6
Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5000)
(Mt 14:13-21; Mk 6:30-44; Lu 9:10-17)
Muri ghoro, Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ ve tivool tila pa ya naliu Galilaia paŋa ite. Ya tonowen, iza ite Tiberias. Tila tilooŋ tonowe, ve ival tiina kat titaghoni ve yesŋa tila. Pasa, tighita mbeb gharatooŋadi naol to ye ighamgham di pa yes moroghooŋa. Yesu yesŋa taghoniiŋa toni tizala ndug mbuŋa eez, ve mboledi izi ve tinepneep. Sawa tonenen, sawa to yes Yuda tilup di pa suŋuuŋ tiina to Pasova, nene inim igharau wa.* Pasova ivotvot pa ndaman to naol ne. Yoan imbood saveeŋ pa Pasova tol. Ŋgat inim ru pani, nene isavia Pasova eez. Ŋgat tonene isavia Pasova ite to inim ru pani. Ve Yesu imaat pa Pasova to inim tol pani.
Yesu mbole izi ve inepneep, ve mata ila le ighita ival tiina tonowen tikeet tiŋarua tila. Tovenen ighason Pilip ighaze: “Pale taghol aniiŋ sine, ve tapan ival tiina tonene?” Saveeŋ tonene, ye isavia pa itoov Pilip. Eemoghon ye tau iwatag sa ŋgar to ye ighaze ighami.
Pilip ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, ival ne ris? Ighaze taghol adi aniiŋ rita pa titatan atedi pani, nene yaam denari 200 iraua paam maau.”
Ghoro taghoniiŋa toni ite, iza Andreas (ye Simon Petrus tazi) isaav pa Yesu ighaze: “Ai, ughita pain tonene. Ye a mberet bali liim, ve iigh geegeu ru. Eemoghon tamtoghon tonene, ival le ival kat. Aniiŋ ŋgiira tovene pale irau di vena?”
10-11 Ndug to tineep pani, le kikiliiŋ popoia. Tovenen Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Ala asaav pa ival tiina tonowen mboledi izi.” Ival tiina mboledi izi, ghoro Yesu igham mberet tonowen, ipait Maaron pani, ve ireii padi. Ghoro igham ŋgar raraate moghon pa iigh. Tovenen ival tiina tighan le isooŋ di. Ival tiina tonenen, nditamoot todi moghon irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen.
12-13 Tamtoghon tisob tighan le apodi isuŋ, ghoro Yesu isaav pa taghoniiŋa toni ighaze: “Yam ala aŋgoog avodi alulu to izi we. Takaria aniiŋ malep.” Tovenen tila tiŋgoog aniiŋ pida pida tonowen, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon.
14 Ival tiina tighita mbeb gharatooŋa to Yesu ighami inim ghilalooŋ padi, le tisaav tighaze: “Onoon kat, propet tiina to tisavia tighaze Maaron pale imbaaŋa izi inim taan, tau tonene!” Yes Yuda to tineep pa sawa to Yesu, matadi iŋgal tighaze Maaron pale imbaaŋ propet tiina eez padi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Pida tighaze ŋgeu tonowen pale Mesia paam. Ve pida tighaze ye pale igham uraat to propet moghon. Lo 18:15-22; Yo 1:21
15 Tovenen timundig tighaze tikisi ve tighuri inim kinik padi pataghaaŋ. Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi wa. Tovenen ipul di tizi, ve ighau izala pa lolooz, leso eŋgeni ineep tonowe. Mk 6:46
Yesu ilaagh izala ya pogho
(Mt 14:22-33; Mk 6:45-52)
16 Taghoniiŋa to Yesu tinepneep le rabrab izi, ghoro tizila pa naari, 17 ve tiza waaŋ, leso tiraav tivool tila pa ndug Kapernaum to ineep ya naliu paŋa ite. Sawa tonenen, Yesu ila ivot todi sone. Ve mboŋ izi wa. 18 Tivot gha tila ve mala maau, yaghur tiina imundig le ipei dibom tintina. 19 Tapiridi pa ŋgoraaŋ le tila tivot bodbodaaŋ to ya naliu. Ghoro matadi imuul, le tighita Yesu ilaghlaagh ila ya pogho iŋarua di inim le igharau di. Tighita le matughezaaŋ tiina igham di. 20 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Amatughez malep! You nanepneep.” 21 Ghoro lolodi poia, ve tighami iza waaŋ. Rikia moghon ve tila tilooŋ naari to tighaze tila pani.
