2
Yesu itoor ya inim vaen izi ndug Kana
Mboŋ ru inim ila, ve ite inim tol pani, ghoro vaiuuŋ to ŋgeu eez ivot izi ndug Kana to ineep izi taan suruvu to Galilaia. Yesu tina ila tonowe pa ighita vaiuuŋ tonowen. Ve tipoi Yesu toman taghoniiŋa toni pa tila pa vaiuuŋ tonenen paam. Marewaaŋ to vaiuuŋ tonenen ivot, ve tighanghan ve tighunghun ila le vaen isob. Tovenen Yesu tina isaav pani ighaze: “Ughita. Vaen todi isob wa.”
Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Tinaŋ, yom usaav payou pasa? Nene mbeb to ituru maau. Pasa, sawa to napatooŋ taug navot ghazooŋa, nene sone.” Ghoro tina isaav pa yes mbesooŋa ighaze: “Alooŋ! Ighaze ye isaav payam pa agham mbeb eta, yam ataghon aliŋa moghon.”
Ruum to ghanghaniiŋ ivot pani, tighur uur tintina liim ve eez to tigharaat di pa yaam ne tineep pataghaaŋ wa. Leso titib ya ila, ve timen nimadi ma aghedi ve mbeb pida, le tiŋgalaaŋ itaghon tutuuŋ to yes Yuda. Uur eŋaeŋa lolodi, nene irau titib ya 20 ma 30 galon ila. Mk 7:3+
Yesu isaav pa yes mbesooŋa tonenen ighaze: “Yo, atib ya ila uur tonene le tisob tivon.” Tovenen tilooŋ aliŋa, ve tipavonin uur tonowen le tivon kat. Ghoro ye isaav padi muul ighaze “Atib rita, ve aghami ila to ŋgeu to iŋgin aniiŋ to vaiuuŋ tonene, ve itoova.” Tovenen titaghon aliŋa, ve tighami ila to ŋgeu tonenen.
Sawa to itoova, ya tonowen inim vaen wa. Ye ikankaan pa vaen tonenen ilaagh vena to inim. (Eemoghon mbesooŋa to titib ya tonenen, yes tiwatag.) Tovenen ŋgeu tonenen ipoi ŋgeu to ivai paghu inim, 10 ve isaav pani tovene: “Ighaze ghanghaniiŋ tovene ivot, nene ival tisob moghon moghon tipamuuŋ vaen popoia ila pa tamtoghon ve tighun muuŋ. Ve ighaze isooŋ di maau, nene pale tirei vaen to poia kat maau ne ila padi. Eemoghon yom ugham tovene maau. Uŋguruut vaen poia inepneep, le ŋgaramus ughami ivot.”
11 Mbeb tonenen ivot izi ndug Kana to Galilaia. Nene mbeb gharatooŋa to Yesu ighami muuŋ, leso ipatooŋ tau pa tamtoghon ve tighilaala tighaze ye iza tiina pa tapiri ve poia toni. Taghoniiŋa toni tighita mbeb tonenen ve tighur ila toni.* Uur toman ya to yes Yuda timenmen aghedi ve nimadi pani, nene iza to ataam muŋgina to tutuuŋ to yes Yuda titaghoni, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Mbeb gharatooŋa to Yesu ighami ne, ipatooŋa ighaze ye igham sawa paghu ivot. Sawa paghu tonenen, nene sawa poia to Mesia igham tamtoghon to Maaron tineep pooi toman tinidi iza.
12 Ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonenen isob, ghoro Yesu yesŋa tina, nditazi, ve taghoniiŋa toni tizila pa ndug Kapernaum, ve tineep ris izi tonowe.
