8
8:1-3
Pollone Karasinga Yomboma Mindili Sirimu Semanemo (7:58 ekendo pea pali kanani)
Sollone Sitipen toko kondoringi kanopale ‘Papu tokomele.’ nimba yu konopu peanga lierimu.
Sitipen kouni toko kondoringi kanu walemonga Karasinga yombo talape kolea-awili Jerusalleme moloringima ononga opa-toumane pulu polko seko kinjiku paa mindili awili seko siringi kinia ono pali bulu-balu ningu pungu, mare kolea Judia disirikindu pungu molko, mare kolea Sameria disirikindu pungu moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema mindi Jerusalleme we moloringi. Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipen óno seko kola awisili seringi.
 
Aku-na-kolo Sollone ‘Karasinga yombo talapemo kamu mania pangi.’ nimba pulu polopa yombomanga ulkamanga pumba, yombo moloringima ki kundupa lipa memba pumba ka sirimu.
8:4—12:25
Yesusini “Nanga Kongonomo Sende-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Yema Kolea Judia Disiriki Kinia Sameria Disirikitolo Andoko Yesusinga Ungumu Ningu Siringi Semanemo
8:4-25
Kolea Sameria Disiriki Lierimu Taonomanga Pillipuni Semane Peangamo Topa Sirimu Semanemo
Karasinga yombo bulu-balu ningu puringimane Yesusinga semanemo kolea lupa lupamanga pali toko siliku puringi. Karasinga yombomanga lipa tapondoli kusikus ye Pillipu Sameria disiriki lierimu taono senga maniando pumbale nirimumuni, Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimunga semanemo topa sirimu. Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma serimu kanokole, yomboma pali komu sendeko pilku moloringi. Yombo awisili kuru konopumanga moloringima Pillipuni “Ongo ultu paa!” nirimu kinia ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia sepa peanga sirimu. Pillipuni aku sipa ulu-tondoloma serimu-kulu aku taonona moloringi yomboma konopu awili seko siringi.
Kanu taonona ye se molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu u naa opili kurumane Saimono yu liku tapondoringi kinia yuni “Na ye awilimu. Na imbi molemo.” nimba ulu-tondoloma serimu. Kolea Sameria yombomane pali ulu-tondoloma serimu mele kanokole konopu awisili liku mundoringi. 10 Yombo kamakoma kinia koropama kinia yunga ungumu komu sendeko pilku ninguli: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipa pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi. 11 Saimono alieli ulu-tondolo awisili serimu-kulu kanoko konopu awisili liku mundukuli yunga ungumu pilku yu lombili puringi. 12 Aku-na-kolo Pillipuni Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo nokomba mele semane peangamo topa sipa, Yesusi yu yomboma lipa tapondopa kolali sepa mindili nondorumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu mele nimba sirimu kinia yombo awisilini ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondokole ⸤Saimono munduku kelko konopu topele toko⸥ no liltingi. 13 Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopale no liltimu. Lipale Pillipu molorumuna lombili pumba, Pillipuni ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu mele kanopale konopu awisili lipa mundorumu.
14 Kanu-kinia kolea Sameria disiriki yombomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku liltingi mele Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye kolea-awili Jerusalleme moloringi yemane pilkuli niringimuni, ononga ye Pita kinia Jonotolondo “Sameria yomboma liku tapondangili pale.” ningu olo liku mundoringi. 15-16 Akuna punguli niringilimuni, Sameria yomboma moloringina Mini Kake Sélimu u naa orumu-na kanu liku mundoringi yetolone ‘Ono Mini Kake Sélimu liengi.’ ninguli, ‘ononga’ ningu Pulu Yemo mawa senderingili. U Ye-Awili Yesusinga imbi leko no mindi liltingi. 17 Kanu-kinia pe Pita kinia Jonotolo pungu ononga ⸤penge⸥na amboloringili kinia ono Mini Kake Sélimu liltingila.
18 Kanu-kinia olone yombomanga ⸤penge⸥na amboloringili kinia ono Mini Kake Sélimu liltingi mele Saimonone kanopale yu olo moloringilina kou-mone memba omba olondo nimbale: 19 “ ‘Nane yombo senga ⸤penge⸥na ambolombo kinia Mini Kake Sélimu lipili.’ ningu olone i sekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou-mone membo okoro.” nirimu.
