12
El ejemplo de los trabajadores malvados
(Mt 21.33-46; Lc 20.9-19)
Cabero Jesu buio majiorica wame mena nare buioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ:
—Jĩcaʉ cʉ ya wejepʉ ʉje miji wẽrire caoteyupʉ. Ote yaparo ti wejere cajani jãcõañupʉ. To bairo átiri jĩca paʉ ʉ̃taa capairicapʉre carupa coro ʉje ocore cʉ caripe jãpa corore caquenooñupʉ. Áti yaparo caʉmʉari wii cájupʉ jee rutiri maja na cáató na catʉjʉ cotepa wiire. To bairo áti yaparo aperopʉ aáteñaʉ aágʉ aperãre ocõo bairo na caĩ cũñupʉ: “Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya. Yʉre mʉja cacotebojaro mʉjaare yʉ joogʉ carecomaca caricare.” To bairo na ĩ cũ yaparo aperopʉ cáaáteñaʉ aájupʉ.
’Cabero ʉje caricacʉti yʉtea cãno jĩcaʉ cʉ paabojari majocʉre cʉ cajooyupʉ cʉ ya wejere cʉ cacote rotiricarã tʉpʉre. “Yʉ ye ʉje ricare na ricawo joato, nare jeniija,” cʉ caĩ jooyupʉ. To bairo cʉ caĩro apii cajenii aábajupʉ. Cʉ caejaro wejere cʉ cacote rotiricarã maca cʉ ñe, cʉ caquẽñuparã, cʉ joogaquẽna. To bairo na cáto bʉgaquẽcʉna catunucoajupʉ. Cabero ti weje ʉpaʉ apeĩ cʉ paabojari majocʉre cajoobajupʉ tunu. To bairo cʉ cajooro cʉ quena cáaábajupʉ. Cʉ caejaro ti wejere cʉ cacote rotiricarã ʉ̃ta rupaa mena cʉ rerã cʉ rʉpoare camiroyeri rooro cʉ caĩ epeyuparã. To bairo cʉ quenare na cajoogaquẽto tʉjʉʉ ti weje ʉpaʉ apeĩre cajoobajupʉ tunu. Ti wejere cʉ cacote rotiricarã maca topʉ cʉ caejarona cʉ cajĩa rocacõañuparã. Cabero capãarã cajoonemobajupʉ tunu. Topʉ na caejaro ti wejere cʉ cacote rotiricarã maca jĩcaarãre na pawa, aperãre na cajĩa recõañuparã.
’To bairo na cáto bero jĩcaʉ carʉjayupʉ mai cʉ macʉ seeto cʉ camai majuʉ. To bairi na nipetirore na carero bero cʉ quenare cʉ cajoobajupʉ, ʉpaʉ macʉ ãmi ĩrã yʉ macʉre cʉ nʉcʉbʉgogarãma ĩi. To bairi ti wejere cʉ cacote rotiricarã maca cʉ macʉrena cʉ cajooricʉre cʉ tʉjʉrã ocõo bairo caame ĩñuparã: “Anina ãmi caberopʉ ati wejere cʉ pacʉ yere cacʉgo ʉjapaʉ. Cʉ̃re mani jĩa rocacõato. To bairo ána tiere mani majuuna mani cʉgogarã.” To bairo ĩrã cʉ ñe, cʉ cajĩa rocacõañuparã. Cʉ jĩa yaparo ti weje tʉjaropʉ cʉ rupaʉ ãnatore carocacõañuparã.
—To bairo cʉ ya wejere cʉ cacote rotibatana to bairo rooro na cátajere tʉjʉʉ ¿dope bairo nare átacʉmi mʉja ĩ tʉgooñati? na caĩñupʉ Jesu. —Cʉ majuuna atí, cʉ ya wejere cʉ cacote rotiricarãre na cajĩa re roti peocõañupʉ. Na jĩa re rotiri bero aperã macare na cajooyupʉ ti weje ʉje wejere.
10 ’¿Nope ĩrã Dio Wadariquepʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucariquere mʉja tʉgooña majiquẽeti ocõo bairi wamere? Ocõo bairo ĩ ucarique ã:
Ʉ̃ta wiire wegarã jĩca ʉ̃taare cabeje rocacõañuparã, tia ñuuquẽe ĩrã. Tia na carocabatacarena cane cũñuparã aperã maca, atie ñuu majuucõa ĩrã. To bairi tierena wii pucua cãniparore cawe peo jʉgoyuparã, tia mena mani cacooñaata cariape anigaro ĩrã.
