23
Aku ningulie Juda yambomanga ye ailime pali ene ola angilku Yesusi liku mengo puku ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumuna mengo puku kote tenjiringi. Yu kote tenjikulie Paillatendo ningindu: “I yemone nimbendo: “Romo gapomanomone olio Juda yamboma naa nokopili.” nimbe, “Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamo kou takisi naa tangi.” nimbe,* “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye Kirasimu, ye nomi kingimu molio.” nimbe molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi.
Ene aku siku niringi kinie pilipelie Paillatene ⸤Yesusinge kotemo⸥ yu walsipe pilipelie nimbendo: “Nu Juda yambomanga ye nomi kingimu molo moloye?” nirimu.
Yesusini pundu topa nimbendo: “Sike nikinu. Akumu na.” nirimu.
Yuni aku nirimu kinie pilipelie Paillatene Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, we yamboma akuna liku maku toringime kinie, enendo nimbendo: “I yemo ulu te naa tepa kenjimu.” nirimu.
Nakolo enene karaye teko tondolo munduku ningindu: “Yuni ungu mane sipelie “We yamboma ulu teko kenjiku, mongo liku teangi.” nimbe mane sirimu. Yuni ou pulu pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipe, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipe andopalie, pe kamu ya kolea aili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipe molemo.” niringi.
“Kolea Gallilli” niringi kinie pilipelie Paillatene enendo walsipe pilipelie nimbendo: “I yemo yu Gallilli ye teye?” nirimu kinie enene “E.” niringi pilipelie yuni nimbendo: “⸤Ye nomi kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokoli yemo, Yesusinge kotemo yuni pilipili yu molemona mengo pai.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nomi kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumuna pilipelie, “Yu molemona mengo pai.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lerimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥
Erote ⸤molorumuna mengo puringi kinie⸥ yu Yesusi kanopalie konopu sirimu. Yu Yesusini ulu terimu mele ungu aisili pilipelie, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimbe molopa, ‘Yuni ulu tondolo te tepili kanamboa!’ konopu lepa molorumuna* yu orumu kinie kanopa konopu sirimu.
Akumunge Erote Yesusi ungu aisili walsipe pilirimu nakolo Yesusini ungu te pundu topa naa nimbe we molorumu. 10 Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie,* akuna angilkulie enene Erotendo ningindu: “Yesusini i sipe ungu nimbe kenjipe, i sipe ulu aisili tepa kenjipe molemo.” ningu tondolo munduku niringi. 11 Kanu kinie Erote kinie yunge ami yema kinie enene ‘Yesusi yu ye nomi molo, yu we yere.’ ningu ye nomimene pakolemele mulu wambale peanga te liku pakonjiku, yu ungu taka tonjiku tae teringi. Kanu kinie Paillate molorumuna Erotene Yesusi lipe yando mundurumu.
12 Paillatene Erote molorumuna Yesusi ou naa lipe mundupili Paillate kinie Erote elte opa tou moloringili. Nakolo Yesusi aku teringili walemonga pe elte angenungulu mele moloringili.
13 Yesusi Paillate molorumuna yando mengo oringi kinie Paillatene Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Juda yambomanga tapu yema kinie, we yamboma kinie, enendo “Wai.” nimbelie nimbendo: 14 “Enene “I yemone yambomando ‘Romo gapomanomo olio naa nokopili.’ nimbe ‘Ene mongo liku teangi.’ nimbe molemo.” ningu* na moliona mengo ongi. Kanu kinie ene kanoko molangi nane kote pilipulie enene ‘Yu tepa kenjirimu.’ níngi mele na ulu te naa pilkiru. 15 ⸤Gallilli disiriki ye nomi kingi⸥ Erote, yu pea i yemo ulu te tepa kenjirimu te naa la pilipelie yu altopa yando mundumu. Pilkimiliye? Yu ulu te tepa naa kenjimu. Yu we nambemuna topo konjimulúye? 16 Ulu te tepa naa kenjimumunge nane yu we kopene topolie “Kelko pui.” niembo.” nirimu.
17-19 (Kolea aili Jerusalleme sukundu ye te, yunge imbi Barapasi, ⸤yu kinie ye mare kinie⸥ ‘Romo gapomanomone olio Juda yamboma naa nokopili.’ ningu ou Romo gapomanomo kinie opa tekolie yambo mare toko konjiringimunge yu ka siringi. ⸤Romo gapomano ka ulkena kanu ye Barapasi we pepili Juda ye ailimene Yesusi kote tenjiringi⸥. Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walemo* wendo orumu kinie Romo gapomano ye ailimuni ka ye te ka ulkena wendo lipe mundupe “Pui.” nirimu.)** ⸤Aku sipe terimu mele piliringimunge Paillatene “Yesusindu “Pui.” niembo.” nirimu kinie pilkulie⸥ enene pali yundu tondolo mundukulie ningindu: “I yemo molo. Yu ⸤kolopili⸥ mengo pukulie, Barapasi, ⸤ka ulkena⸥ wendo liku si.” niringi.
