9
Jesu camajare cʉ cabuioricaro bero ape wame cʉ buerãre na cabuioyupʉ tunu:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atopʉ cãna mʉjaa jĩcaarã mʉja cabai yajiparo jʉgoye Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere mʉja tʉjʉgarã tutuaro mena cʉ caejaro.
La transfiguración de Jesús
(Mt 17.1-13; Lc 9.28-36)
Seis cãnacã rʉmʉri bero jĩcaʉ ʉ̃taʉ caʉmʉaricʉpʉ cáaájupʉ Jesu. Pedro, Jacobo, Juan na jetore na cajee aájupʉ cʉ mena. Topʉ eja, ti ʉ̃taʉpʉ ãnaa na catʉjʉjoro Jesu cʉ cabaurije ricati cabauyupe. Cʉ jutii seeto ajiya, seeto majuu cabotiyupe. Camaja sabaũ mena jutii cabotirije na cacojero netoro cabotiyupe. To bairo cabairi paʉna Elías, to bairi Moisé buia nʉcari Jesu mena cawadapeni tʉjʉnucuñuparã. To bairo na cabairo tʉjʉʉ Pedro maca ocõo bairo caĩñupʉ Jesure:
—Jã Ʉpaʉ, ñuu majuucõa atopʉ mani cãno. To bairi itia wiiacãre mani ána. Mʉ ya wii cãnipa wii, Moisé ya wii, Elías ya wii cãnipa wiiri mani ána.
Jesu buerã caacʉa netocoajuparã. To bairi Pedro dope bairo ĩ majiquetibacʉna to bairije caĩcõañupʉ. To bairo Pedro cʉ caĩri paʉna bujeri bʉrʉa na cabuje bipe ájupe. To bairi bʉrʉa bujeri bʉrʉa watoapʉ ocõo bairo caĩ wadaro caapiyuparã:
—Ani yʉ Macʉ, yʉ camaii majuu ãmi. Cʉ cabuiorijere caroaro apiʉjaya, ĩriquere caapiyuparã.
To bairo caĩro bero catʉjʉjobajuparã tunu. Jesu jĩcaʉna cʉ catʉjʉnucuro catʉjʉyuparã. Aperã cʉ mena catʉjʉnucuricarã camañuparã.
To cõona ʉ̃taʉpʉ cãnana na carui aáto Jesu to bairo cabairo na catʉjʉriquere aperãre cabuio rotiquẽjupʉ:
—Yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yʉ cãnibato quena yʉre jĩa rocagarãma. To bairi cabai yajiricʉ cãnacʉ yʉ catunu catiro bero aperãre na mʉja buiogarã yua, na caĩñupʉ Jesu.
10 To bairi aperãre buioquẽnana na jetona catʉgooñañuparã. To bairo tʉgooñari caame ĩ jeniñañuparã:
—¿Dope bairo cabaipere bai yajiricaro bero tunu catirique cʉ ĩti? caame ĩ jeniñañuparã na majuuna. 11 Cabero Jesu quenare cajeniñañuparã tunu:
—¿Nope ĩrã judío majare cabuerã, “Dio cʉ cajoopaʉ majuu jʉgoye Elías ãnacʉ tunu atígʉmi,” na ĩnucuti? cʉ caĩ jeniñañuparã.
To bairo na caĩ jeniñaro ocõo bairo caroaro na caĩ buioyupʉ Jesu:
12 —Cariape ĩma. Elías cʉ cáatípena cãñupa Dio yʉre cʉ cajooparo jʉgoye. Camajare na cayeri quenoo jʉgoyeyepaʉ cãmi. Dio ye queti ucarica pũuropʉ ocõo bairo baigʉmi Dio cʉ cajooricʉ ati yepapʉ ejaʉ, ĩ ucarique ã: “Yʉ tʉjʉteebana yʉre popiyeyegarãma,” ĩ ucarique ã. 13 Cariape mʉjaare yʉ ĩ: Elías ãnacʉ caejatʉgawĩ mere. Cʉ caejabato quena tirʉmʉpʉ macana, “Elías atígʉmi,” na caĩricʉ Juãre, “Cʉna ãmi,” cʉ caĩ tʉjʉquẽma. Na caboorije maca cʉ cájuparã, cʉ jĩarã. To bairo ána tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona cabaiyupa Juãre.
Jesús sana a un muchacho que tiene un espíritu malo
(Mt 17.14-21; Lc 9.37-43)
14 Ʉ̃taʉpʉ caejaricarã na mena macana na cãnopʉ rui ejarã camaja capãarã cãnare catʉjʉyuparã. Aperã quena judío majare cabuerã Jesu buerã mena seeto caame wada canamuñuparã. 15 To bairi Jesu na tʉpʉ cʉ carui ejaro tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã. To bairi cʉ tʉpʉ atʉ aáti, cʉ cañuu rotira aájuparã. 16 To bairo na cáto:
—¿Ñe uniere wadapenirã to cõo mʉja wada canamuri? na caĩ jeniñañupʉ Jesu.
