6
6:1-11
Wale Sambatemonga Ungu Talo
Se: 6:1-5
Yesusi Yu Sambate Walemo Nokolemomonga Semane Se
Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yemane rasi-witi mongo mare nongendo inia toko liku kilu toringi. Aku seringi kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nambi semu-na nunga lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemeleye?” niringi.
Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni, Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane sipa nimbale:
“We-yombomane paa naa nangi.
Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi.”
nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele kanoko kiri naala piliaa.⸥” nirimu.
Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo-na ⸤Sambate wale kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu.
Se: 6:6-11
Sambate Wale Kinia Yesusini Ki Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo (6:1-11 pali)
Pe walte, koro mololi wale Sambate senga, Yesusi omba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumbale ungu-mane sirimu. Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki-lomekondo kamu kolopa kukorumu. Kanu-kinia akuna moloringi Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone ‘Yesusini ulu se sepa kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ningu ulu se sepa kinjimba se ⸤alieli koroko molkole⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinia yuni yemo sepa peanga simbanje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi. Ono konopuni pilieringi mele pilipale Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Yomboma molemelena ongo ola giliani.” nirimu kinia yemo yu akuna omba ola gilierimu.
Kanu-kinia yemando nimbale: “Ono i-sipu mangilipu pilkiru. ‘Sambate wale kinia ulu nambolka ulu se manda semoloye? ‘Sambate walemonga ungu-manemone “Sangi.” nilimú mele samili.’ nimbu yomboma lipu tapondomolo kinia peanga molo yomboma sepo kinjimulú kinia mandaye? ‘Naa kolangi. Konde pangi.’ nimbu semolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?’ nimbu mangilkiru.” nirimu. 10 Aku sipa ono nimba mangilipale yuni ono pali neme-neme nimba kanopale ki kukoli yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia ki kolopa kukorumumu kelepa kamu peanga lierimu.
11 Aku serimu kanokole mumindili awili seko kolko onone onono anju yando angelema ningu ninguli: “Sepa kinjikimumunga yu nambi samiliye?” ningu moloringi.
6:12-16
Yesusini Lipa Mundumba Yema Nimba Taltorumu Semanemo
12 Pe walte ipulieli Yesusi yu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangi senga ola pumba Pulu Yemo kinia ungu nimba molopili kolea tangorumu.
13 Orili-u yu lombili andolimando “Waa.” nimbale ‘Ononga ye engaki rurepo nanga kongonomo sangi lipu mundambo.’ nimbale aku yema nimba taltopa onondo nimbale: “Ono ‘Nanga kongonomo sende-pangi.’ nimbu lipu mundukuru yema.” nirimu.
14 ⸤Kanu ye engaki rurepo nimba taltorumumanga imbima i-sipa:⸥ Saimono (yunga imbi se Pita) yu keme, Pita genu Enderu keme, Jemisi, Jono, Pillipu, Batollomiu keme, 15 Mateyu, Tomasi keme, Allapiasinga malo Jemisi keme, “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, 16 Jemisi malo Judasi keme, Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘nanga kongonomo sende-pangi lipu mundukuru.’ nimba, nimba taltorumu yema⸥.
6:17—7:1
Yesusini Yu Lombili Andoringi Yomboma Mane Sirimu Unguma
6:17-19
Yesusini Yombo Awisili Kuru Torumuma Sepa Peanga Sirimu Semanemo
17 Kanu-kinia yu kinia, yuni “Nanga kongonomo sende-pangi.” nimba lipa mundorumu yema kinia, ma-pangina mania oringi kinia yu lombili andoringi yombo awisili kinia, kolea Judia disiriki moloringi yombo awisili kinia, kolea-awili Jerusalleme peringi yombo awisili kinia, nomu-kusa kelona lierimu kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga peringi yombo awisili kinia, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo liku maku toringi. 18 Yu semane peanga topa, ungu-mane sipa serimu pilingindu ongo, yuni ono kuru torumuma ‘Sepa peanga sipili.’ ningu oringi. Ononga yombo mare konopumanga kuru kiri molorumuma sepa peanga sirimula. 19 Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu-kulu ono oringima pali ‘Yu ambolamili.’ ningu yu molorumuna nondoko nondoko oringi. Kanu-kinia ongo yu amboloringi kinia kanu tondolomone ono pea pali sepa peanga sirimu.
