20
Pol plihe nal Masedonia topoꞌe Grik
Ŋupe ŋaiye wusyep tetehei lalme luku nule miꞌe pe, Pol gal lenge Kristen yate jahilyeh pe, kin ŋana lenge wusyep syeꞌ ŋende bongolme tinge. Tinge tirir miꞌe pe, kin nasme tinge nal Masedonia. Kin nato moi syeꞌ ŋaiye sai nato Masedonia pe, kin ŋana lenge wusyep wula wula ŋaiye ŋende bongolme lenge Kristen miyeꞌ tuweinge ŋaiye yarp ya yoto moi uku. Miꞌe pe, kin nate narp moi Grik wundehei hun supule. Pol ŋende miꞌmiꞌ nange ka ambaꞌe loumbil pinip el Siria, kom kin ŋasande wusyep nange lenge Juta yende yaŋah tase nange ka yende yumbune kin. Taꞌe luku pe, ki plihe bunjenge nala el Masedonia. Pe Sopater, lahmiyeꞌ tikin Pirus (miyeꞌ Beria ende), topoꞌe Aristarkus hindi Sekundus (miyeꞌ hoi tititinge moi Tesalonaika), topoꞌe Gaius (miyeꞌ moi Derbe ende), topoꞌe Tikikus hindi Tropimus (miyeꞌ hoi tititinge Esia provins) topoꞌe Timoti, tinge lalme yal topoꞌme Pol. Kom lenge miyeꞌ uku yasme poi yer yal pe, yarp Troas yeseperhme poi hindi Pol. Dindiꞌ ŋup uku pe, tinge yende ŋai embere ŋaiye tinge jalme Kakah Ŋaiye Yis Pakai. Ŋai uku miꞌe pe, poi masme Filipai pe, poi marp ma moto loumbil pinip tatame ŋup syepumbur pe, poi mal mal gwereme lenge miyeꞌ uku manar Troas pe, poi lalme marp Troas sande ende supule.
Pol narp nato moi Troas
Sande ŋup pe, poi top lenge Kristen syeꞌ mate gwahilyeh ŋaiye ya mono ŋai embere ŋoihmeryembe nule tikin Jisas. Pol ŋoiheryembe ŋaiye nyermbe se ka el moi ende. Taꞌe luku pe, kin ŋanange nalaŋatme wusyep Got gan na tatame ŋup syeꞌ syeꞌ. Nih lam wula naŋarꞌe teŋei nanah dou dininde nanah hlaꞌ ŋaiye poi gwahilyeh marp. Ŋupe ŋaiye Pol ŋanange wusyep pe, lahyambe ende, naŋ kin Yutikus, narp nanah yokoh dou ende. Kin narp uku pe, kin ŋasande ŋembep kin posohe pe, kin nate posoh amahe pe, ki turkun nasme yokoh dini hun uku na gah kekep. Ŋupe ŋaiye tinge ya jah yahraꞌe kin pe, kin si nule miꞌe ko. 10 Kom Pol na gah ŋumbuhurꞌe narpe kin pe, kin ŋanange na, “Pa ŋoihmbwaip mane na pakai. Kin teter narp laip.” 11 Pe tinge lalme plihe ya yanah dou dininde luku pe, tinge yoworꞌe kakah yono. Miꞌe pe, Pol plihe ŋanange wusyep na tatame ŋundu hondonge pe, kin nasme tinge nal. 12 Kut lenge miyeꞌ tuweinge yambaꞌe lahyambe luku yenge yal yokoh kin pe, ŋoihmbwaip tinge lalme na gah tahaiꞌ ŋumwaiye ŋaiye miyeꞌ uku kin narp laip.
Pol nasme Troas pe, kin nal Miletus
13 Pol ŋana poi nange ya mambaꞌe loumbil pinip ende pe, ya mil yer mil moi Asos. Kut kin ŋasande ŋaiye ka el kekep e gere moi uku. Taꞌe luku pe, poi gwande wusyep kin pe, poi mambaꞌe loumbil pinip ende mal marp Asos meseperhme kin. 14 Ŋupe ŋaiye kin nate gereme poi ŋanar Asos pe, kin nate nanah loumbil pinip ŋaiye poi marp pe, poi lalme mal Mitilini. 15 Nyermbe hondonge poi mambaꞌe loumbil pinip masme Mitilini pe, poi ma gwere Kios. Plihe tahar nyermbe pe, poi masme Kios ma gwere Samos. Nyermbe pe, poi masme Samos pe, poi ma gwere Miletus. 16 Pol ŋasande ŋaiye ka plihe ambaꞌe loumbil pinip el moi uku no, ka hwihwai el Jerusalem nange ka top lenge orp oto ŋup embere Pentikos. O kin garnge ŋaiye ka orp gwaingwai e oto Esia provins. Taꞌe luku pe, ŋupe ŋaiye poi mat yaŋah uku pe, poi musungurhme Efesus pe, mikilꞌe mal moi Miletus.