11 Mani Ʉpaʉ Dio cʉ cátaje ã. Tiare cʉ cane we peoro caroaro jã tʉjʉ wariñuu, ĩ ucarique ã, na caĩ buioyupʉ Jesu sacerdote majare.
12 Ti wame queti buio majiorica wamere Jesu cʉ cabuioro, cʉ̃re mani cabooquẽtierena ĩimi, ĩ punijinirã nemoona cʉ cañegabajuparã. To bairo ñegabana quena camaja macare uwibana to cõona janari cáaácoajuparã.
El asunto de los impuestos
(Mt 22.15-22; Lc 20.20-26)
13 Cabero fariseo maja na mena macana jĩcaarãre Herode ya poa macana menare na cajooyuparã Jesu tʉpʉre. Camajiriori wame cʉ̃re mani caĩ jeniñarijere ricati cʉ caĩ yʉata, “Carooʉ ãmi, cabai buicʉcʉ ãmi Jesu,” ʉparãre cʉ mani ĩ wadajãgarã ĩrã, Jesure na cajeniña roti jooyuparã. 14 To bairi na cajooricarã Jesu tʉpʉ ejarã ocõo bairo cʉ caĩñuparã:
—Dio yere cariapena cabuioʉ mʉ ã. Ĩtoquẽcʉna mʉ buionucu. “To bairona na yʉ caĩ buioro yʉ tutiborãma,” mʉ ĩ tʉgooñaquẽe. Camaja jĩcarore bairo na mʉ tʉjʉ. To bairi jã ĩ buioya: Roma macana ʉparã jãre carotirã niyeru jãre na cajeninucurijere nare jã cajooro, ¿cʉ rotibocʉti Dio? ¿Nare cawapayepe to ãti? ¿O nare cawapayequetipe to ãti? Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã.
15 Jesu maca na caĩtorijere, rooro cʉ̃re na cátigarijere majiri ocõo bairo na caĩñupʉ:
—¿Nope ĩrã roorije Jesu cʉ ĩ bui cʉparo ĩrã yʉre mʉja jeniñati? Niyeru cuire neajá. Yʉ tʉjʉpa.
16 To bairo cʉ caĩro niyeru cuire neatíri cʉ caiñooñuparã.
Jesu ti cuire tʉjʉri:
—¿Ñamʉ wame to tujati? ¿Ñamʉ cʉ cabaurije majuu to tujati? na caĩ jeniñañupʉ Jesu.
To bairo cʉ caĩ jeniñaro:
—Ʉpaʉ majuu, Roma macacʉ cʉ cabaurije ã. Cʉ wame tuja, cʉ caĩñuparã.
17 To bairo na caĩro:
—Baiyupa ʉpaʉ Roma macacʉre cʉ jooya cʉ ye cãnipere. Dio ye quenare mʉjaare cʉ cajenirijere cʉ jooya, na caĩñupʉ Jesu.
To bairo na cʉ caĩ yʉro apirã caapi acʉacoajuparã.
La pregunta sobre la resurrección
(Mt 22.23-33; Lc 20.27-40)
18 Cabero tunu saduceo maja na caĩrã Jesure cajeniñarã ejayuparã. “Cabai yajiricarã tunu catiquetigarãma,” caĩ buionucurã cãñuparã saduceo maja. To bairi Jesu tʉpʉ eja, ocõo bairo cʉ caĩñuparã:
19 —Camajare cabuei, ocõo bairi wame carotirijere caucayupi Moisé: “Jĩcaʉ nʉmocʉti capunaa mácʉna cʉ cabai yajiata cabai maca cʉ nʉmo cʉparo cʉ jʉgocʉ nʉmo cãnibatacore. Cabero co mena ãcʉ cʉ camacʉ cʉti jʉgoʉ, cabai yajiricʉ macʉ maca anibojagʉmi,” caĩ ucayupi Moisé, Jesure caĩñuparã. 20 —To bairi siete cãnacʉ jĩcaʉ punaa cãñuparã. Cãni jʉgoʉ canʉmo cʉtibajupʉ. Punaa mácʉna cabai yajiyupʉ. 21 Punaa mácʉna cʉ cabai yajiro bero cʉ bai, cʉ bero macacʉ cõrena cawapearicore canʉmo cʉtibajupʉ. Cʉ quena to bairona punaa mácʉna cabai yajicoajupʉ. Cʉ bero macacʉ quenare to bairona cabaiyupe tunu. 22 To bairo jetona jĩcaʉ punaa siete cãnibatana co jĩcaorena nʉmo cʉtiba, punaa manana cabai yaji peticoajuparã. Na cabairo bero na nʉmo cãnibataco quena cabai yajicoajupo, co quena. 23 Na nipetiro jĩcaʉ punaa sietepʉna cõre canʉmo cʉtibajuparã. To bairi cabai yajiricarã tunu catirãpʉ ¿nii nʉmo maca co ãcoati? caĩ jeniñañuparã.
