6
Mara Nazareth La R̃ohu Hin Iesu
(Mt 13.53–58; Lk 4.16–30)
Ale Iesu peresi na nona tamlohi usuri la malue hin jara atu la mai na nona taon, Nazareth. Na Sabbath matea Iesu mo tapulo vujangi na ima lotu ea, ale vao tamlohi la rongo na nona vujangi la mar̃urahi tavera lara, “Tamlohi nike mo pa lavi la hinau nike epu? Ale nona lelevosahi mo pa tai epu? La hinau mar̃urahi nike la pa pala na limana sohena sava? Mo sopo pa tamlohi voro ima nahai teni, natun Mary ale vorain James, Joses, Judas peresi Simon? Mo sopo vetasina nahai la lo toho peresir̃a?” La r̃ongo mo sati matan mo lo vai la hinau sei.
Pani Iesu mo verea isara mara, “Tamlohi jara tinapua la pa sile na oloolo isana pr̃ovet matea, pani i pa sopo er̃i lavi te oloolo na jarana tataholo teni na naho tahisana teni na naho voraina.”
Iesu mo sopo vai te matamata tavera isana tahisana, pani mo tau na limana na tamlohi rojoa tupu visalete purongo, ale nora rojoa la tihai. Iesu mo mar̃urahi matan la sopo rasua.
Tamlohi Usuri La Malue
(Mt 10.5–15; Lk 9.1–6)
Moiso mo vano na jara tinatinapua mo lo vujangi na tamlohi ea. Mo tovi la tamlohi atu tupu sangavulu r̃omana mo rua la mai isana, ale mo r̃ulera la vano mo ruarua, ale mo silera na suiha vara la titiu nar̃ihi na tanume lumiha sasati na tamlohi. Iesu mo verea isara vara la sopo lavi te hinau na nora hahau sohena hanhani teni te tanga, teni te mania, pani tihonira purongo. La pa ru na sabat pani la pa sopo mele lavi te harua rurura tinapua. 10 Iesu mo verea isara mara, “Sava ima ka lo toho hinia hin te vanua, ha lo toho atu i tikeli rani atu ka mele malue hin vanua atu. 11 Pani vara te vanua la r̃ohu hin kamim teni la sopo tapurongo isamim, ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim hin jara atu vara i vujangia vara God i pa arira.”
12 Ale la malue la vano la retivujavujangi na tamlohi vara la posi na hehe. 13 La titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana, ale la tau na wel na patu tamlohi rojoa matuvana ale nora rojoa la tihai.
John Tamlohi Paptijo Mo Mate
(Mt 14.1–12; Lk 9.7–9)
14 Hin rani atu, supe Herod Antipas mo rongo na sorasora hin Iesu, matan tamlohi tari la lo sorahia. Hai la verea lara, “John tamlohi paptijo mo mele turu na mateia. Hinau atu natu mo vaia mo suiha vara i er̃i vai la matamata sei.” 15 Pani hai la verea lara Iesu enia Elijah, ale hai la verea lara enia pr̃ovet matea matan tuai. 16 Pani Herod mara mo rongoa mo verea mara, “John tamlohi paptijo! Pani enau natu na tai nar̃ihi na patuna, varar̃uhu mo mele turu na mateia!”
17 Matan Herod natu sei mo r̃ule na tamlohi vuro vara la taurilati John, ale la pesia na ima r̃ilangi vara i vai Herodias, naroun tasina Philip i avulahi matan Herod mo lavia sohena narouna. 18 Matan John mo lo verea isan Herod mara, “Usuri na leu mo sopo tataholo vara o lavi naroun tasim sohena naroum.”
19 Ale Herodias mo lo vaihitea vara i vilimatei John, pani i sopo er̃i vaia hasena. 20 Matan Herod mo matahuni John matan mo levosahia vara John enia tamlohi tataholo matea mo tapu ale Herod mo lo matahia. Hina purongo vara John mo lo vaia mo lo r̃omkaka tavera, enia mo opoia vara i lo tapurongo na retireti non John.
21 Pani Herodias mo hite na masapa matea na hanhani tavera mata pongi vora non Herod. Herod mo usi na nona tamlohi aulu peresi na nona tamlohi tatavera mata vuro ale la haratu la lo aulu Galilee la mai hinia. 22 Matan venatuna sei hijana Herodias mo unu mo velu ale mo vai Herod peresi la haratu la lo toho atu la avulahi tavera. Ale Herod mo verea isan venatuna mara, “O usiau hin te hinau ko opoia, ale a pa silea isam.” 23 Ale Herod mo retitauhi mara, “A pa sileho na sava hinau ko usia, hina purongo vara i tikeli na sope jara na lo aulu hinira.”
24 Moiso mo malue mo vano isan tinana mo usia mara, “Nana, a pa usi na sava isana?”
Ale tinana mara, “Na opoi na patun John tamlohi paptijo!”
25 Ale vahatea purongo mo mele unu mo verea isan Herod mara, “Na opoia vara o sileau nakerihi na patun John tamlohi paptijo hin te peleti hatea!”