20 Paillatene ‘Yesusi we pupili.’ nimbelie enendo ungu te pea nirimu 21 nakolo enene yundu wale aisili tondolo munduku ningindu: “Yu kolopili unju perana uku toko panji!” ningu moloringi.
22 Aku niringi kinie yuni enendo altopa wale yepoko sipe walsipelie nimbendo: “Aku nambemunaye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu te tepa naa kenjimu. Yu we nambemuna topo konjimulúye? Nane yu we kopene topolie “Kelko pui.” niembo.” nirimu.
23 Nakolo enene karaye teko ungu tondolo mundukulie ningindu: “Yu kolopili unju perana uku toko panji!” niringi kinie enene tondolo munduku niringi mele pilipelie Paillatene ene niringi mele temba terimu.
24 Kanu kinie Paillatene kote pilipelie enene yu kinie “Paa tei.” ningu karaye teko mawa teringi mele ‘Aku sipe tepili.’ nirimu kinie 25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo gapomanomone olio Juda yamboma naa nokopili.’ nimbe ou Romo gapomanomo kinie opa tepalie yambo mare topa konjirimumunge ka ulkena perimu kanu yemo, wendo lipe ene sipelie nirimumuni, pe enene ‘Yesusi kolopili.’ niringi mele pilipelie “Yu toko konjengi.” nimbe ami yema sirimu.
26 ⸤Romo ami yemane⸥ Yesusi mengo pungí pukulie niringimuni, kolea Sairini* ye te, yunge imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbe orumu kinie kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju peramo liku pendekona ola nosinjikulie “Imu menjiku yu lombili aki liku pui.” niringi.
27 Yambo aisili yu lombili puringi. Ambo mare yu tongemonga kola teliku puringi. 28 Kanu kinie Yesusini topele topa kanu ambomando nimbendo: “Jerusalleme amboma, ene na kolombomonga pilkulie kola naa teangi. Ene eneno kinie enenga ambolangoma kinie ulu pe wendo ombámonga pilkulie kola teangi.* 29 Aku sipu nikirumu, nambemuna nikiruye? Niembo: Walse ene Jerusalleme yamboma mongo simbe walemo wendo ombá kinie ene kinie enenga ambolangoma kinie mindili nonge kinie yambomane ningindu: “Ambo ambolango te naa mengo, ambolango ame naa siku, wayongono molemele amboma, enenga ambolango te mindili nomba ene naa kanongemonga ene malo.” ningí.* 30 Pe
‘yamboma kelko mulu aili polemomando
“Ma ange topa olio topili.” ningu,
ma pangimendo
“Ma ange topa olio aki topili.” ningí.’ ”*
nirimu.⸥ 31 ⸤Nimbelie pe kamu ungu iku te topa enendo nimbendo:⸥ “Unju konde angilimomo peko tokomele. Pe unju kololimu nambe tengeye?* Akumunge ⸤enene ene aku siku umbuni singí, mindili nonge⸥.” nirimu.
32 Ye talo pea ‘Yesusi kinie kolangi.’ ningu unjuna ola uku toko panjingindu mengo puringi. Aku yetolo mongo liringili yetolo.
33 Kolea ‘Penge Ombele’ niline oringi kinie yu kinie mongo liringili yetolo kinie unju pera yepokonga ola uku toko panjiringi. Mongo liringili yetolonga te Yesusi yunge ki umbukundu uku toko, te Yesusi yunge ki tarokondo uku toko panjiringi. 34 Aku teringi kinie Yesusini nimbendo: “Tara, na kinie tekemele mele tekemele yambomane naa pilkimili kene nuni tekemelemonga mongo naa siku siye koloi.” nirimu. ⸤Aku tekolie, ou unjuna ola uku toko naa panjikulie⸥ yunge mulu wambale ⸤kulunjiku nosiringime⸥ ‘Moke teamili.’ ningu ene yu mele mele lingí mele pilingindu kou kate teko pe mulu wambalema liringi.
35 We yamboma enene yu teringi mele kanoko we angiliringi nakolo enenga ye ailimene yundu ungu taka tonjiku ningindu: “Yu yambo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimbe lipe taponjirimu mele kinié yuni ‘Naa kolopo unju perana wendo pambo.’ nimbe yu yuyu lipe taponjipe unju perana wendo opili. Yu sike Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa konjipili.’ nimbe lipe mundurumu ye nomi Kirasimu omba molomu liemo kinié yu yuyu aku sipe lipe taponjipili.” niringi.
