu kinie yambo te ⸤Pita yu ungu laye lupe mele nirimu mele pilkulie⸥ yuni tondolo mundupelie nimbendo: “Kolea Gallilli disiriki yambomane ungu nilimele mele yu aku sipe ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye te, aku kene ‘Yu paa sike Yesusi lombili andoli ye te.’ konopu lekero.” nirimu.
60 Aku nirimu kinie Pitane yundu nimbendo: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipe nimbe molopili kera gulta ko torumu.
61 Kanu kinie Yesusini topele topa Pita kanorumu kinie Yesusini yundu “Kera gulta ou ko naa topili nuni wale yepoko kolo tokolie “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilirimu.* 62 Pilipelie ⸤‘Ama, paa tepo kenjindu lepamo. ‘Paa naa tembo.’ konopu lerindu mele sike tendu.’ nimbe pilipelie⸥ pena pupe kola paa aili tepa terimu.
63 Kanu kinie Yesusi akuna nokoko moloringi ele yemane yu ungu taka tonjiku, yu laruwe toko, teringi. 64 Yunge kumbikeremo múlu tene pipi sinjikulie ki lumuni toko ⸤“Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ naene nu tokomonje ningu si.” niringi. 65 Ungu taka tonjingindu enene yu aku mele ulu aisili teko ungu aisili ningu yu aku siku teko kenjiringi.
66 Kolea tangorumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie, kanu Juda yambomanga tapu ye kanjolloma pali ‘Yesusinge kote piliemili.’ niringi.* ⸤Enenga ele yemane⸥ yu ene liku maku toko moloringine mengo puringi kinie enene yundu ningindu: 67 “Pulu Yemone olio “Nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Ningu si.” niringi.
Yuni enendo nimbendo: “ “Na akumu molio.” nilkenje enene naa pilku “Kolo tokono.” nilimelka. 68 Nane enendo ungu te walsipu pilkenje yando ungu te naa la nilimelka. 69 Nakolo Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo kinié kepe pe pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki umbukundu molomba.” nirimu.
70 Enene pali yundu ningindu: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinie
yuni nimbendo: “Akumu na.” nirimu.
71 Enene ningindu: “Yuni mongo lirimu mele nimbe simbe yambo te pea nambemuna koromoloye? Yuni yuyu nimbe kenjikimu pilkimulu.” niringi.