26 Herod mo rongo mo sati tavera matana. Pani mo mahanuhanu vara i tope na nona retitauhi sei mo vaia na nahon la haratu la lo toho atu. 27 Ale vahatea purongo mo r̃ule na nona tamlohi mata vilimatei na tamlohi matea vara i tai roto na patun John. Tamlohi atu mo vano na ima r̃ilangi ale mo tai roto na patuna, 28 moiso, mo lavi na patuna na peleti matea mo silea isan har̃ai atu. Ale har̃ai atu mo lavia mo silea isan tinana. 29 Tamlohi usuri non John lara la rongoa, la mai la lavi na tarapena, ale la taua na papa vatu matea.
Vao Tavera La Lo Usuri Iesu
(Mt 14.13–21; Lk 9.10–17; Jn 6.1–14)
30 Pa la tamlohi usuri atu Iesu mo lo r̃ulera la mele mai ale la vere vevuhi na sava la lo vaira ale la lo vujangira. 31 Ale Iesu mo verea isara mara, “R̃a malue hin vao nike r̃a vano hin te jara hasetoho r̃a mapu makomona tako.” Matan tamlohi mo mar̃ivi la lo mai ale la lo vano ale mo sopo te masapa vara la er̃i hanhani. 32 Ale la vele na boti matea la vano na jara hasetoho matea enira hasera. 33 Pani vao tavera mata taon matuvana la hitera la lo vano, ale la maro usurira na jarauta, ale la kakau tiroma hin jara atu la pa hoso ea. 34 Iesu mara mo hoso mo hite na vao tavera matea, ale mo r̃omopoira matan la sohena sipsip mo sopo te tavuira. Ale mo tapulo vujangira na hinau matuvana.
35 Alo mo sivo moiso, ale nona tamlohi usuri la mai isana lara, “Moli jara hasetoho nahai, ale nake mo pongi moiso. 36 O r̃ulera la vano r̃alihi jara nike ale na vanua vara la voli te hara hinau.”
37 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Kamim purongo ha vahanira!”
Pani lara, “Voli tamlohi mata rani ngavulu sangavulu rua mo sopo lo navu mata i voli te pereti vara i vahani vao tamlohi nike.”
38 Iesu mo usira mara, “Ha vano ha hitea vara ka lo lavi na hanhani mo visa.”
La mele mai lara, “Pereti mo lima peresi na maji mo rua.” 39 Moiso Iesu mo retileu vara la sakele na vao na talu r̃uvu. 40 Ale la sakele na vao mo tikeli mo ngavulu lima (50) teni mo ngavulu sangavulu (100).
41 ‘Moiso, Iesu mo lavi pa pereti atu mo lima peresi pa la maji atu mo rua mo tar̃a sahe na tuka mo vere meje isan God matara moiso mo topera mo silera isana nona tamlohi usuri vara la asera isana vao tamlohi hatehateahi atu. 42 Enira mo isoiso la hanhani ale la masu mo r̃uhu. 43 La sohoni na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua na mesin la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua. 44 Evi tamlohi purongo sei la lo hani pereti atu mo tikeli mo tari vaha lima (5000).
Mo Hahau Na Pusa Tasi
(Mt 14.22–33; Jn 6.15–21)
45 Vahatea purongo atu Iesu mo vere na nona tamlohi usuri vara la vele na boti la vano tiroma na tavalu tasi na vanuan Bethsaida, ale Iesu mo lo r̃ule la vao atu vara la mule. 46 Moiso, enia mo malue isara mo sahe aulu na vuti vara i usiusi.
47 Pongi mo mai ale pa boti mo lo toho na livuha tasi moiso, ale Iesu hasena mo lo toho na jarauta. 48 Ale mo hitera la lo vaihitea r̃ilangi vara la suahia boti atu matan la lo songahi na langi. Na toa tarere mo hahau na pusa tasi mo mai isara. Mo vano sohena vara i jeura, 49 pani lara la hitea mo lo hahau na pusa tasi, la r̃omi vara nunua matea, ale la uloulo 50 matan enira mo isoiso la hitea ale la matahu tavera. Pani vahatea purongo Iesu mo retireti isara mara, “Ha sopo matahu, enau sei!” 51 Ale mo vele sivo na lolo boti peresira, ale vahatea purongo langi atu mo moti. Ale la mar̃urahi tavera. 52 Pani la sopo lo hitevosahia vara Iesu enia hare, hina purongo na matamata sei Iesu mo lo vaia na suihana hin la maji atu peresi la pereti atu matan mapura la r̃ilangi mata la rasua.
Tamlohi Rojoa Matuvana Gennesaret
(Mt 14.34–36)
53 Iesu tolu na nona tamlohi lara la vano roto na tasi la pala Gennesaret la sahe la hoso, 54 ale lara la sevuti hin boti atu, vila r̃uhu purongo tamlohi hin jara atu la hitevosahi Iesu. 55 La maro la vano na jara tari r̃alihi jara atu la lavi na tamlohi rojoa na epara la mai isana na sava jara la rongoa vara mo lo toho ea. 56 Ale na sava jara Iesu mo pala hinia, hina purongo vara hin te vanua, teni te taon tavera, teni na ima hasetoho, tamlohi la lavi na nora tamlohi rojoa la taura na jara maket, ale la lo usia r̃ilangi isana vara la er̃i tikeli na pingo nona ruru purongo. Ale tamlohi tari sei la tikelia, nora rojoa la tihai.