24 To bairo na caĩrijere apii ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu:
—Mʉja tʉgooña mawijia. Dio Wadariquere mʉja api majiquẽe. Dio cʉ cáti majirije quenare mʉja majiquẽe. 25 Cabai yajiricarã tunu catirãpʉ canʉmoa cʉtiquẽna, camanapʉa cʉtiquẽna anigarãma. Dio tʉ macana ángel majare bairo cabairã anigarãma. 26 Ape wame mʉjaare yʉ buionemogʉ cabai yajiricarã na catunu catirijere. Moisé quena cʉ caucarique mʉja buericarã. Cañee mani yepapʉ jĩcaʉ yucʉ turo caʉ̃ro watoapʉ ocõo bairo caĩ wadayupʉ Dio Moisére: “Diona yʉ ã. Mʉ ñicʉ jãa Abraham, Isaá, Jacobo cãniñaricarã Ʉpaʉna yʉ ã,” caĩñupʉ Dio Moisére. 27 To bairo ĩi, Dio tʉpʉ catima mai ĩi, caĩñupʉ Jesu. —Dio cabai yajiricarã Ʉpaʉ aniquẽemi. Cacaticõa aninucurã Ʉpaʉ maca ãmi Dio. Tiere mʉja tʉgooña mawijia, na caĩñupʉ Jesu saduceo majare.
El mandamiento más importante
(Mt 22.34-40)
28 Cabero apeĩ judío majare cabuerã mena macacʉ Jesu tʉpʉ caejayupʉ. Jesu mena saduceo maja seeto na caame wadaro caapiricʉ cãñupʉ. To bairi Jesu caroaro nare cʉ cayʉ majirijere apiri ocõo bairo Jesure caĩ jeniñañupʉ cʉ quena:
—Moisé cʉ carotirique ¿di wame maca cãni majuuri wame to ãti? caĩñupʉ.
29 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu:
—Ape wame rotirique netoro cãni majuurije ocõo bairo ĩrique ã: “Israel maja, apiya. Mani Ʉpaʉ Dio jĩcaʉna ãmi mani Ʉpaʉ. Apeĩ maami. 30 To bairi mani Ʉpaʉ Diore nʉcʉbʉgoya. Seeto cʉ maiña. Mʉja yeri mena, mʉja catʉgooñarije mena, mʉja catʉgooña ocabʉtirije mena, nipetiro mʉja catʉgooña majiro cõo, mʉja Ʉpaʉ Diore cʉ mai nʉcʉbʉgoya.” To cõona ã cãni majuuri wame. 31 Ti wame bero macá wame tiere bairobʉjana ã tie quena. Ocõo bairo ã: “Mʉja majuuna mʉja camairore bairona aperã quena na maiña.” Apeye tie netoro cãnie maa, caĩñupʉ Jesu.
32 To bairo cʉ caĩrijere apii judío majare cabuei ocõo bairo caĩñupʉ Jesure:
—Cariapena mʉ ĩ. To bairona ã. Dio jĩcaʉna ãmi. Apeĩ cʉ netobʉjaro carotii mácʉmi. 33 Diore mani camai nʉcʉbʉgorije, mani yeri mena, mani catʉgooñarije mena, mani catʉgooña ocabʉtirique mena mani camairije ape wame netoro cãni majuurije ã. To bairi mani majuuna mani camairore bairona aperãre mani camairije caroa ã. Waibʉcʉrã joe buje mʉgorique netoro cãni majuurije ã Diore mani camairije, aperãre mani camairije maca, Jesure cʉ caĩñupʉ.
