20
Cabëꞌ guca caora uzaꞌ Pablo zionëꞌ yaca ciudad nebaba Macedonia len yaca ciudad nebaba Grecia
Naꞌra bëꞌ beyudyi tazëdi guca quiejëꞌ naꞌ, beyëz̃i Pablo yaca benꞌ nao xneza Jesús tacuenda inëyuenëꞌ leyaquëꞌ. Ude beyudyi naꞌ, udëdyinëꞌ leyaquëꞌ bëꞌnëꞌ tu despedida. Hora naꞌ uzaꞌnëꞌ zionëꞌ yaca ciudad ga nebaba Macedonia. Pues uyonëꞌ yeyubinëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ja ciudad naꞌ, bëꞌnëꞌ leyaquëꞌ diꞌidzaꞌ z̃elaꞌadyiꞌ ta inaoyaquëꞌ mazera xneza Jesús. Beyudyi naꞌ bezaꞌnëꞌ zioguëꞌ bedyinnëꞌ yaca ciudad ga nebaba Grecia. Naꞌ ga begaꞌnnëꞌ tzona biuꞌ. Guꞌunnëꞌ tzuꞌunëꞌ luꞌu barco ta tzionëꞌ yaca yedyi nebaba Siria, pero como nezinëꞌ bareꞌen yaca benꞌ Israel gutiyaquëꞌ lëbëꞌ, bebiꞌzinëꞌ zeyoguëꞌ bedenëꞌ yaca yedyi ga nebaba Macedonia tatula. Uquiëꞌnëꞌ tu benꞌ lao Sópater, benꞌ ciudad Berea, len Aristarco, len Segundo, benꞌ ciudad Tesalónica, len Gayo, benꞌ ciudad Derbe, len Timoteo, len chopa benꞌ nebaba Asia, tunëꞌ laonëꞌ Tíquico, itunëꞌ laonëꞌ Trófimo. Naꞌra yaca benꞌ naꞌ, caora bedyinyaquëꞌ ciudad Filipos, tu bedeziyaquëꞌ udyialaoyaquëꞌ zioyaquëꞌ ciudad Troas. Naꞌ ulezayaquëꞌ tu raca bdyin Pablo, porque ciudad Filipos begaꞌnnëꞌ bedilanëꞌ nëꞌëdiꞌ, Lucas, benꞌ bdyia diꞌidzaꞌ lëꞌë guichi ni. Canaꞌ begaꞌnndoꞌ ciudad Filipos hasta dza ude lani cati rezaꞌlaꞌadyiꞌ benꞌ Israel cabëꞌ guca desde canaꞌte bezaꞌ yaca xuzixtaꞌojëꞌ nación Egipto. Ude beyudyi naꞌ, uzaꞌndoꞌ con luꞌu barco ziondoꞌ ciudad Troas. Pues lao gaꞌyoꞌ dza bdyinndoꞌ ciudad Troas naꞌ, bedilandoꞌ yaca benꞌ udyialao nëtoꞌ. Naꞌ begaꞌnndoꞌ cadu gadyi dza.
Cabëꞌ guca yeyubi Pablo yaca benꞌ nao xneza Jesús, benꞌ nitaꞌ ciudad Troas
Caora naꞌ dza domingo naꞌ, bedupalëndoꞌ yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús tacuenda uz̃uz̃undoꞌ yëta xtila gaondoꞌn yezaꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ Jesús. Lëzi uzulao Pablo naꞌ rusëdinëꞌ nëtoꞌ mazera, pero como huezaꞌnëꞌ yeteyu naꞌ, hasta bdyin gatzo yëla ruꞌelëzinëꞌ nëtoꞌ diꞌidzaꞌ. Caora naꞌ nitaꞌndoꞌ tu luꞌu cuarto de tzona xcuia ga raꞌalaꞌ zë yëri yaga. Lëscanꞌ naꞌ reꞌ tu biꞌbyu, biꞌ ruꞌabe laobiꞌ Eutico. Reꞌbiꞌ tu ruꞌa bentan zu ga nitaꞌndoꞌ naꞌ. Naꞌra como Pablo naꞌ neruꞌenëꞌ diꞌidzaꞌ mazera, naꞌ unan gasi biꞌ ruꞌabe naꞌ. Pues du rasibiꞌ, cati bguinobiꞌ ruꞌa bentan lao tzona xcuia ga reꞌbiꞌ naꞌte. Caora naꞌ bechisayaquëꞌbiꞌ, pero natibiꞌ. 10 Quie lenaꞌ uyëzi Pablo zionëꞌ ga udixojëꞌbiꞌ naꞌ byëchonëꞌ udëdyinëꞌbiꞌ unëꞌ gudyinëꞌ yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌja naꞌ:
―Bidzebile, nenebambiꞌ.