6:20-26
Olio Konopu Sipu Molomolo Ungu-Pulumu Kinia Molopo Kinjimulú Ungu-Pulumu Kinia Yesusini Nimba Sirimu Semanemo
20 Kanu-kinia Yesusi mania molopa yu lombili andoringima olando sipa kanopa onondo nimbale:
“Ono koropa pulimúma
Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa
ono nokolemomonga
ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.”
nilimú aulkana molemele.
21 “Ono kiniá gele selemoma
ono pe walte olo sembamonga
ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.”
nilimú aulkana molemele.
“Ono kiniá kola selemelema
ono pe walte tawe sengemonga
ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.”
nilimú aulkana molemele.
22 “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo
pilku molemele yomboma,
ono nanga yomboma molemelemonga
we-yombomane ono-kinia konopu kiri panjiku,
“Olio molemolona anju paa.” ningu,
onondo “Ono yombo kirima.” ningu,
ningu kinjiku, ononga imbima
pilku kiri pilku senge kinia
ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.”
nilimú aulkana molemele.
23 “Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle kalopa kondomba kene ⸤kanu yombomane ono aku siku seko kinjingí⸥ kinia konopu awili seko siku, konopu paa peanga pepili molangi. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele, aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu.
24 Aku-sipa na-kolo ono méle awisili taltolemele yomboma,
iseli-u kiniá ono molko kondoko
konopu peanga pepili molemele
mélema koronga taltolemele,
pe aku siku naa molongemonga
mindili nongo molko kinjingí.
25 Ono kiniá olo selemo yomboma
pe walte gelene kolongemonga
mindili nongo molko kinjingí.
Ono kiniá tawe selemele yomboma
pe walte ono kola sengemonga
mindili nongo molko kinjingí.
26 We-yombomane pali ono kape ningu
alieli onondo “Yombo peangama.” ningí kinia
ono mindili nongo molko kinjingí.
Kanu yombomane onondo
ungu peangama ningu kape ningí mele
u ono naa molangi koro-u
Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilku
we kolo toko yombo ningu siringi yombomando
i yombomanga anda-kolepalimane
ungu peangama aku siku niringila.
⸤Pulu Yemonga unguma sumbi siku niringi yombomando kape naa ningu mindili siringi kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥
6:27-36
Yesusini “Opa-Tou Yomboma Konopu Mondaa.” Nirimu Ungu Se
27 ⸤Aku nimbale Yesusini we moloringi yombomando nimbale:⸥ “⸤Akumu na lombili andolimando nikiru⸥-na-kolo nane ungu nikiruma pilku molemele yomboma, onondo ungu se pea niembo piliangila. Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono-kinia konopu kiri panjilimili yomboma seko kondoko sangi. 28 Onondo ‘Yombo kirima kene molko kinjangi!’ nilimili yombomando ‘Ono yombo peangama kene molko kondangi.’ niengi. Ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone lipa tapondopili.’ ningu onone ononga mawa sendangi.
29 “Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni. ‘Nunga wale-pakoli sulu peangamo liembo.’ nimbá yombomo nunga wale-pakolimu kepe ‘pea we lipili.’ nieni. 30 Mélema si.” ningu mawa senge yomboma pali mélema we sieni. Nunga mélema we limba yombomondo “Kelko nanu si.” ni naa nieni.
31 “ ‘Yombomane nu-kinia sangi.’ konopu leno mele, nuni anju yomboma aku siku sani.
32 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando kondo kololemele pilkuli ono yando kondo kololemele yomboma mindi kondo kolonge manda mólo. Ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea kondo kolangi. 33 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando kondo kolko seko kondolemele pilkuli ono yando kondo kolko seko kondolemele yomboma mindi seko kondonge manda mólo. Ono seko kinjilimili yomboma pea seko kondangi. 34 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando pundu anjiku, ‘Walte kelepo sukundu limbu’ ningu pundu anjilimili pilkuli, ono yando pundu tolemele yomboma mindi pundu anjingí manda mólo. Ono pundu naa tolemele yomboma pea pundu anjangi.