Pol ŋanange wusyep yuwo kin nal lenge bwore bworenge lenge Efesus
17 Ŋupe ŋaiye poi mate gwere Miletus pe, Pol ŋember wusyep ahraꞌ embep me lenge bwore bworenge ŋaiye yembepeteme sios Efesus nange ka yute juhilyeh topoꞌme kin. 18 Ŋupe ŋaiye tinge yate jere pe, kin ŋana lenge na, “Ŋup ŋendehei ŋaiye ŋam mate marp topoꞌme yip miyeꞌ tuweinge Esia provins nate tatame tukwini pe, yip si sisyeme ŋaimune ŋaiye ŋam mende. 19 Lenge Juta yende wusyep homboꞌme ŋam ŋaiye tinge pwale nihe syohe embere embere pe, tinge yende yumbune ŋam. Kom ŋam tale ŋam tanam mende wah taꞌe ŋaiye miyeꞌ wah tikin Lahmborenge. Ŋup syeꞌ pupwa nihe, kom ŋam dohmeteme mende wah uku topoꞌe bep pinip. 20 Yip sisyeme. Ŋam yukur hiꞌgwarnge ŋaiye ŋam manange malaŋatme wusyep bwore mungwisme yip. Ŋam manange wusyep uku malaŋatme mal halhale, topoꞌe ŋam malaŋatme wusyep ma moto yokoh yip tongonose. 21 Ŋam syep erŋeme lenge Juta, topoꞌe lenge Grik ŋaiye ka yusme pupwa ŋoihmbwaip tinge no, ka yimbilme ŋoihmbwaip tinge yilme Got, topoꞌe ŋoihmbwaip tinge ka teŋeime Lahmborenge poi, Jisas.
22 O tukwini ŋam ma gunde ŋoihmbwaip Yohe Yirise pe, ma mil Jerusalem. Kom ŋam yukur sisyeme ŋaimune ŋaiye ka ende me ŋam. 23 Ŋam si sisyeme, nato moi embere embere ilyeh ilyeh ŋaiye ŋam si mal pe, Yohe Yirise si ŋana ŋam nange mwahupwaiꞌe topoꞌe hwap sai yeseperhme ŋam. 24  +Ŋam yukur gwonose wahriꞌ ŋam. Ŋam monorh ŋoihmbwaip ilyeh pe, ŋam masande ŋaiye ma mende wah lalme luku ŋaiye Lahmborenge Jisas pwale. Kin pwale wah ŋaiye ma mininge wusyep bwore me yitini bwore me ŋoih miꞌmiꞌ tikin Got.
25 Somohon ŋam malꞌe malꞌe moto moi yip manange wusyep me lemame tikin Got. Kom tukwini ma musme yip mil pe, ŋam sisyeme yukur mindemboi pa plihe yetekeꞌe ŋam, pakai. 26 Tukwini ŋam mana yip wusyep bwore mise na, ŋaiye miyeꞌ yip ende ka talai pe, yukur tehei ŋam no, ma si mambaꞌe yitini pupwa kin, pakai. 27 Detale, ŋam yukur minise wusyep syeꞌ ŋaiye Got si nalaŋatme nange ma mininge, pakai. 28 Yohe Yirise si nalaŋatme yip ŋaiye pa bepyeteme lenge Kristen miyeꞌ tuweinge. Taꞌe luku pe, ŋoihme! Yip pa bepyeteme yiptip bworerme topoꞌe sios tikin Got taꞌe ŋaiye miyeꞌ ŋonorh worsip. Detale, Got ŋember talah ŋesep ilyeh kin nat pe, kin si nulme tinge nange tinge ka tuhur talah kin. 29 Ŋam sisyeme, ŋupe ŋaiye ma musme yip mil pe, lenge miyeꞌ syeꞌ ka yute yoto meleꞌme yip pe, tinge ka yende yumbun yip tuꞌe ŋaiye ŋumbwat telpei jinjir lenge worsip yono. 30 O lenge miyeꞌ syeꞌ yiptip topoꞌe ka tuhur yininge wusyep homboꞌe yil lenge Kristen miyeꞌ tuweinge nange ka junde tinge. 31 Taꞌe luku pe, yip ŋoihme! Yukur pa ŋoihsipe wah nihe ŋaiye ŋam mende topoꞌe ŋembep pinip. Ŋupe ŋau ŋam malaŋatme wusyep erŋeme malme yip tatame wahtaip hun supule.
32 Pe tukwini ŋam member yip mal syep tikin Got. Wusyep kin ŋanange me ŋoih miꞌmiꞌ kitikin. Ŋaiye ŋoihmbwaip yip ka teŋeime wusyep ŋaiye ŋam mana yip pe, ki ŋende bilip yip taꞌe ŋaiye munuh si narpe yip. Got si nihyenme yip lahmende ŋaiye kitikin pe, ka yul yip ŋaiꞌe ŋaiꞌe bwore gunde wusyep upwaiꞌe kin. 33-34 Yip lalme sisyeme nange ŋam mende wah gwerenge yukoh sel ŋaiye ka ungwisme ŋam topoꞌe lenge wah ilyeh ŋam. Ŋam yukur wim lal ŋaiye ma mambaꞌe wuhyau topoꞌe temhroŋ miyeꞌ ende, pakai. 35 Ŋam ŋoihmeryembe wusyep ende ŋaiye Lahmborenge Jisas ŋanange na, ‘Hriphrip embere sai me ŋaiye na aŋaꞌe ŋaiꞌe ŋaiꞌe, kut ki taharꞌe ŋaiye na ambaꞌe.’ Taꞌe luku pe, ŋam si masam yip wah tetehei lalme luku ŋaiye ya mende wah nihe no, ya mungwis lenge ŋaipwa ŋiꞌ.” 36 Ŋupe ŋaiye wusyep Pol miꞌe pe, tinge lalme yasarꞌe ŋimbep yanange wusyep topoꞌme Got. 37 Tinge lalme yilil yerŋe yorope kin, topoꞌe tinge yonombe syep yirirme kin ŋaiye kin nala el. 38 Tinge lalme ŋoih mane embere sekete me wusyep kin ŋaiye kin si ŋana lenge nange yukur ka plihe yetekeꞌe kin. Taꞌe luku pe, tinge top kin yal luh ŋaiye loumbil pinip tate.
+ 20:24 2Ti 4.7