36 Ami yema pea yu ungu taka tonjiku molkolie no waene kombili teli te ‘Nopili siemili.’ ningulie 37 yundu ningindu: “Nu Juda yambomanga ye nomi kingi molonu liemo ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku taponji.” niringi. 38 ‘Yu mongo lirimu mele yamboma kanangi.’ ningu
I YEMO JUDA YAMBOMANGA YE NOMI KINGIMU
ningu imbi toko unjuna ola monjiringi.
39 Mongo liringili yetolo unju perana ola uku toko panjiringi yetolonga tene Yesusindu ungu taka tonjipelie nimbendo: “Nuni “Pulu Yemone mako topa olio ‘Nokopa konjipili.’ nimbe lipe mundurumu ye nomi Kirasimu ⸤molio.” nilino mele sike molo moloye? Sike aku siku⸥ moleno liemo nu kinie olto kinie pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku taponjiku unju perana wendo li.” nirimu.
40 Nakolo mongo liringili yetolonga tene yuni nirimu mele pilipelie yu iri topalie nimbendo: “Nu kinie yu kinie mongo telu siku mele síngimunge Pulu Yemo pipili naa kolkonoye? 41 Nu kinie olto tepo kenjirimbulumunge mongo papu síngi. Nakolo i yemo yu mongo te naa lirimu.” nirimu.
42 Aku nimbelie yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbendo: “Yesusi, nu ye nomi kingimu molko melema nokokolie ninimuni, na konopu liku mundu.” nirimu kinie
43 Yesusini pundu topa yundu nimbendo: “Nane nundu paa sike nimbu sikirumu: Kinié nu na kinie pea Yamboma Molko Konjilimele Kolea Peangana* pupu molombolo lemo.” nirimu.
44-45 Yesusi unju perana ola we pepili ai tangoli ena tuwellepo killoko terimu kinie kolea pali sumbulu topalie pe ipupini ena tere killoko kinie ena kelepa topa kolea tangorumu. ⸤Ulu aili te walsikale wendo orumula. Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembele ⸤Jerusalleme suku angilirimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake telimunge kerepuluna ⸤‘Yamboma sukundu naa pangi.’ ningu ou alieli⸥ mulu wambale aili tene pipi siku panjiringi angilirimu. Kanu mulu wambalemo ai suku singine olá torumu.*
46 Yesusini ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Tara, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbelie yu kolorumu.
47 ⸤Romo⸥ ami ye wane anderete nokorumu ye te Yesusi toringi ami yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu te nimbe kolorumu mele pilipe kanopalie yuni Pulu Yemo kapi nimbelie nimbendo: “I yemo yu paa sike ye konopu sumbi nili te lepamo.” nirimu.
48 Kanu kinie ‘Yu unju perana uku toko panjingí kanomolo.’ ningu ou liku maku toringi yamboma yu terimu mele kanoko bulu balu ningu ungu aisili konopu liku munduku kondo kololiku ulkendo puringi. 49 Yu kinie ou tapu toko andoringi yema kinie, kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinie* enene ⸤yu toringi kolorumu mele⸥ sulu teko kanoko angiliringi.
50-51 Yesusi kolorumu kinie ye te, yunge imbi Josepo, yu Juda yambomanga kanjollo ye aili te molopa, ulu peangama manjipe tepa molorumu. Yu konopu sumbi nili ye te, kolea Judia disiriki Arimatia taono yemo. Yu ‘Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa olio nokomba walemo* wendo opili.’ nimbe nokopa molorumu yemo. Yu Juda yambomanga kanjollomo sike molorumu, nakolo kanjollo yemane ⸤ou ene eneno kote pilkulie⸥ “Yesusi kolopili.” niringi kinie** yuni “E.” naa nimbe we molorumu. 52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nomi⸥ Paillate molorumuna pupelie “Yesusinge onomo na si.” nimbe mawa terimu.
53 Paillatene “Kapola.” nirimu kinie Josepo pupe onomo manie lipe, mulu konde tene lipe kulupi topalie, kou kande tenga memba pupe suku nosirimu. Aku kou kandena yambo ono te ou naa nosiringi, yu mindi pulu pulu nosirimu. 54 Yesusi ono terimu walemo yu kinié mele, opali mele ⸤Juda yambomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo* nondopa wendo ombá terimu. Sambate walemo wendo ombá kinie koro molongendo kinié mele melema liku undu undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga Yesusi ono teringi.
55 Ou Yesusi kinie kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi ono terimu kou kandemo kanoko akuna suku onomo nosirimu mele nemo nemo ningu kanokolie niringimuni, 56 pe kanoko pora sikulie yando ongo, ‘Yunge onona kopongo welema kinie mele lupe mune tolime kinie kanjinjemili.’ ningu teko mimi teringi. Nakolo Sambate walemo wendo orumu kinie Pulu Yemonga ungu manemone
‘Sambate wale kinie koro molangi.’*
nirimu mele pilku likulie mele teko mimi teringi melema sumbi siku ono koleana naa mengo pukulie we nosiku koro moloringi.