17 To bairo cʉ caĩ jeniñaro apii jĩcaʉ na paarãacã watoapʉ cãcʉ cʉ caĩ yʉyupʉ Jesure:
—Ʉpaʉ, yʉ macʉ jĩcaʉna cãcʉre wãti cacʉgoʉre yʉ neapʉ́. Yʉ macʉ wãti jʉgori wada majiquẽemi. 18 Wãti cʉ cañe roca cũrona cʉ rijeropʉ jopo tu, cʉ opi baque ruio, to bairi bʉ yajicoanucumi yʉ macʉ. Mere mʉ buerã quenare, “Wãtire cʉ buu rocabojaya yʉ macʉre,” na yʉ ĩbapʉ. Cʉ buu roca majiquẽma, Jesure caĩñupʉ.
19 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre:
—Caroaro yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. Cariape mʉja tʉgooñaquẽe. Yoaro mʉjaare yʉ caĩ buiobato quena mʉja api majiquẽe. Ani cʉ macʉre yʉ tʉpʉ cʉ neajá, na caĩñupʉ.
20 To bairo cʉ caĩro Jesu tʉpʉ cawimaʉre caneajuparã. Cawimaʉre Jesu tʉpʉ na caneatóna majiña mano cawimaʉre cʉ caria ñaro cʉ cájupʉ wãti tunu. To bairo cʉ cáto cawimaʉ maca roca cumu, yugui mecʉ, cʉ rijeropʉ jopo tu, cabaicoajupʉ. 21 To bairo cʉ cabairo tʉjʉri Jesu cawimaʉ pacʉre cajeniñañupʉ:
—¿Diwatipʉ to bairo cʉ cabai jʉgori? cʉ caĩñupʉ.
Cawimaʉ pacʉ maca ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ:
—Cawimaʉpʉna to bairo cabai jʉgowĩ. 22 Capee niri wãti cʉ jĩagʉ peropʉ cʉ roca joe, riapʉ quenare cʉ roca ñuanucumi. Mʉ catutuarije mena cʉ̃re mʉ canetoo majiata jã bopaca tʉjʉri jã átinemoña.
23 To bairo cʉ caĩro Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
—Yʉre mʉ canʉcʉbʉgoata cʉ̃re yʉ netooboja maji. Yʉre canʉcʉbʉgorã nipetirore nipetiri wamere na yʉ netooboja maji.
24 To bairo cʉ caĩro apii cawimaʉ pacʉ tutuaro ĩ, seeto Jesure cʉ caĩ jeniñupʉ:
—Mʉre yʉ nʉcʉbʉgo. Netobʉjaro yʉ canʉcʉbʉgoro yʉre átinemoña, seetobʉja cʉ caĩ jeninemoñupʉ.
25 Jesu camaja capãarã na tʉpʉ na caatʉ ató tʉjʉʉ wãtire roca buʉ ocõo bairo caĩñupʉ:
—Wãti cʉ cawada majiquẽto, cʉ caapi majiquẽto cácʉ, buti aácʉja. Ani cawimaʉpʉre cãcʉ aácʉja. Pʉgani cʉ̃pʉre jãanemoqueticõaña.
26 To bairo cʉ caĩrona wãti cʉ caawaja buti aátona cawimaʉ caria ñacoajupʉ tunu. To bairo bai, ria yajicoacʉre bairo cabaiyupʉ. To bairi aperã maca:
—Ria yajicoapi, caĩñuparã.
27 Jesu maca cʉ wamopʉ ñeri, cʉ catʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ cátona cawamʉ nʉcacoajupʉ yua.
28 Cabero Jesu wiipʉ cʉ cajãaro cʉ buerã aperã na caapiquẽtopʉ cʉ caĩ jeniñañuparã:
—¿Nope ĩrã wãtire jã roca buu majiquẽjupari?
29 To bairo na caĩro:
—To bairo cabairã una wãtiare buugarã ʉgaqueti seeto Diore cajeni nʉcʉbʉgope ã.
Jesús anuncia otra vez su muerte
(Mt 17.22-23; Lc 9.43-45)
30-31 To bairi Césarea Filipopʉ cãnana Galilea yepapʉ cáaácoajuparã tunu. Topʉ na cáatíere aperã na camajiro cabooquẽjupʉ Jesu, cʉ buerã jetore na ĩ buiogʉ. Ocõo bairo na caĩ buioyupʉ:
—Aperã yʉre ñeri, yʉ joogarãma yʉre cajĩaparãre. To bairo yʉre na cajĩa rocabato quena itia rʉmʉ bero yʉ tunu catigʉ, na caĩñupʉ.
32 Cʉ buerã maca to bairo cʉ caĩrijere caapi majiquẽjuparã. Api majiquetibana quena, “¿Dope bairo ĩgʉ mʉ ĩti?” cʉ caĩ jeniña uwiyuparã.
¿Quién es el más importante?