Ival tisaŋan Yesu
22-23 Ival tiina to tineep izi ya naliu paŋa ite, tisaŋan Yesu mboŋ le ndugizau. Ghoro tigham ŋgar naol pani. Pasa, noor tighita waaŋ ee moghon to taghoniiŋa toni tighami ve tila. Waaŋ ite paam maau. Eemoghon Yesu ila toman di maau. Taghoniiŋa toni moghon to tivot tila. Ival tiina tonowen tinepneep tonowe, ve waaŋ geegeu pida to ndug Tiberias tilooŋ tigharau ndug to noor moghon Tiina toit ineep pani, ve ipait Maaron pa aniiŋ, ve igham pa ival tiina ve tighan. 24 Ival tiina to tisasaŋan Yesu, tighita Yesu toman taghoniiŋa toni naghodi maau, tovenen tiza waaŋ geegeu tonowen, ve yesŋa waaŋ tamtoghonadi tiraav tivool tila pa Kapernaum. Leso tikaal Yesu tonowe.
Yesu, ye aniiŋ to igham ghiit taneep mataad iyaryaar
25 Ival tiina tonenen tila tilooŋ ya naliu paŋa ite, ve tindeeŋ Yesu tonowe. Tovenen tighasoni tighaze: “Mos Tau, unum sualen ŋeez?”
26 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam. Onoon kat, yam agham ŋgar pa mbeb gharatooŋadi tintina to nagham di tinim ghilalooŋ payam, ve akaal ghou anim ne maau. Yam ataghon ghou anim pasa, aghan katin aniiŋ le apomim isuŋ! 27 Alooŋ, aniiŋ to isami rikrikia, yam arab taumim pani malep. Yam irau azuaria gham pa aniiŋ to pale igham gham aneep matamim iyaryaar le alok. Aniiŋ tonowen, Tamtoghon Natu irau igham payam. Pasa, Tama Maaron igham mbeb gharatooŋa inim ghilalooŋ pani, tauto ipatooŋa ighaze ye iza pa ghamuuŋ uraat tovene.” Is 55:2; Mt 4:4
28 Tovenen yes tighasoni: “Ighaze venen, pale nigham sa, leso nigham uraat to Maaron lolo pani?”
29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Uraat to Maaron ighaze yam aghami, nene vene: Yam irau aghur ila to ŋgeu to ye imbaaŋa inim.” 1Yo 3:23
30-31 Tovenen tighasoni muul: “Venen, pale ugham sa mbeb ivot inim ghilalooŋ payei, leso nighita ve nighur ila nighaze Maaron ineep toman ghom pa uraat tiom? Ughita. Yei nighur ila saveeŋ to Mose pasa, muuŋ sawa to nditimbumai tilaghlaagh izi ndug balim, ye igham aniiŋ manna padi, ve tighanghan. Saveeŋa timbooda pataghaaŋ wa. Ighaze:
‘Ye igham aniiŋ to sambam izi padi ve tighan.’ ” Igham 16:4,15
32 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam kat. Yam aghaze Mose igham aniiŋ to sambam izi pa nditimbumim ve tighan? Maau. Pasa, aniiŋ tau to ipul sambam ve izi inim, tauto aazne Tamaŋ Maaron igham payam. 33 Aniiŋ to Maaron igham payam, nene ŋgeu to ipul sambam ve izi inim, leso igham nepooŋ poia pa tamtoghon to taan.” Yo 3:13,31; 1Yo 5:11
34 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tisaav pani muul tighaze: “Wai tiina, ighaze venen, ghoro ugham aniiŋ tonowen payei irau sawa isob!”