11 Caora naꞌ, bebë Pablo tatula luꞌu cuarto de tzona xcuia. Lëganꞌ naꞌ udaondoꞌ yugutendoꞌ tuz̃e, bz̃uz̃undoꞌ yëta xtila bezaꞌlaꞌadyiꞌndoꞌ Jesús, bëꞌzi Pablo diꞌidzaꞌ tatula hasta que uyeniꞌ naꞌ. Ude beyudyinëꞌ bezaꞌnëꞌ zeyonëꞌ. 12 Pero yaca benꞌ nitaꞌ naꞌ, blëꞌëyaquëꞌ nabamcazi biꞌ bguino naꞌ bequiëꞌyaquëꞌ. Quie lenaꞌ yugutejëꞌ legazi redaohueyaquëꞌ cabëꞌ guca naꞌ.
Ca guca uzaꞌ Pablo len compañero quienëꞌ ciudad Troas bdyinyaquëꞌ ciudad Mileto
13 Naꞌra nëtoꞌ udyialaondoꞌ uyondoꞌ con luꞌu barco ta idyinndoꞌ ciudad Asón ta cuezandoꞌ guida Pablo, porque guꞌunnëꞌ tzionëꞌ puro tu neza. Biguꞌunnëꞌ tzionëꞌ luꞌu barco. Quie lenaꞌ begaꞌnlëndoꞌ lëbëꞌ diꞌidzaꞌ yedilandoꞌ lëbëꞌ ciudad Asón. 14 Biz̃i naꞌ caora bedilandoꞌ Pablo ciudad naꞌ, uyuꞌulëndoꞌ Pablo luꞌu barco uyondoꞌ yugulundoꞌ ciudad Mitilene. 15 Naꞌra tu bedezindoꞌ ciudad naꞌ, beteyu tula, udendoꞌ yu nebaba Quío. Naꞌ beteyu tatula, bdyinndoꞌ ga nacan gaꞌalaꞌ para tu ciudad laona Samos. Naꞌra como biuz̃aqueꞌ idyinndoꞌ mero ciudad Samos, begaꞌnndoꞌ tu yëla ciudad Trogilio. Naꞌ beteyu tatula, bdyinndoꞌ ciudad Mileto. 16 Biuyondoꞌ ciudad Efeso, porque biguꞌun Pablo sunëꞌ zidza yu nebaba Asia. Pero chi saqueꞌnëꞌ, reꞌennëꞌ yedyinbachinëꞌ ciudad Jerusalén tacuenda sunëꞌ naꞌ cati idyin dza gaꞌalaꞌ lani quie usecho quie trigo laonan lani Pentecostés.
Ca diꞌidzaꞌ bdzeꞌ Pablo gudyinëꞌ yaca benꞌ napa dyin, yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Efeso
17 Naꞌra cati bdyinndoꞌ ciudad Mileto, guz̃i Pablo yaca benꞌ napa dyin, yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Efeso. 18 Caora banitaꞌjëꞌ lao Pablo naꞌ unëꞌ rëbinëꞌ leyaquëꞌ cani:
―Dyëꞌëdi nezile con cabëꞌ biaꞌ laole desde primero cati bdyinaꞌ yaca ciudad nebaba Asia. 19 Pues con catu dza uzuliaꞌ leꞌe, biaꞌ dyin quie Diuzi. Gucaꞌ gaxo conlë leꞌe hasta uredyaꞌ bedzagalaohuaꞌ nun quie danꞌ guꞌun ja benꞌ Israel gutiyaquëꞌ nëꞌëdiꞌ. 20 Udixoguiꞌa leꞌe yugute ta huen huen quiele. Uyaꞌ luꞌu yuꞌu quie quiele apsëdiaꞌ leꞌe con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Jesús. 21 Udixoguiꞌa benꞌ Israel len benꞌ binaca benꞌ Israel de que reyaꞌalaꞌ hue quiejëꞌ xtiꞌidzaꞌ Diuzi, reyaꞌalaꞌ inaojëꞌ xneza Jesús, benꞌ naca Señor quiero. 22 Naꞌra abdyin hora yeyaꞌa ciudad Jerusalén. Ni siquiera nezdaꞌ chanꞌ bi tamala gaca quiaꞌ ga tzaꞌa. Pero mandado quie Bichi Be quie Diuzi uzuaꞌ diꞌidzaꞌ tzaꞌa. 23 Nacan seguro udzeꞌ benëꞌ nëꞌëdiꞌ dyiguiba. Nacan seguro yedzagalaohuaꞌ, porque canaꞌ baona Bichi Be quie Diuzi nëꞌëdiꞌ tu tu yedyi ga rdaꞌa. 24 Pero birdëbidaꞌ bi gaca quiaꞌ. Zuaꞌ dispuesto gatiaꞌ. Decazide reꞌendaꞌ useyudyaꞌ con gusto ca comisión pcaꞌn Señor quiero lao naꞌa ta quixoguiꞌa benëꞌ con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi ta ineziyaquëꞌ nedyëꞌë Diuzi leyaquëꞌ.