(Mt 18.1-5; Lc 9.46-48)
33 Cabero Capernaum cawamecʉti macapʉ caejayuparã. Ti macapʉ eja, na cãni wiipʉ na cajãaro bero cʉ buerãre na caĩ jeniñañupʉ Jesu:
—Mapʉ aána ¿ñe uniere mʉja ame wadapeniri?
34 Na maca mapʉre aána, ¿ni maca mani mena macacʉ nipetiro netoro caroti majii cʉ anicʉti? caame wada peniricarã aniri cʉ cayʉquẽjuparã. 35 To bairi Jesu ejanumu, cʉ buerã doce majuu cãnare pijo, na caĩñupʉ:
—Aperã netoro caroti majirã anigarã nipetirã bero macana, nare capaa coterã cãnipe ã.
36 To bairo ĩ, jĩcaʉ cawimaʉre cʉ pijo, na watoapʉ cʉ catʉjʉnucu rotiyupʉ. Cʉ tʉjʉnucu roti, cʉ ne mʉgoñari ocõo bairo caĩñupʉ cʉ buerãre:
37 —Ani cawimaʉre bairo cãna cawatoa cãna na cãnibato quena yʉ carotiro mena nare mʉja cátinemoata yʉrena átinemorã mʉja áa. Yʉre cátinemorã maca yʉ Pacʉre átinemorã áama, caĩñupʉ Jesu cʉ buerãre.
El que no está contra nosotros, está a nuestro favor
(Mt 10.42; Lc 9.49-50)
38 Cabero Jesure cʉ caĩ buioyupʉ Juan:
—Jãre cabuei, apeĩ camaja na yeri wãtiare na cʉ cabuu rebojaro jã tʉjʉwʉ. “Jesure caapi nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã,” ĩri na yeri wãtiare na buti rotiwĩ. Mani mena macacʉ cʉ cãniquẽto maca, “Átiqueticõaña,” cʉ̃re jã boca ĩ matawʉ, caĩñupʉ Juan.
39 To bairo cʉ caĩro apii Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Juãre:
—Cʉ mataqueticõaña. Ni ũcʉ yʉ wame mena apeye uniere áti iñoori bero rooro yʉre ĩ majiquetigʉmi. 40 Manire cateequẽcʉ ũcʉ mani mena macacʉna ãmi. 41 Noa yʉ yarã mʉja cãno mʉjaare cátinemorã, ocore mʉjaare catĩarã quenare caroaro na joogʉmi Dio, na quena mʉjaare petoacã cátinemorã ãma ĩi.
El peligro de caer en pecado
(Mt 18.6-9; Lc 17.1-2)
42 ’Noo yʉre canʉcʉbʉgorãacãre rooro na cáto cácʉ ũcʉ Dio cʉ capopiyeyepaʉ majuu anigʉmi. Nemoona ʉ̃ta capairica mena cʉ wamʉ tutupʉ jia yori caʉ̃cʉari yapʉ roca ñuacõa jooata ñuuboro. To bairo átato nemoona bai yajiri cabero yʉ yarãre rooro na cáto áti rooye tuuquetiboʉmi. 43 Mʉja wamo mena rooro átigarã pa ta rocaricarore bairo ána to cõona caroorije áti janaña. Jĩca wamo mana anibana quena Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ mʉja cãno maca ñuubʉja. Pʉga nʉgoapʉna cawamoricʉna anibana quena pero cayatiqueti peropʉ mʉja cáaáto ñuuquetiboro. 44 Pero to bairo to caʉ̃nucucõarije to cãnibato quena becoa riaqueti majuucõagarãma. 45-48 Mʉja rʉpo mena rooro átigarã quena pa ta rocaricarore bairo ána to cõona caroorije áti janaña. Jĩca rʉpo mana anibana quena Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ mʉja cãno maca ñuubʉja. Pʉga nʉgoapʉna rʉporicʉna anibana quena peropʉ mʉja cáaáto ñuuquetiboro. To bairona mʉja capeari mena ape wame tʉjʉri caroorijere mʉja cátigaro mʉja capeari pĩa rocaricarore bairo tʉjʉ janacõaña. Cacapea mana anibana quena Dio tʉpʉ mʉja cáaáto ñuubʉja. Pʉga capeapʉna cape cʉtiri peropʉ mʉja cáaápata ñuuquetiboro. Topʉ pero to caʉ̃nucucõabato quena becoa ria yajiqueti majuucõagarãma.
49 ’Camaja nipetiro ʉgariquere roarã pero mena jeto roanucuma. To bairi tiere bairo nipetiro yʉre caapi nʉcʉbʉgorã popiye tamʉori bero netobʉjaro tʉgooña ocabʉtigarãma yua. 50 Moa caocaarije ñuubʉja. Caocaaquẽtie macare dope bairo caocaaro áti majiña maa. Moa caroaro caocaarijere bairo caroaro ãña. To bairi ame quẽrique mano aninucuña mʉjaa.