14
Pablo y Bernabé en Iconio
Pablo jãa Iconiopʉ eja, cajʉgoyepʉ Antioquíapʉre na cabairicarore bairona judío maja na neñapo buerica wiipʉ cajãajuparã. Ti wiipʉ jãa ejarã topʉ caneñaporãre cabuioyuparã Jesu ye quetire. Caroaro api majirica wame na caĩ buioro apirã capãarã judío maja, aperã judío maja mee quena Jesu ye quetire caapiʉjayuparã. To bairo na caapiʉjaro tʉjʉrã judío maja Jesu ye quetire cabooquẽna maca judío maja cãniquẽnare na cabuio matayuparã, na apiʉjaqueticõato ĩrã. To bairo nare na caĩro to macana rooro catʉgooñañuparã Jesure caapiʉjarãre. To bairi Pablo jãa na buionemogarã yoaro Iconiopʉ catuayuparã. Ti macapʉ ãnaa seeto tʉgooña ocabʉtiri, “Mani Ʉpaʉ Jesu caroaro áami camajare,” caĩ buionucuñuparã. To bairo na caĩ buiori paʉ Dio caacʉori wame áti iñoorica wamerire na cáti majipere na cajooyupʉ, “Cariape ĩma,” camaja na caĩ api nʉcʉbʉgoparore bairo ĩi. To bairi to macana catʉgooña ricawatiyuparã ricati jeto. Aperã judío majare bairona catʉgooñañuparã. Aperã Pablo, Bernabé jãa Jesu ye quetire cabuiorã na caĩri wamere bairona catʉgooña apiʉjayuparã. To bairi judío maja, aperã judío maja mee na ʉparã mena neñapori, “Pablo, Bernabé jãare na popiyeyerã ʉ̃ta rupaa mena na mani re jĩarã,” caame ĩñuparã. 6-7 Pablo jãa maca to bairo nare na cátigarijere queti apirã caruticoajuparã Licaonia cawamecʉti yepapʉ. Ti yepapʉ ejari Listra, Derbe cawamecʉti macaripʉre, ti macari tʉjaroripʉ quenare Jesu ye quetire cabuio teñañuparã yua.
Apedrean a Pablo en Listra
Listrapʉre cãñupʉ jĩcaʉ camajocʉ to bairona cabuiaricʉ cáaá majiquẽcʉ. Cʉ̃ caapiyupʉ Pablo camajare cʉ cabuiorijere. To bairi, “Dio caroaro yʉ netoo majiimi,” caĩ tʉgooñañupʉ. To bairo Diore cʉ caĩ tʉgooñarijere tʉjʉ majiri Pablo cʉ riapena cʉ tʉjʉ:
10 —¡Wamʉnʉcaña! baujarije cʉ caĩ wadayupʉ.
To bairo Pablo cʉ caĩrona cabapa wamʉ nʉcacoajupʉ cáaá majiquetibatacʉ. 11 To bairo Pablo cʉ caĩro cʉ cañuuro tʉjʉrã to macana Licaonia macana na oca na cawadarije mena ĩ awajari:
—¡Abʉ name! caĩñuparã. —Mani cáti nʉcʉbʉgonucurãna ʉmʉrecoo macana camaja jeeñari mani tʉpʉ ruirã ejarã baima ati maja, caĩñuparã.
12 Bernabére Júpiter cʉ caĩ wameyeyuparã jĩcaʉ na cawericʉ, Dio cãniquẽcʉ na cañuu bue nʉcʉbʉgoʉ wame. Pablo macare Mercurio cʉ cawameyeyuparã apeĩ na cáti nʉcʉbʉgoʉ wame, na cabuio jʉgoʉ cʉ cãno maca. 13 Ti maca tʉjaropʉ Júpitere na cañuu bueri wii cãñupe. Ti wii macacʉ sacerdote to macana mena Pablo jãare nare na cáti nʉcʉbʉgorijere iñoogʉ wecʉare caroa oó wẽri cabʉjaricarãre na cʉ cajĩa joe buje mʉgoparãre catʉ̃ga ajupʉ maca tʉjaro cãni amojoreri janiro na cajãri jopepʉ. 14 To bairo na cátigari wame tʉjʉrã Pablo, Bernabé na majuuna na jutiire catʉ̃ga wooyuparã. To bairo mʉja cátigarije caroorije majuu ã, camajare na iñoorã to bairona cájuparã. 15 To bairo átiri camaja watoapʉ atʉ aá:
—¿Nope ĩrã to bairo jã mʉja átigati? caĩ awajayuparã. —Jã quena mʉjaare bairona camaja jã ã. Cáti nʉcʉbʉgo rotiparã mee jã ã. Caroa quetire buiora anaa jã apʉ́, Dio cãnicõa aninucu majuʉ macare mʉja cáti nʉcʉbʉgoparore bairo ĩrã. Cʉ̃ cájupi ʉmʉrecoo, ati yepa, riyaa nipetiro tiepʉ cãnipe, cãniparãre. To bairi atie mʉja cátinucurijere to cõona áti janaña. Atie mʉja cáti nʉcʉbʉgorije ñuuquẽe. Ñee maa tie. 16 Cajʉgoyepʉ judío maja cãniquẽna aperã unare na caboori wame na cáti nʉcʉbʉgoro Dio to bairona catʉjʉcõañupi. Na camataquẽjupi. 17 Cʉ̃re na cáti nʉcʉbʉgoquetibato quena camaja nipetirãre na caiñooñupi Dio cʉ cãniere. To bairi caroaro camajare na átibojaʉ oco caocarije, oterique quenare caricacʉto áami. Ʉgarique quenare joo, wariñuurique quenare joomi, na caĩ buioyuparã Pablo jãa.