25 ’Nezdaꞌ dyëꞌëdi nitu, nitule, bira yedilale nëꞌëdiꞌ. 26 Udixoguiꞌa leꞌe con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi. Quie lenaꞌ reꞌendaꞌ iniaꞌ leꞌe de que cala dulaꞌ quiaꞌ chanꞌ bihue quiele xtiꞌidzaꞌ Diuzi, 27 porque udixogueꞌcazaꞌ leꞌe duz̃ete con cabëꞌ rna xtiꞌidzaꞌ Diuzi, nitu diꞌidzaꞌ bipcachaꞌ ca tu ta rnën lëꞌë guichi laꞌiya quienëꞌ. 28 Gapale cuidado ta inaole dyëꞌëdi xneza Jesús. Rapale yaca los demás benꞌ nao xneza Jesús, porque ulio Bichi Be quie Diuzi leꞌe ta gapaleyaquëꞌ ca rapa xanꞌ becoꞌ z̃iꞌilaꞌ yaca becoꞌ z̃iꞌilaꞌ quienëꞌ, como por leyaquëꞌ aguti Jesús lëꞌë yaga cruzo. 29 Dyëꞌëdi banezdaꞌ de que caora azeyaꞌa, huida yaca benꞌ hue ca rue lobo, utzatzayaquëꞌ hueyaquëꞌ zëdi yaca benꞌ nao xneza Jesús. 30 Lëscanꞌ rniaꞌ leꞌe de que entre leꞌezi huaro benꞌ huaziꞌ benꞌ nao xneza Jesús yëꞌ tacuenda inaojëꞌ neza tula. 31 Gapale cuidado. Bigalaꞌadyiꞌle como lao tzona iza bipsanlaꞌadyaꞌ leꞌe unëyuecazaꞌ leꞌe du dza, du yëla, hasta uredyaꞌ por leꞌe.
32 ’Hora naꞌ, bichaꞌ, rniaꞌ leꞌe huele cuenda quie Diuzi, lëscanꞌ hue quiele xtiꞌidzaꞌnëꞌ, porque nedyëꞌë Diuzi leꞌe. Napa xtiꞌidzaꞌ Diuzi poder ta gacalën leꞌe inaorale xnezëꞌ. Lëscanꞌ napan poder ta gacalën leꞌe gataꞌ quiele yugulu ta reꞌen Diuzi gunnëꞌ leꞌe, len yugulu los demás benꞌ naca benꞌ laꞌiya quienëꞌ. 33 Naꞌra biunabaꞌ gunle ni z̃abale, ni dumi. 34 Dyëꞌëdi nezile biaꞌ dyin ta gataꞌ dumi huaꞌ gasto quiaꞌ lente gasto quie yaca benꞌ dzaga nëꞌëdiꞌ. 35 Biaꞌ canaꞌ ta gaca tu ejemplo cabëꞌ reyaꞌalaꞌ huele dyin tacuenda gacalële benꞌ bibi de quie. Bigalaꞌadyiꞌle ca una Señor quiero caora unëꞌ: “Nacara dyaꞌa quiero gacalëro benëꞌ, quele ca ta siꞌro quie benëꞌ.”
36 Pues ude beyudyi una Pablo canaꞌ, uditzonëꞌ z̃ibinëꞌ bëꞌlënëꞌ Diuzi diꞌidzaꞌ conlë yaca benꞌ napa dyin, yaca benꞌ nao xneza Jesús nitaꞌ ciudad Efeso. 37 Caora naꞌ uredyiyaquëꞌ udedyiyaquëꞌ Pablo udaoyaquëꞌ xaguëꞌ situ. 38 Legazi raqueyaquëꞌ bayëchiꞌ, danꞌ gudyinëꞌ lejëꞌ: “Nitu, nitule, bira yedilale nëꞌëdiꞌ.” Naꞌra uyolëyaquëꞌ Pablo yesanjëꞌ lëbëꞌ hasta ga iyuꞌunëꞌ luꞌu barcote.