35 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aniiŋ to igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar, nene you taug. Tamtoghon to ighaze inim tiou, nene pale pitoola muul maau. Ve ighaze ŋgeu eta ighur inim tiou, nene pale muruni muul maau. Is 55:1-2
36 You nasaav payam wa. Onoon, yam aghita ghou toman uraat tiou. Eemoghon aghur inim tiou maau. 37 Ve tamtoghon to Tamaŋ Maaron ighur di pa tinim leg, yes tisob pale tinim tiou. Ve ighaze tamtoghon eta inim tiou, nene you irau nazuruni maau. Maau le maau kat. Mt 11:28
38 “You naneep sambam ve nazi nanim taan pa nagham mbeb eta itaghon taug lolog ne maau. You nazi nanim pa nataghon Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne lolo. 39 Ve ye lolo ighaze yes to ye ighur di tinim leg, irau napul eta ilale maau. Ye ighaze sawa to Mboŋ Muri, you napamundigin di pa mateeŋ. Yo 10:28+; Ro 8:29+,38+; Pil 1:6; 1Pe 1:5
40 Onoon kat, Tamaŋ Maaron lolo tovene: Tamtoghon tisob to tighilaal Natu ve tighur ila toni, ye ighaze tigham nepooŋ poia ila toni, ve tineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen Mboŋ Muri, you pale napamundigin di pa mateeŋ ve timundig matadi iyaryaar.” Yo 3:16, 11:25+
41 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, le irau lolodi maau ve tiyou avodi pani. Pasa, Yesu isaav padi ighaze: “Aniiŋ tau to ipul sambam ve izi inim, nene you taug.” 42 Ve tivelegi tighaze: “Ŋgeu tonene, ye Yosep natu Yesu. Iit tawatag tama ve tina. Pughu vena to aazne isaav ighaze ye ipul sambam ve izi inim?” Mt 13:54+; Yo 7:27+
43 Tovenen Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam lolomim ŋukia ve ayou avomim pasa? 44 Tamtoghon eta irau inim tiou sorok ne maau. Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne, irau ipazaagh tamtoghon lolodi ve ighereb ŋgar todi iŋarua ghou, ghoro tinim tiou. Tamtoghon tovene, sawa to Mboŋ Muri, you pale napamundigini pa mateeŋ ve ineep mata iyaryaar. Yer 31:3; Yo 12:32; Mbaŋ 13:48; 1Kor 2:14
45 “Saveeŋ waaro eez ineep ila rau to yes propeta. Isaav ighaze:
‘Maaron pale ipatoot tamtoghon tisob ve ipaghazoŋan ŋgar todi.’ Is 54:13; Yer 31:34; Hib 8:10; 1Yo 2:27
Tamtoghon tisob to tiloŋlooŋ Tamaŋ aliŋa ve tighamgham ŋgar ila toni, nene pale tinim tiou. 46 Tamtoghon eta to taan ighita Tamaŋ Maaron pa eta sone. Ye to ineep to Maaron ve inim, ye moghon to ighita. Igham 33:20; Yo 1:18
47 “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze tamtoghon eta ighur inim tiou, nene ye igham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve ye pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Yo 3:36; 1Yo 5:13
48 Pasa, you taug aniiŋ to igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar le alok. 49 Onoon muuŋ nditimbumim tighanghan aniiŋ manna izi ndug balim. Eemoghon tisob timatmaat. 50 Ve aniiŋ to you nasavia ne, nene ipul sambam ve izi inim. Leso yes to tighani, timaat gha tilaledi sob, ve tineep matadi iyaryaar le alok. 51 Aniiŋ to ipul sambam ve izi inim taan, ve igham tamtoghon tineep matadi iyaryaar, nene you taug. Ighaze tamtoghon eta ighan aniiŋ tonene, ye pale ineep mata iyaryaar le alok. Aniiŋ to nasasavia, nene you mindag. Pasa, you pale napul taug namaat pa tamtoghon to taan, leso tigham nepooŋ poia ila to Maaron.” Hib 10:5,10
52 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi kat. Tovenen tiwazoran di tighaze: “Wai, ŋgeu tonene ighaze igham minda pait ve taghani? Pale mbeb tonene ivot vena?”
53 Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam: Onoon kat, ighaze aghan Tamtoghon Natu minda maau, ve aghun siŋ toni maau, yam irau agham nepooŋ poia ila to Maaron maau. Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ to Yesu tonene iŋarua ŋgar to ghaniiŋ pasa. Ve ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene, pughu tovene: Iit irau tagham Yesu inim leed, ve taghur ila taghaze pataŋani to ye imbaada ve mateeŋ toni, nene ireu sosor toit. Ighaze tagham tovene, ye pale ipalot ghiit inimale aniiŋ, ve tagham nepooŋ poia ila toni. Mt 26:26+
54 Ve tamtoghon to tighan mindag ve tighun siŋ tiou, nene tigham nepooŋ poia ila to Maaron wa. Ve yes pale tineep tovene le alok. Tovenen sawa to Mboŋ Muri, you pale napamundigin di pa mateeŋ ve tineep matadi iyaryaar. 55 Pasa, mindag, nene aniiŋ tau. Ve siŋ tiou, nene ya tau to ghunuuŋ. 56 Ighaze tamtoghon eta ighan mindag ve ighun siŋ tiou, nene pale yeru nilup ghei ninim ee moghon, ve ye ineep inim tiou, ve you naneep ila toni irau sawa isob.