35 “⸤Ulu-pulu-kiri selemele yomboma onono anju yando selemele mele ono ulu se olandopa sangila.⸥ Onone ononga opa-touma kepe kondo kolko, seko kondoko, pundu anjiku, sangi. ‘Onone pe walte kelko aku siku yando sangi.’ ni naa ningu, we sangi. Aku siku senge kinia Pulu Yemonga bolangoma molkole, yuni ono méle awisili kalomba lingí. Pulu Yemo yuni mana-yomboma-kinia aku sipa sepa molemóla. Yu seko kinjilimili yomboma kinia, yundu ‘Ange.’ naa ningu we molemele yomboma kinia kanuma sepa kondolemo. 36 Ononga Lapa Pulu Yemo seko kinjilimili yomboma kepe yu aku sipa kondo kolopa we sepa kondolemo mele ono seko kinjingí yomboma aku siku kondo kolko seko kondangi.” ⸤nirimu⸥.
6:37-42
Olio Anju Yando Apurupu Selemolo Mele Ungu Se
37 Onone yomboma selemele uluma naa apurungí kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono ulu selemelema naa apurumbala. Onone anju yombomane selemele mele apuruku kanokole “Seko kinjikimili. Sekemele mele ⸤Pulu Yemone⸥ kanopa kiri piliepili.” naa ningí kinia ⸤Pulu Yemone⸥ onone selemele mele apurupa kanopale “Seko kinjikinu. Sekeno mele kanopo kiri pilkiru.” naa nimbála. Yombomane ono-kinia seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu siye kolonge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala. 38 Onone yomboma pe-pe kepe ‘Pundu naa tangi.’ ningu mélema we singí kinia yuni ono aku sipa we simbala. Mélema simbando koltalo naa simba; olandopa olandopa simba. Onone anju singí kanopale ono yando aku sipa simbala.” nirimu.
39 Yesusini onondo ungu-iku se topa sirimula. Akumu i-sipa:
“Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka manda lipa ora simbaye? Peatolo kombuna manda naa tolkaye? 40 Ungu-mane pilku mololi yomboma ononga ungu-mane sili yombomo toko mania naa mundulimili. U ungu-mane pilku pungu pora silimili kinia pe mindi ononga ungu-mane sili yombomo pea selu-siku mele molemele.
41 Nuni genanga mongona norupulu se lemó kanoleno-na-kolo nunga mongona unju-kaliu awili se lemómo naa kanoleno akumu nambi semu-na selenoye? 42 Nunga mongona unju-kaliu awili lemómo naa kanokole genando “Ano, nunga mongona norupulu se lemómo wendo lindambo.” nambi seko nilinuye? Topele-mapele toli yombomo, nuni nunga mongona lemó unju-kaliu awilimu u wendo likuli pe kanoko kondoko genanga mongona lemó norupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥
6:43-45
Unju Mongo Tolemomanga Ungu-Ikumu
43 ⸤Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale ungu-iku pokore topa nimbale:⸥
“Unju peangamone mongo kiri se manda naa tomba; unju kirimuni mongo peanga se manda naa tombala. 44 Unju mongo se kanokole kanu mongo torumu unjumu imbi manda silimili. ‘Amu nambo.’ ningu, takeme manda olko toko naa nolemolá. Molo ‘Ipono se nambo.’ ningu, silipu manda mengo naa nolemolá. Amu lupala takeme lupala kanoko, ipono lupala silipu lupala kanolemele kanumu. 45 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu kiri pelemoma selemo. Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú.” ⸤nirimu.⸥
6:46-49
Ulka Takolemele Mele Ungu-Ikumu
46 Nane niliu unguma pilku liku naa sekole onone nando “Ye-Awilimu” we nambi semu-na nilimiliye?” ⸤nimbale pe yuni ungu-iku se pea onondo topa nimbale:⸥
47 I nanga unguma pilku liku senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: 48 Ye se yuni yunga ulkamo ‘Ingi nimba giliepili.’ nimba we ma kinia okiya kinia akupa eltopale, akuna mania kou-polona ola takorumu. Ulkamo aku sipa takopa kondorumu-kulu pe no topa ulkamo paa topa kalambili simba serimu kinia topa sikise naa sikisipa ingi nimba we gilierimu.
49 Aku-sipa na-kolo i nanga unguma pilku liku naa senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye se yunga ulka we ma pange selina ola walu takorumu. Pe no topa ulka kanumu waltikele topa kalambili sirimu.” nirimu.