7
7:1-10
Isirele Yombomanga Ultu Mololi Ami Ye Nokoli Senga Kendemande-⸤Ye⸥ Kuru Torumumu Yesusini Sepa Peanga Sirimu Semanemo
Yomboma piliangi kanu unguma nimba pora sipale Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu. Akuna Romo-yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye senga kendemande-⸤ye⸥ se yu paa konopu mondorumumu kuru awili sepa topale yu kolomba sepa lierimu. Kanu ami ye nokolimuni Yesusi orumu pilipale yuni Juda tapu-ye mare lipa Yesusi molorumuna mundupa nimbale: “Nanga kendemande-⸤ye⸥mo ⸤kuru awili sepa tomu kene⸥ ongo seko konde li.” nirimu. 4-5 Kanu Juda tapu-yemane Yesusi molorumuna ongo aku siku ningu, yunga ningu tondolo munduku mawa sendeko ninguli: “I kendemande-⸤ye⸥ kolkomomonga ami ye nokolimu yu ye paa peanga. ⸤Yu Juda ye se mólo⸥ na-kolo olio Juda yomboma konopu mondopa, olio maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamo yuni takondorumu kene nuni yu liku tapondonu liemu papu.” niringi.
Aku niringi pilipale Yesusi ono kinia kanu yemonga ulkana pumbá purumu. Kanu ulkamonga nondopa orumu kinia kanu ami-ye nokolimuni yunga pulu lierimu yombo mare Yesusi orumuna lipa mundorumu, ongo yundu ninguli: “Ami ye nokolimuni i-sipa nikimu: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá kene nu kála seko ya naa wani. 7-8 Nu molenona na ye kirimu manda naa ombóla konopu liendu. Na ye sene kepe nokopa molemo, yunga ungumu pilipu lipu selio. Nane kepe ami-ye mare nokopo molio. Kanu yemanga sendo “Pu.” niliu kinia yu pulimú. Molo sendo “Ou.” niliu kinia yu olemo. Molo nanga kongono sendeli kendemande-yombo sendo “I-siku sei.” niliu kinia yu aku sipa selemo kanumu. Aku sipala, nuni ungu se we nini kinia nanga kendemande-⸤ye⸥mo we konde pumbá kene nuni we ungumuni mindi ni.” nikimu.” niringi.
Yesusini Romo ami ye nokolimuni nimba mundorumu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembá mele kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku kuru mondoringi mele paa naa kanorundu. Yu ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo mele paa olandopa.” nikiru.” nirimu. 10 Aku nirimu pilkuli ami ye nokolimuni Yesusi molorumuna mundorumu yema kanu ami-yemonga ulkana yando ongole kendemande-⸤ye⸥mo konde purumu kanoringi.
7:11-17
Kolea Néne Ye Se Kolorumumu Yesusini “Kelko Ola Molou.” Nimba Topa Makisinderimu Semanemo
11 Yesusi kolea Néne taonondo purumu, yu lombili andolima kinia yombo mare awisili kinia pea puringi. 12 Yu Néne taono pala kerepuluna nondopa purumu kinia ye se kolorumumu óno sengendo taropola seko mengo ultu pungí oringi. Kanu kolorumu yemo yunga anumu lapatolone yu komolayemo meringili kinia pe se lupa naa meangili lapa kolorumu. Pe yunga anumu ambo-wayamo molopili yu kolorumula. Kango kanumu óno sengendo yombo awisili anumu kinia kopu seko puringi.
13 Ye-Awilimuni ambomo kanopale paa kondo kolopa yundu “Kola naa sei.” nirimu. 14 Kanu-kinia yu yombo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopale, meringi yema we mengo giliangi yuni nimbale: “Kango-yemo, ola molou.” nirimu. 15 Kanu-kinia kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu-kinia Yesusini ye kolorumumu lipa yemo yunga anumu yuyu sirimu.
16 Yesusini aku serimu-na yombomane pipili kolko ninguli: “Pulu Yemonga ungu-umbu tondolima pilipa yomboma nimba sili ye awili se olio molemolona wendo omu lepomo.” ningu Pulu Yemo yunga imbimu ambolko paka tondoko ninguli: “Pulu Yemo yunga yomboma molemelena omba lipa tapondomu.” niringi. 17 I Yesusini serimumunga semanemo kolea Judia disiriki pali kinia Judia ultu kolea lupa lupama pali anju anju purumu pilieringi.
7:18-35
No Lindeli Jonone ‘Yesusi Yu Nawenje Piliambo.” Nimba Jono Yu Lombili Andoli Ye Mare Yesusi Molorumuna Lipa Mundorumu Semanemo
18 Yesusini serimu mele Jono yu lombili andolimane yundu ningu siringi kinia yuni yu lombili andolimanga talo “Yando wale.” nimbale Yesusi molorumuna olo lipa mundupa nimbale: 19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” nirimu.
20 Kanu yetolone Yesusi molorumuna ongo yundu ninguli: “No Lindeli Jonone olto lipa mundupa nimbale: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili. 21 Aku siku mangilku pilkuli niringilimuni, ena senga ⸤we kanoko giliangili⸥ Yesusini kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, konopumanga kuru molorumu yomboma kinia, mongo kiri lierimu yombo awisili kinia, sepa peanga sipa molorumu kanoringili.
22 Pe Yesusini olondo pundu topa nimbale: “Olone ya kanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pale.
Mongo kiri lieli yomboma mongone kanoko,
kimbu kiri lieli yomboma manda andoko,
kuru-laká noli yomboma umbu-kangi gilipa,
komu sili yomboma komuni pilku,
kolopa lieli yomboma ola molemele kepe,
koropa puli yomboma semane peangamo
topo siliu pilielemelela
kanumu. Aku siku Jonondo ningu siele. 23 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono maloya.” nirimu.
