15
La reunión en Jerusalén
Pablo, Bernabé Antioquíapʉ na cãno aperã Judea yepa macana caejayuparã. Naa judío maja na cátinucurijere na cáti rotiyuparã Jesure caapiʉjarãre.
—Moisé cʉ carotirica wame circuncisión mʉja cátiquẽpata Dio tʉpʉ cãnicõa aninucupere mʉja jooquetigʉmi, na caĩ buioyuparã. To bairo na caĩ buioro apirã Pablo, Bernabé jãa na mena yoaro caame wada netoñuparã. To bairi Antioquía macana Jesure caapiʉjarã Pablore, Bernabére, aperã na mena macana jĩcaarãre Jerusalẽpʉ na cáaá rotiyuparã. Ocõo bairo na caĩñuparã:
—Jerusalẽpʉ aánaja. Jesu buerã cãnanare, aperã Jesure caapiʉjarãre na cajʉgo ãnare na jeniñarã aája ti wamere, na caĩñuparã.
To bairo Jesure caapiʉjarã nare na caĩro cáaácoajuparã. Aána, caneto aájuparã Fenicia, Samaria na caĩri yeparire. Nipetiro na caneto aáti macari macanare judío maja cãniquẽna Jesure na caapiʉjarijere na caqueti buio nutua aájuparã. Tie quetire apirã Jesure caapiʉjarã seeto cawariñuuñuparã.
To bairi Pablo jãa Jerusalẽpʉ na caejaro Jesu buerã cãnana, aperã cajʉgo ãna, nipetirã Jesure caapiʉjarã caroaro na caboca tʉjʉ jeniñuparã. Nare na caboca tʉjʉ jeniro Pablo jãa maca na cabuioyuparã na cáaáteñaropʉ nipetiro Dio na jʉgori cʉ cátajere. Na cabuioro apirã aperã jĩcaarã fariseo maja Jesure caapiʉjarã wamʉnʉcari ocõo bairo caĩñuparã:
—Judío maja cãniquẽna Jesure apiʉjarã na quena mani judío majare bairo mani cátiere bairo cátiparã ãma. Circuncisión, apeye Moisé cʉ cáti rotirique quena cátipe ã na quenare.
To bairo na caĩro Jesu buerã cãnana, aperã Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ána jĩca paʉ neñapori cawadapeniñuparã fariseo maja nare na caĩrijere. Yoaro tiere na caĩ wadapeniro bero Pedro wamʉnʉca, ocõo bairo na caĩñupʉ:
—Yʉ yarã, tirʉmʉpʉ yʉ cacũwĩ Dio judío maja cãniquẽnare cʉ ye quetire cabuiopaʉre, na quena tiere apirã yʉ na apiʉjaato ĩi. Caroaro tiere mʉja maji. Dio nipetirã camajare mani yerire majimi. To bairi nare, caroaro yʉre caapiʉjarã ãma ĩi, cʉ Espíritu Santore na cajooyupi Dio, manire cʉ cajooeparore bairona. Dio manire cʉ camairore bairona na quenare na mairi caroorije na cátajere camajiriobojayupi nare. 10 ¿Nope ĩrã Dio nare cʉ cátibojapere cʉ mʉja matagati? Mani ñicʉ jãa, mani quena Moisé ãnacʉ na cʉ carotiriquere mani áti peti majiquẽe. Na quena áti peti majiquetiborãma. ¿Nope ĩrã, “Dio mena caroaro anigarã tiere ája,” na mʉja rotigati? 11 Ocõo bairo maca catʉgooñape ã: Dio manire netoomi mani Ʉpaʉ Jesu manire cʉ camai bopacoo tʉjʉro. Dope bairo mani majuuna mani cáti majiquẽtie to cãnibato quena mani catiomi. Judío maja mee quenare to bairona na netoomi Dio caroorije na cátiere.
12 To bairo cʉ caĩro apirã cajanañuparã na nipetirã. To cõona Pablo, Bernabé na cabuioyuparã judío maja cãniquẽna tʉpʉ caacʉori wamerire na jʉgori Dio cʉ cáti iñooriquere. 13 Tiere na caĩ buio yaparoro Jacobo ocõo bairo na caĩ buioyupʉ tunu:
—Yʉ yarã, mʉjaare yʉ caĩ buioro yʉ apiya. 14 Yucʉacã Simón Pedro buiomi judío maja cãniquẽnare Dio caroaro na cʉ cátiboja jʉgorijere. To bairi na quenare jĩcaarãre na cabejeyupi Dio cʉ yarã cãniparãre. 15 To bairo cʉ caĩ buiorore bairona caĩ buio ucayupa Dio ye quetire cabuioricarã tirʉmʉpʉ macana. Ocõo bairo caĩ ucayupa:
16 Caberopʉ Davire cʉ yʉ caĩricarore bairona yʉ átigʉ. Cʉ pãramipʉre jĩcaʉ Ʉpaʉ cãnipaʉre cʉ yʉ cũgʉ.
17 To bairo yʉ cáto aperã judío maja cãniquẽna yʉre camajirã anigarãma yʉ yarã cãniparã yʉ cacũricarã.
18 Tirʉmʉpʉ mani Ʉpaʉ Dio tiere mani cabuioyupi, caĩ ucayupa Dio ye quetire cabuiori maja cãnana.
19 ’To bairi yʉ tʉgooña. Judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarãre capee na carotiquetipe ã, caĩñupʉ Jacobo. 20 —Queti joorica pũuro macare na mani uca jooto to cãnacã wameacã átiqueticõaña caĩpa pũuro: “Waibʉcʉ rire wericarã Dio cãniquẽnarena aperã na cáti nʉcʉbʉgorãre na cabaje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña,” na caĩpe ã. “Áti epericarã cʉtiqueticõaña,” na caĩpe ã. “Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií requetanare ʉgaqueticõaña. Waibʉcʉrã na riíre etiqueticõaña. To cõo átiquẽja,” nare mani ĩ buio uca joogarã. 21 Moisépʉre Dio cʉ carotirique cʉ cacũriquere nipetiri macapʉ judío maja na neñapo buerica wiiripʉre to cãnacã sábado cãno buerique aninucu. Tirʉmʉpʉ mani ñicʉ jãapʉ cabue jʉgóyupa. To bairi judío maja mee quena majima ati wamerire, caĩñupʉ Jacobo.