20 Aku-sipa na-kolo Pitane pundu topa nimbale: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimú mélse kou-monene manda topo toko limili.’ konopu lekenomonga nunga kou-monema mengo kolea kirina pani. 21 Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele nu aku sipa mólo, akumunga i kongono selembolo mele nunga kongono se paa mólo. 22-23 Nuni olto selembolo mele kanoko yama panjilinumunga nu molko kinjiku, ulu-pulu-kirimane nu ka silimú kene ‘I konopu lekero mele Ye-Awilimuni ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombanje.’ ningu, kiniá aku seko kinjilinu ulu-puluma kanoko kiri pilku konopu topele toko, yu-kinia ungu ningu mawa sani.” nirimu.
24 Aku nirimu pilipale Saimonone pundu topa nimbale: “Na-kinia wendo ombá nikimbili uluma wendo naa opili kene olone na liku tapondoko Ye-Awilimu kinia ungu ningu mawa sendangili.” nirimu.
25 Pita kinia Jonotolone Yesusi-kinia molko kanoringili mele ningu siku, Ye-Awilimunga ungumu ningu sikuli, olo kelko Jerusalleme puringili. Pungilí punguli kolea Sameria disiriki sukundu taono lierimumanga semane peangamo toko siliku puringili.
8:26-40
Pillipuni Semane Peangamo Kolea Apirika Itiopia Yemo Topa Sirimu Semanemo
26 Walte Pulu Ye Awilimunga angello sene Pillipundu nimbale: “Jerusalleme munduku kelko Gasa taono pungí pulimili aulka akuna kolea ku lielina pani pu.” nirimu. 27 Kanu kinia Pillipu akuna purumu. Pumba kanorumu kinia Itiopia ye se aulkana omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yombomanga ambo nokoli kuwinimunga kou-mone nokondorumu ye awilimu. Pillipuni yu aulkana u naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa paka tondombando u Jerusalleme purumu. 28 Pe kelepa ulkando pumbándo kongi osene kundorumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanolepa ulkando pumbá purumu. 29 Kanu-kinia Mini Kake Sélimuni Pillipundu nimbale: “Nu pungu kongi osene karo kundupa memba omba pukumumu lombili pu.” nirimu.
30 Kanu-kinia Pillipu karo omba purumuna lisipa pumba pilierimu kinia ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipa purumu pilipale, mangilipa nimbale: “Nu bokuna ungu kanoko nikinumunga ungu-pulumu pilkinu molo móloye?” nirimu.
31 Ye kanumuni pundu topa nimbale: “Yombo sene na nimba naa simba kinia na nanu nambi sepo pilimbuye?” nirimu.
Aku nimba Pillipundu nimbale: “Nu karona kopu sepo molambili ou.” nirimu.
32 Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele i-sipa:
“Kongi sipisipi waloma mengo pungu tolemele mele
yu aku siku mengo pungu toringi. Aku-kinia
kongi sipisipi indi porongendo ambololemele kinia
ungu naa nimba we sendepa lemó mele
yu toko kondonge seringi kinia
aku sipa ungu naa nimba
we sendepa lieli molorumu.
33 Yu ungu se sepa naa kinjerimu-na-kolo
kote we sendeko ka sikuli toko kondoringi.
Yu bolango se naa mepili yu toringimunga
yunga kalopa liltimu yombo talape se naa molemo.”
nimba, bokuna aku sipa molorumu ungumu kanorumu.
34 Itiopia yemone Pillipu mangilipa nimbale: “I bokumu torumu yemone nawendo i ungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yombo se lupando nirimuye?” nimba mangilierimu. 35 Kanu-kinia Pillipuni kanu yemondo unguma nimbale yemone kanorumu ungumanga pulumu pulu polopa nimba sipa Yesusinga semane peangamo topa sirimu.
36 Aulkana pungilí pungu no kelo senga puringili kinia Itiopia yemone Pillipundu nimbale: “I no omba pukumumu kana. Mélsene na no limbu aulkamo manda pipi simba molo no manda limbuye?” nirimu.
37 (Pillipuni pundu topa nimbale: “Yesusinga ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sika lémo.’ ningu kuru mondonu liemu no manda lini.” nirimu.
Itiopia yemone pundu topa nimbale: “ ‘Yesusi Karasi yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilipu kuru mondokoro.” nirimu.)
38 Kanu-kinia karo kanumu ‘Liepili.’ nimba Pillipu kinia olo pukua toko nona mania punguli Pillipuni Itiopia ye kanumu no linderimu. 39 Nomo munduku kelko wendo oringili kinia Ye-Awilimunga Minimuni Pillipu waltikele lipa memba purumu kinia nema serimu-kulu Itiopia yemone yu kelepa naa kanopa, konopu silipa yunga ulkando purumu.
40 Minimuni Pillipu memba pumba Asitote taonona mondorumu kinia yu akuna molopale koleamanga pali semane peangamo topa silipa andopa kolea-awili Sisaria wendo purumu.