57 “Tamaŋ to imbaaŋ ghou nanim ne, ye nepooŋ mata yaryaara pughu, ve you naneep ila toni. Ve tamtoghon to ighaze ighanghan inim tiou, ve ighamgham tapiri inim tiou, tovene paam. Ye pale igham nepooŋ poia inim tiou. 58 Aniiŋ to ineep sambam ve izi, ve you nasasavia payam ne, nene aniiŋ mata ite pa aniiŋ manna to muuŋ nditimbumim tighani izi ndug balim. Pasa, yes to tighan manna tonowen, tisob timatmaat. Eemoghon tamtoghon to ighaze ighan aniiŋ to you nasavia, nene pale ineep mata iyaryaar le alok.”
59 Yesu ineep izi ndug Kapernaum, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa ilooŋ ila rumai todi, ve isavia saveeŋ tonene padi.
Tapul Yesu malep. Pasa, saveeŋ to igham ghiit taneep mataad iyaryaar, ineep toni
60-61 Tamtoghon katindi to titaghon Yesu, tilooŋ saveeŋ toni tonenen, le irau lolodi maau. Tovenen tiyou avodi pani tighaze: “Wai, saveeŋ tonene pataŋani kat! Sei pale ilooŋa ve ighur ila?”
Eemoghon Yesu iwatag yes tiyou avodi pa aliŋa to ye isavia. Tovenen isaav padi ighaze: “Vena, yam arere ghou pa saveeŋ tiou tonene, tauto aghaze apul ghou ne? 62 Ighaze venen, ve muri yam aghita Tamtoghon Natu imuul izala pa ndug to muuŋ ye ineep pani, nene pale agham ŋgar vena? Mk 16:19; Mbaŋ 1:9+; Ep 4:8
63 Maaron Avuvu moghon irau igham nepooŋ poia to anunuud ivot. Mbeb eta to tamtoghon to taan tighami ila taudi tapiridi ve ŋgar todi, irau iuul di pa tigham nepooŋ tonenen maau. Saveeŋ to you nasavia payam, tauto inim ataam pa agham Maaron Avuvu toman nepooŋ poia. 2Kor 3:6; 1Pe 1:23
64 Eemoghon tamtoghon pida to tineep ila lolomim, tighur ila maau.” Yesu isavia saveeŋ tonene pasa, sawa to ye ipamundigin uraat toni ve inim, ye iwatag yes to tighur ila toni maau. Ve ŋgeu to muri ighuri ila koia nimadi ne paam, Yesu iwatagi.
65 Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Pughu tonene, to you nasaav payam pataghaaŋ naghaze: ‘Tamtoghon eta irau inim tiou sorok ne maau. Tamaŋ Maaron irau iuuli ve ighereb ŋgar toni iŋarua ghou, ghoro inim tiou.’ ” Yo 6:44
66 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro tamtoghon katindi to titaghoni, yes tipuli, ve tighau tila. Muri, tilaagh tomani muul maau. 67 Tovenen Yesu ighason taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru ighaze: “Vena, yam paam aghaze apul ghou ve aghau?”
68 Simon Petrus ipamuul aliŋa ighaze: “Tiina, ighaze nipul ghom ve nighau, pale nila to sei? Pasa, saveeŋ to pale igham ghei nineep matamai iyaryaar le alok, nene ineep tiom. 69 Yei nighilaal ghom wa, ve nighur ilat tiom nighaze yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron imbaaŋ ghom unum.” Mt 16:16; Yo 11:27
70 Tovenen Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam saaŋgul ve ru tonene, you taug nisia gham anim leg. Eemoghon tamtoghon tiam eez, ye inim Ŋgeu Samia le wa.” 71 Saveeŋ tonene, Yesu isavia iŋarua Yudas to Simon Iskariot natu. Onoon, taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru, Yudas, ye todi eez. Eemoghon muri, ye ighur Yesu ila koia nimadi. Mt 26:14+

*6:4: Pasova ivotvot pa ndaman to naol ne. Yoan imbood saveeŋ pa Pasova tol. Ŋgat inim ru pani, nene isavia Pasova eez. Ŋgat tonene isavia Pasova ite to inim ru pani. Ve Yesu imaat pa Pasova to inim tol pani.

6:14: Yes Yuda to tineep pa sawa to Yesu, matadi iŋgal tighaze Maaron pale imbaaŋ propet tiina eez padi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Pida tighaze ŋgeu tonowen pale Mesia paam. Ve pida tighaze ye pale igham uraat to propet moghon.

6:53: Ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ to Yesu tonene iŋarua ŋgar to ghaniiŋ pasa. Ve ndiran ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene, pughu tovene: Iit irau tagham Yesu inim leed, ve taghur ila taghaze pataŋani to ye imbaada ve mateeŋ toni, nene ireu sosor toit. Ighaze tagham tovene, ye pale ipalot ghiit inimale aniiŋ, ve tagham nepooŋ poia ila toni.