22 To bairo cʉ caĩro Jesu buerã cãnana, nipetirã Jesure caapiʉjarã, nare cajʉgo ána quena, “Jaʉ,” caĩñuparã. To bairi Antioquíapʉre Pablo, Bernabé jãa na mena ti pũuro queti joorica pũurore cane aáparãre cabejeyuparã. Juda Barsabá cawamecʉcʉ, apeĩ Sila cawamecʉcʉ na cabejeyuparã. Jesure caapiʉjarã cãni majuurã cãñuparã. 23 Ti pũuro na mena cajooyuparã na carotirijere ucarica pũurore. Ocõo bairo caucayuparã ti pũuropʉ:
“Jã, Jesu buerã cãnana, Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ãna quena caroaro mʉjaare jã ñuu roti. Ati pũuro jã queti joo Antioquía macanare, Siria macanare, Cilicia yepa macanare judío maja cãniquẽna Jesure caapiʉjarãre. 24 Jã caapiwʉ aperã ato macana mʉjaare na cabuio mawijioriquere. Jã tʉpʉ macana na cãnibato quena na cabuio teñari wamere jã carotiquẽpʉ. 25 To bairi jĩca wame tʉgooña majiri jã mena macana pʉgarã jã cabejerãre mʉja tʉpʉ jã joo Pablo, Bernabé jãare mani camairãre mʉja tʉpʉ cáaáparãre. 26 Pablo, Bernabé jãare mani Ʉpaʉ Jesucristo yere na cabuio teñaro aperã na cajĩaboyuparã. 27 To bairi na mena Judare, Silare, jã cabejerãre mʉja tʉpʉ nare jã joo. Na majuuna mʉja buiogarãma nipetiro ati pũuro caĩrijere. 28 Espíritu Santo capee rotiquẽcʉmi mʉjaare. To bairi capee wame popiye cãniere mʉjaare jã rotigatee. To bairi to cãnacã wameacã jã rotigarã: 29 Waibʉcʉ rire wericarã Dio cãniquẽnarena aperã na cáti nʉcʉbʉgorãre na cabaje jeni bʉgarijere ʉgaqueticõaña. Waibʉcʉrã na riíre etiqueticõaña. Waibʉcʉrã wamʉa wãia jurericarã rií requetanare ʉgaqueticõaña. Áti epericarã cʉtiqueticõaña. Tiere jã carotirijere bairona ána caroaro mʉja anigarã. To cõona ã.”
30 To bairi tie queti buio majiorica pũuro cane aájuparã na cajooricarã Antioquíapʉ yua. Antioquíapʉre eja, to macana Jesure caapiʉjarãre na neñapo roti, queti joorica pũurore na cajooyuparã. 31 To macana ti pũurore tʉjʉrã seeto cawariñuuñuparã catʉgooñarique paibatana, cariape nare na cabuio jooro. 32 Juda, Sila, na quena Dio ye quetire cabuiorã aniri yoaro na buiori yeri ocabʉtiriquere na cabuioyuparã Antioquía macana Jesure caapiʉjarãre. 33 To bairi na mena yoabʉjaroacã catuayuparã. Cabero, “Jãre cajooricarã tʉpʉ tunu aána jã bai tunu,” caĩñuparã. To bairo na caĩro, “Caroaro mena tunu aánaja,” na caĩ tʉjayuparã. 34 To bairo na caĩrije to cãnibato quena Sila maca: “Baiyupa, yʉa atona yʉ tuagʉ,” caĩñupʉ. 35 Pablo, Bernabé na quena yoaro Antioquíapʉre catuayuparã, aperã menare mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire buionemogarã.
Pablo comienza su segundo viaje misionero
36 Cabero Pablo Bernabére cʉ caĩñupʉ:
—Cajʉgoyepʉ Jesu ye quetire mani cabuio teñarica macaripʉ mani aáteñaato tunu, to macana Jesure caapiʉjarãre tʉjʉra aána, ¿dope bairo na anibapari? ĩrã. Bernabé, “Jaʉ,” caĩñupʉ.
37 Bernabé maca seeto na mena cane aágabajupʉ Juan Marco cawamecʉcʉre. 38 Pablo maca, “Tirʉmʉ quenare Panfilia yepapʉ mani cũ joo, mani catunu weocoami mani mena caroaro bue teña peogaquẽcʉ,” ĩbacʉ cʉ cane aágaquẽjupʉ.
39 To bairo baibana na majuu ame wada netoo, caame ricawatiyuparã. To bairi Bernabé maca Juan Marco mena cumua mena cáaácoajupʉ Chipre cawamecʉti poa yucʉ poapʉ. 40 Pablo maca Silare cʉ cane aájupʉ cʉ cabapa cʉtipaʉre. To macana Jesure caapiʉjarã, “Dio caroaro mʉjaare cʉ coteato,” nare na caĩ jenibojaro bero cáaácoajuparã. 41 Aá, caneto aájuparã Siria, Cilicia cawamecʉti yeparire. To macana Jesure caapiʉjarãre na ĩ buioʉ seeto yeri ocabʉtiriquere na caĩ buioyupʉ Pablo.