34 Jesu maca caroaro cʉ cayʉro tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ:
—Petoacã mʉre rʉja Ʉpaʉ Diore cariapena mʉ catʉgooña nʉcʉbʉgoparo.
To bairo cʉ caĩro bero cʉ jeniña uwirã jĩcaʉ mácana Jesure caĩ jeniñanemoquẽjuparã.
¿De quién es hijo el Cristo?
(Mt 22.41-46; Lc 20.41-44)
35 Jesu Dio wiipʉ camajare na buioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ:
—¿Nope ĩrã judío majare cabuerã, “Cristo, Dio cʉ cajoʉ David pãramipʉ anigʉmi,” na ĩnucuti? na caĩñupʉ. 36 —David cʉ majuuna Espíritu Santo cʉ camajirije jʉgori ocõo bairo caĩ ucayupi:
Dio ʉmʉrecoopʉ cãcʉ cʉ Macʉre yʉ Ʉpaʉre cʉ caĩñupʉ: “Ato yʉ mena ruiya yʉ tʉ maca, yʉ mena carotii anigʉ. Yʉ mena ruiri mʉ carotiro mʉre catʉjʉ tutirãre na yʉ regʉ,” caĩñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉre, caĩ ucayupi David tirʉmʉpʉre.
37 To bairo ĩi, “Cristo yʉ Ʉpaʉ ãmi,” ĩi to bairo caĩ ucayupi David, Dio cʉ cajoopaʉ Cristore. To bairo, “Ʉpaʉ,” David cʉ caĩata ¿Dope bairo cʉ pãramipʉ cãcʉ maca Cristo cʉ anibocʉti? na caĩñupʉ Jesu. Ʉpaʉ David ãnacʉ netoro cãcʉ yʉ ã ĩi, to bairo caĩñupʉ Jesu.
Capãarã camaja topʉ cãna nipetiro seeto cʉ caapi wariñuuñuparã nipetiro cʉ caĩ buiorijere.
Jesús acusa a los maestros de la ley
(Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47)
38 Jesu camajare buioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ:
—Judío majare cabuerãre caroaro na tʉjʉ majiña. Jutii caroa cayoerije jaña teñaganucuma, aperã caroaro manire na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. To bairi maca recomacapʉ na cáaáteñari paʉri camaja nare na cañuu roti nʉcʉbʉgopere booma. 39 Neñapo buerica wiiripʉ aána ʉparã ye cumu pãiripʉ jeto ruigama. Boje rʉmʉ quenare ʉparãre bairo aperã jʉgoye jeto ʉgaganucuma. 40 Cawapearicarã romiri cabopacoorã romiri apeye uniere na joorã pairo majuu wapa jeninucuma. To bairo átiri na cacʉgorije nipetirore jee weonucuma. To bairo cabopacoorã cawapearicarã romiri yere cajee pairã anibana quena Dio wiipʉ jãari yoaro Diore jeni nʉcʉbʉgotonucuma, camaja jãre na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. Nana ãma aperã netoro Dio cʉ capopiyeyeparã, caĩñupʉ Jesu.
La ofrenda de la viuda pobre
(Lc 21.1-4)
41 Jesu Dio wiipʉ Jerusalén macá wiipʉ ãcʉ camaja na caniyeru jãnucuri pata tʉ caruiyupʉ. Dio wii na caquenoope wapare na cajãri pata cãñupe. Camaja ti patapʉ na caniyeru jãaro catʉjʉcõa ruiyupʉ. Aperã pairo caniyeru cʉgorã ti patapʉre pairo cajãñuparã. 42 To bairo na cáti ani paʉna jĩcao cawapearico cabopacao caejayupo. Co quena pʉga cui niyeru cuiriacã cawapa maniacãre ti patapʉ cajãñupo. 43 To bairo co cáto tʉjʉʉ cʉ buerãre pijori ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu:
—Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Atio cawapearico cabopacao maca Dio cʉ catʉjʉro aperã nipetiro na netoro joomo. 44 Na maca pairo cacʉgorã aniri nare carʉjarijere jooma. Co maca, “Cabopacao yʉ ã,” ĩ tʉgooñaquẽcona nipetiro co cacʉgobatajeacãre joomo. Co caʉga catíboriqueacãre joo peocõamo, caĩñupʉ Jesu.