24 Jonone mundorumu yetolo kelko nendo puringili kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipa mele mólo kanumu.⸥ 25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo kamako molko, méle awisili taltoko, mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu.
26 “⸤Aku sili ye se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo. 27 Nikiru ye kanumundu Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa:
‘⸤Pulu Yemone yunga Malondo nimbale:⸥
“Pilieyo! Nanga ungu nindimba yemo
nane nu puni aulkana
yu kumbi lepo lipu mundukuru.
Yuni nunga aulkamo akisindimba.” nirimu.’
kanu ungumu bokuna molemo. 28 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se ⸤No Lindeli⸥ Jono kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-sipa na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥” nikiru.” nirimu.
29 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli we-yomboma kinia kou-takisi liltingi yema kinia Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kape niringi. Kanu yombomane u ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkuli ono ulu-pulu-kiri seringima bulu siku, konopu topele toko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no liltingi. 30 Aku-sipa na-kolo Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, onone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkuli, Pulu Yemone “Yombomanga lipu tapondopo sendembo.” nirimu ungumu pilku kiri pilku bulu sikuli pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa liltingi.
31 Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥ 32 Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne-anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli:
“Konane nímulu kinia
ono ‘Pea konane niemili.’ naa ningu
“Mólo.” níngi.
Pe kelepo kola semulu kinia
ono ‘Pea kola samili.’ ni naa níngi.
⸤Pea pepe perepo molomolo aulka se mólo lepomo.⸥”
nilimili. ⸤Kiniá molemele yomboma ono kanu bolangoma mele molemele.⸥ 33 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi. 34 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba siye naa kolopa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥ 35 Aku-sipa na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo kinia pelemo-na yunga bolangomane pali yuni selemo mélemando ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu.
7:36-50
Ambo Kiri Sene Yesusinga Kimbutolo Kulumiye Tondorumu Semanemo
36 Walte, Parisi ye sene Yesusindu “Kere-langi pea nambili ou.” nirimu kinia yunga ulkana sukundu pumba akuna kere-langi polona nondopa polo senga mania molorumu kinia 37 kanu koleana molorumu ambo ulu-pulu-kiri seli sene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkana sukundu kere-langi nomba molorumu pilipale, yu wambola paa komindi se mingi pali lipa akuna memba pumbale nirimumuni, 38 Yesusi molorumuna bulkundu kimbuna nondopa kola sepa gilipale, pe Yesusi yunga kimbutolo kola-mongomane kulumiye tondopa, pe ambomo yunga penge-lapisamo lipa kanu kimbutolo kulu tondopa, kimbutolo kangulupa, wambola memba orumu kanumuni kimbuna ape kandondorumu.
39 Kanu ulka pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku serimu kanopale yuyu konopumuni pilipale ‘I yemo paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemo pilielemo ye se molkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinia ulu-kiri selemo mele kinia manda pilipale “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilka.’ konopu lierimu.
40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopumuni pilierimu mele pilipa yundu nimbale: “Saimono, nu ungu se niembo.” nirimu kinia
Saimonone pundu topa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, manda, ni.” nirimu.
41 ⸤Aku nirimu kinia Yesusini yundu semane se topa nimbale:⸥ “Ye sene ye talo kou-mone pundu anjipa sirimu. Ye se wan anderete kina mele sipa, ye se tene kina mele sirimu. 42 Pe olo pea pundu manda naa tondoringili kinia ye pundu anjerimu kanu yemone pundutolo we siye kolopa “Unguri mólo, yu sepili.” nirimu. Aku nirimumunga yetolonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimba Yesusini Parisi yemondo aku nimba mangilierimu.
43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu pundu topa nimbale: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinia
Yesusini “Paa nikinu.” nirimu.
44 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomo gilierimuna kanopa Saimonondo nimbale: “I ambomo kána! Na nunga ulkana sukundu ondu kinia ⸤olio Isirele yombomane ye ponenge kokele olemo kinia selemolo mele⸥ nuni nando aku naa senu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo yunga kola-mongomane kulumiye tondopa, yunga penge-lapisamo lipa nanga kimbutolo kulu tondomu. 45 Na ondu kinia nuni na naa kangulonu-na-kolo i ambomone na ondu kinia kepe yandopa kiniá kepe nanga kimbutolo kangulupa molemo. 46 Na ondu kinia nuni nanga pengena wambola liku ape naa kandondonu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo wambola komindi sene ape kandondomu. 47 Yuni ulu-pulu-kiri awisili serimuma mania pumumunga na konopu awili-sepa mondopale aku sipa semu. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri koltalo mindi selemo yombomo yunga serimu mele ‘Mania pupili, siye kolkoro.’ nimbá yemo konopu kanga-kolte mondombala.” nirimu.
48 Ye Saimonondo aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, ambomondo nimbale: “Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, siye kolkoro.” nirimu.
49 Aku nirimu pilkuli yu-kinia kere-langi nongo moloringima yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli onone anju yando angelema ningu ninguli: “Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema i yemone “Mania pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu nawe? ⸤ ‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepale nikimunje?⸥” niringi.
50 Kanu-kinia Yesusini ambomondo kamu nimbale: “Nane nu ulu-pulu-kiri serinu mele ‘ ‘Omba wendo pupili.’ manda nimbú.’ ningu kuru mondoko onumunga na sika aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololko pani.” nirimu.