7
Vujangi Mata Mapu Tamlohi
(Mt 15.1–9)
Na rani matea Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la tai Jerusalem la mai isan Iesu. La mai ale la hitea vara tatua nona tamlohi usuri la lo hanhani pani la sopo hoje na limara tiroma sohena Leu non Moses mo verea. Matan Pharisee peresi na Jew tari, la sopo er̃i hanhani vara la sopo javulahi na limara tiroma, matan la lo usuri na posposi nona vajiaha matan tuai. Ale la pa sopo er̃i hani te hinau la lavia na maket vara la sopo javulahi na limara tiroma. Hinau akerihi enia vonan la leu atu matuvana sei la lo usurira, sohena posposi mata hoje na paniken teni peleti teni jilivi teni pesin. Ale Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu la usia isan Iesu lara, “Mata sava nom tamlohi usuri la sopo usuri na posposi nona vajiaha matan tuai, matan la lo hanhani peresi na lumi limara?”
Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim tamlohi tapnetano, Isaiah mo retimangovi varar̃uhu hin kamim sei hin haratu mo verea mara,
‘La tamlohi nike la lo oloolo hiniau na nora retireti purongo,
pani nora r̃omr̃omi mo pa lo toho asau hiniau.
Nora lotu enia lotulotu vono purongo,
ale la lo verea lara nora retileu enia retileu non God.’ Isa 29.13
Ka lo r̃omr̃omi purongo na leu non God, ale ka lo usuri na vujangi nona tamlohi purongo.”
Ale mo verea mara, “Kamim ka r̃ohu na retileu non God matan vara ha pa taurilati na nomim posposi matan tuai. 10 Matan Moses mo ulia na leu mara, ‘O oloolo hin tinam enia tamam!’ ale ‘Vara te tamlohi i retisasati hin tinana teni tamana ha vilimateia!’ Exo 20.12; Lev 20.9; Deut 5.16
11 Pani kamim ka lo verea vara mo tataholo purongo vara tamlohi la sopo tueni na tamara teni tinara na nora vejuveju, ale ka lo verea kara, ‘Mo vono, a pa taurilati na mania na retitauhi hinia moiso vara a pa silea isan God.’* hinau la retitauhi: vara i mania teni silesilea. 12 Ale Ka lo horoa vara i sopo er̃i tueni tamana enia tinana. 13 Ka lo vai na leu non God mo lo mai hina purongo na nomim posposi matan tuai sei la silea isamim. Ale mele hinau matuvana sohena ka lo vaira.”
Hinau Mo Vai Na Lumiha
(Mt 15.10–20)
14 Ale Iesu mo mele tovi na tamlohi la mele mai isana, ale mo verea mara, “Kamim mo isoiso ha tapurongo i r̃uhu isaku, ale ha lo levosahi na noku reti. 15 Mo sopo te hinau hatea vara ha hania i sivo na lolomim i er̃i vai kamim ha lumiha na nahon God. Pani la hinau sasati sei la lo malue na mapumim, enira natu la lo vai kamim ka lumiha na nahon God.”
16-17 Moiso Iesu mo unu na ima matea vara i tinar̃ihi vao tamlohi atu, ale nona tamlohi usuri la usi na r̃aramin titileu atu isana. 18 Iesu mo verea isara mara, “Kamim sohena, ka sopo rongovosahia? Ka sopo lo hitevosahia vara sava tamlohi la hania i sopo er̃i vaira la lumiha na nahon God. 19 Hanhani mo sopo sivo na mapumim. Mo sivo na pangemim purongo moiso mo mele malue.” Hin retireti akerihi Iesu mo lo verea vara hanhani tari la r̃uhu purongo.
20 Ale Iesu mo mele verea mara, “Sava mo lo malue na mapu tamlohi, enia natu i er̃i vai na tamlohi i lumiha na nahon God. 21 Matan sava mo lo malue na mapu tamlohi enia: r̃omr̃omi hehe, posposi viriu, vavanaho, vilimatei na tamlohi, 22 vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, hanmarua, lejileji, haluhalu, posposi maji, mar̃ivi na mereimerei, retir̃er̃en, r̃omaulu, peresi na posposi rongorongo vono. 23 La hinau sasati nike natu, la lo malue na mapu tamlohi, ale la vaia mo lumiha na nahon God.”
Tanume Sasati Matea
(Mt 15.21–28)
24 Iesu mo malue Galilee mo vano na jara matan Tyre enia Sidon. Ale mo unu na ima matea mo sopo opoia vara tea i levosahia, pani mo sopo er̃i luhu. 25 Pani mo sopo tuai har̃ai matea sei venatuna tanume lumiha sasati matea mo sohonia, mo rongoa ale mo mai isana mo jovi na palona. 26 Har̃ai atu enia har̃ai r̃or̃oha matea mara Syria Phonecia. Ale mo usia r̃ilangi vara i titiu nar̃ihi tanume sasati atu isan venatuna. 27 Ale Iesu mo verea isana mara, “Ha tinar̃ihi na natuvarihi la hanhani tiroma, matan mo sopo tataholo vara a lavi na hara pereti a pulahia isana viriu!”
28 Pani pa har̃ai mo r̃arami Iesu mara, “Ko varar̃uhu Moli, pani viriu sei la lo toho na ruhuruhu tep la lo hani na utauta hanhani hana natuvarihi sei la lo jovi sivo na lepa!”
29 Moiso Iesu mara, “Nom r̃arami mo r̃uhu jea! O vano, tanume sasati atu mo malue hin venatum moiso!” 30 Har̃ai atu mo turu mo mule, ale mo hite venatuna mo lo juruvi malum na vatana, ale tanume sasati atu mo malue isana moiso.
Peropero Matea
31 Iesu mo malue Tyre ale mo hahau vano na taon matan Sidon ale mo sivo na tasin Galilee, hin jara atu sei la lo tovia Decapolis. 32 Ale tamlohi la lavi na tamlohi matea mo mengo ale mo peropero mo mai isana, ale la usia r̃ilangi isana vara i tau na limana hinia. 33 Iesu mo lavi tamlohi atu mo vano hasena hin vao atu, mo tau na varangona na lolo perona, moiso mo lito sivo na varangona, ale mo tikeli na memen tamlohi atu na litona. 34 Iesu mo tar̃a sahe aulu na tuka, ale mo mapsoro mo verea na leora mara, “Ephphatha!” Ale r̃aramina enia ‘O roi!’ 35 Vahatea purongo perona mo roi, ale memena mo retireti mo mera.
36 Iesu mo verea r̃ilangi isara vara la sopo sorahi hinau atu isan te tamlohi, pani mara mo verea mo r̃ilangi enira sohena la opoia mo tavera jea vara la vereulia. 37 Matan la mar̃urahi tavera ale la lo verea lara, “Hinau tari mo lo vaira la r̃uhur̃uhu hajavua. Hina purongo vara la peropero mo vaira la rongo, teni vara la mengo mo vaira la retireti.”

*7:11: hinau la retitauhi: vara i mania teni silesilea.