18 To bairo na caĩrije to cãnibato quena Pablo jãare áti nʉcʉbʉgogarã seeto wecʉare cajĩa joe buje mʉgo joogabajuparã. To bairi Pablo jãa ĩ maji ocabʉtiri na caboca ĩ matayuparã yua.
19 Cabero judío maja Antioquía macana, Iconio na caĩri maca macana Listrapʉ caejayuparã. Eja, to macanare Pablo jãare na cabuio matayuparã tunu. To bairo na caĩ buioro to macana nare bairona Pablo jãare na capunijiniñuparã. To bairi Pablore ʉ̃ta rupaari cʉ re jĩa, maca tʉjaropʉ cʉ cane aá rocayuparã. “Mere yajicoapi,” cʉ caĩ tʉgooñabajuparã. 20 Topʉ cʉ na carocaro beroacã aperã Jesure caapiʉjarã cʉ cacuñaropʉ cʉ catʉjʉ ejanʉcarã ejayuparã. Cʉ na catʉjʉ ejanʉcarona cʉ maca wamʉnʉca yua, na mena capiya aácoajupʉ macapʉ tunu. Ape rʉmʉ Bernabé mena Derbepʉ cáaácoajupʉ yua.
21 Derbepʉ ejarã Jesu ye quetire cabuioyuparã. Na cabuioro camaja capãarã caapiʉjayuparã. Cabero catunu aájuparã na cabuio teñarica macaripʉna tunu Listra, Iconio, Antioquíapʉ. 22 Ti macaripʉ to macana Jesu ye quetire caapiʉja jʉgoricarãre tʉgooña tutuariquere na cabuioyuparã, na tʉgooña ocabʉtiato ĩrã.
—Jesure tʉgooña janaquẽja. Capee popiye tamʉorique anigaro mani Jesure caapiʉjarãre cʉ tʉpʉ mani cáaáparo jʉgoye, na caĩñuparã na tʉgooña tutuariquere buiori. Ĩ buio yaparo canetocoajuparã. 23 Jesure caapiʉjarãre to cãnacã poa macanare na cajʉgo átiparãre cacũñuparã. To bairi ʉgaquẽnana na mena Diore jeni, “Jesu, mani caapi nʉcʉbʉgoʉ mʉjaare cʉ átinemoato,” na caĩ jeniboja cũñuparã Pablo, Bernabé.
Pablo y Bernabé vuelven a Antioquía de Siria
24 Ti macaripʉ cãnana buti, Pisidia yepapʉ caneto aájuparã. Neto aá, Panfilia yepa Perge cawamecʉti macapʉ caejayuparã. 25 Topʉ ejarã Jesu ye quetire cabuioyuparã. Cabero cáaácoajuparã tunu Atalia cawamecʉti macapʉ, capairi ya tʉ cãni maca. 26 Topʉ cãnana cumua mena cáaácoajuparã Antioquíapʉ nemoopʉre na cáatí jʉgorica macapʉ. Na cabuio teñaparo jʉgoye Jesure caapiʉjarã, “Dio caroaro mʉjaare cʉ coteato,” ĩri nare na cáaá roti jʉgorica maca cãñupe. To bairi Espíritu Santo na cʉ cabuio teña rotiricarore bairona yaparorã catunu ejayuparã. 27 Antioquíapʉ tunu eja, Jesure caapiʉjarãre na neñapo roti, na cabuio peticõañuparã na cáaá teñaricaroripʉre na jʉgori Dio cʉ cátajere.
—Aperã judío maja cãniquẽna na quena Jesure apiʉjarã áama yucʉacã, na caĩ buioyuparã. 28 Ti macapʉ yoaro cãñuparã Jesure caapiʉjarã mena yua.