Yesu izurun ndiran to raukoliiŋ tighau pa Rumai Tiina
(Mt 21:12-13; Mk 11:15-17; Lu 19:45-46)
13 Sawa to Pasova, lupuuŋ tiina to yes Yuda matadi iŋgal muul pa sawa to Maaron igham mulin nditimbudi ve tipul Isip, nene inim igharau. Tovenen Yesu izala pa Yerusalem. 14 Ye ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighita tamtoghon tirauraukol pa makau, sipsip, ve man mbaluuz izi tonowe. Ve ighita ndiran to paraboliiŋ yaam paam, mboledi izi ve tighamgham uraat todi. 15 Tovenen igharaat ravraav tuktuku pida inim toon, ve inaan ndiran to raukoliiŋ tonowen toman sipsip ve makau todi, tisob tighau tivot pa Rumai Tiina. Ve ipakud watiŋ to ndiran to paraboliiŋ yaam paam, le yaam todi imaliŋ izi taan. 16 Ve isaav pa yes to tirauraukol pa man mbaluuz ne ighaze: “Ayou mbeb tiam tonene, ve aghau avot ala! Agham Tamaŋ Rumai toni inim ndug to raukoliiŋ malep!”
17 Tovenen taghoniiŋa toni matadi iŋgal Maaron aliŋa waaro eez to timbooda. Isaav tovene:
‘Ŋgar tiou iyaryaaŋ naghaze le nagharaat mulin rumai tiom. Eemoghon inim pughu pa nambaad pataŋani tiina inimale yab ighan ghou.’ Mbo 69:9
Yesu inim Rumai tau to Maaron
18 Daba to yes Yuda tighita ŋgar to Yesu ighami, ve tisaav pani tighaze: “Pale upatooŋ sa inim ghilalooŋ payei, leso niwatag nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat to aazne ughami ne?” Mt 12:38, 16:1
19 Yesu ipamuul aliŋadi tovene: “Ighaze yam areu rumai tonene izi, you pale napayoonda muul pa mboŋ tol moghon.” Mk 14:58; Mbaŋ 6:14
20 Tovenen daba to yes Yuda tighaze: “Wai, yom sei? Rumai Tiina tonene, tigham uraat pa reiŋi irau ndaman tamoot ru liim ve eez (46) wa! Ve yom ughaze yom irau upayoonda muul pa mboŋ tol moghon?”
21 Eemoghon rumai to Yesu isavia, nene ye tau anoŋa. Pasa, ye to inim Rumai tau to Maaron. Muuŋ, yes Yuda tilala Rumai Tiina to Yerusalem, leso tineep tigharau Maaron ve yesŋa tilup di tinim ee moghon. Eemoghon aazne, Yesu igham Rumai Tiina ina. Pasa, ye inim ataam pait, leso tagharau Maaron, ve itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon. 22 Tovenen muri, sawa to ye imundig pa mateeŋ, taghoniiŋa toni matadi iŋgal muul pa aliŋa to ye isavia ne, ve tighur ila saveeŋ tonenen. Ve tighur ila Maaron aliŋa to timbooda pataghaaŋ ne paam. Lu 24:8,27
Ival tiina tighaze tighur ila to Yesu. Eemoghon tighur ila kat maau
23 Lupuuŋ tiina to Pasova tonenen, Yesu ineep izi Yerusalem, ve igham mbeb gharatooŋadi naol to tipatooŋa tighaze Maaron ineep tomani pa uraat toni. Tovenen tamtoghon katindi tighita di, ve tighur ila toni. 24 Eemoghon Yesu ighur ila todi maau. Pasa, ye iwatag katin tamtoghon tisob lolodi ve ŋgar todi. 25 Ye le pughu eta to ighason pa ŋgar to tamtoghon tighamghami ne maau. Pasa, ye tau iwatag sa ŋgar to ineep ila ival tisob lolodi. Mbo 139:1+; Mk 2:8; Yo 6:64; Syg 2:23

*2:11: Uur toman ya to yes Yuda timenmen aghedi ve nimadi pani, nene iza to ataam muŋgina to tutuuŋ to yes Yuda titaghoni, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron mata. Mbeb gharatooŋa to Yesu ighami ne, ipatooŋa ighaze ye igham sawa paghu ivot. Sawa paghu tonenen, nene sawa poia to Mesia igham tamtoghon to Maaron tineep pooi toman tinidi iza.

2:21: Muuŋ, yes Yuda tilala Rumai Tiina to Yerusalem, leso tineep tigharau Maaron ve yesŋa tilup di tinim ee moghon. Eemoghon aazne, Yesu igham Rumai Tiina ina. Pasa, ye inim ataam pait, leso tagharau Maaron, ve itiŋa Maaron talup ghiit tanim ee moghon.