19
19:1-10
Yesusi Kinia Ye Sakiasi Kinia Pea Seringili Semanemo
Yesusi yu Jeriko taono omba pumbá purumu. ⸤Jeriko akuna⸥ kou-takisi lipa takisi liltingi yema nokorumu ye se, yunga imbi Sakiasi, yu akuna molorumu. Yu méle awisili taltopa yu kamakomo molorumu. Kanu yemone Yesusi orumu kanomba serimu. Yesusi orumuna yombo awisili liku maku toringi-kulu Sakiasi yu ye ponjili-kulu molopale Yesusi manda naa kanorumu. Akumunga Yesusi orumuna kanombando yu lisipa kumbi lepa pumbale unju sikamo-piki nili se Yesusi ombá orumu aulkana nondopa gilierimu aku unjumunga omba ola purumu.
Yesusi akuna ombale we gilipa olando-sipa kanopa yundu nimbale: “Sakiasi, nunga ulkana kiniá na pea molambili pambili welea mania ou.” nirimu kinia
yu popenge sepa mania omba yundu “Manda.” nimba konopu sirimu.
Yesusi Sakiasinga ulkana pea puringili kanokole u akuna liku maku toringi yombomane ninguli: “Yu ulu-pulu-kiri seli ye se kinia ‘Molo-pambili.’ nimba pukumu.” ninguli yu serimu mele kanoko kiri pilieringi.
Kanu-kinia Yesusi kinia Sakiasi kinia olo ulkana sukundu molkole Sakiasi ola gilipa Ye-Awilimundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane nundu ungu se niembo pílie. Nanga méle taltolioma ekendo lipu yombo koropama sipuli, pe kou se molo mélse kolo topo wa mele liltindu mélse kelepo wa liltindu mele pundu topo yopoko ola panjipu anju simbú.” nirimu.
Yuni aku sipa nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Kiniá i ulka pulu yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa ‘mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú ulu-pulumu likimili. Kiniá i ulka pulu yemo yu kepe anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu ye se kanumu.
10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo, ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimba orumu.” nirimu.
19:11-28
Ye Awili Sene Yunga Kendemande-Yema Kou Mare Sipale Senga Purumu Ungu-Ikumu
11 Aku sipa nirimu pilkuli Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme nondopa ombá serimu-kulu kanokole we-yomboma onone ‘Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu leko moloringi. Onone aku siku pilku moloringi pilipale ⸤Yesusi⸥ yuni onondo ungu-iku se topa 12 nimbale:
“Ye nokoli senga malo kolea senga aulka sulu pumba yu kingimu molomba namba tondolo se li-pumbale ‘Pe yando ombó.’ nimbale yu purumu. 13 U naa pupili yunga kendemande-ye rureponga talondo “Waa.” nimbale kou kuluepe rureponga talo moke sepa ono yu-mele-mele kou kuluepe selu selu nimba sipa onondo nimbale: “Na wili anju molambo i kou-mone sikiru likimilimunga ‘Kou se olandopa pea liemili.’ ningu konopu tondolo munduku seko molangi. Pe ombó.” nimba yu purumu.
14 Kanu yemo purumu kinia yunga talapena yomboma yu-kinia konopu kiri pilieringi-kulu ononga ye se ‘Yu akilepa pupili.’ ningu liku munduku ninguli: “ ‘ “I ye nokolimu olionga ye nokoli kingimu naa molopili.” nimbu molemolo.’ nindei.” ningu yu liku mundoringi.
15 Pe kanu yemo kingi nambamo sika lipa memba yando orumu kinia u kou-mone sipa purumu kendemande-yemando “Waa.” nimbale “Ono kou-mone sirindumunga olandopa kou nambi seko liltingiye?” nimba mangilierimu.
16 U kumbi lepa sirimu yemone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe rureponga talo liltindu.” nirimu kinia
17 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo. Papu serinu. Méle kanga sirindumunga nu seko kondorunu kene nu kolea-awili rureponga talo nokani.” nirimu.
18 Ye talo-sipamone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe se-pakara liltindu.” nirimu kinia
19 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Aku siku serinumunga nu kolea-awili se-pakara nokani.” nirimu.
20-21 Pe kendemande-ye se omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane pilipuli ‘Nu bisinisi tondolo munduku seko, ‘Kou-mone lipu taltombomonga yomboma mindili nongi liemu mandala.’ ningu ⸤kendemande-yomboma ‘Kongono kála seko sangi.’ ningu siku, ono méle koltalo siku mélema pali nunu mindi lilinu yemo;⸥ kalia yombomane panjindilimili kinia nu nunu kere-langi mélema we akuku liku; kalia naa seleno kaliana kere-langi liku taltoko, nu aku siku seko moleno yemo.’ pilipuli pipili kolopo nuni na sirinu koumu kuluepe topo taltorundumu i sikiru.” nirimu.
22 Aku nirimu kinia pilipale ye nokolimuni iri topa yundu nimbale: “Nu kendemande-ye kirimu. ⸤Nane nunga kote pilimbu kinia⸥ nunga nikinu ungumuni nunu kote sendemba. Nuni pilkuli ‘Kalia yombomane panjindilimili kinia na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; kalia naa selio kaliana kere-langi lipu taltopo, na aku sipu sepo molio.’ ningu pilku molenoye? 23 Aku ningu pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana nambi semu-na naa taltorunuye? Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” nirimu.
24 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale⸥ yuni nondoko gilieringi yombomando nimbale: “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli kou kuluepe rureponga talo ambolkomo yemo siee.” nirimu.
25 Onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, yu koronga kou kuluepe rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi.
26 Onone aku niringi kinia ye nokoli kingimuni kelepa nimbale: “Onondo nimbu siembo: “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nikiru.” nirimu.
27 Aku sipa nimbale kanu ye nokoli kingimu yuni ungu se pea nimbale: “Kiniá na seko kinjeringi yomboma mengo wame. Onone nando ninguli: ‘I yemo olionga ye nokoli kingimu naa molopili.’ niringi kanu yomboma mengo ongo na kanopo molambo ono toko kondaa.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa kanu ungu-ikumu topa pora sirimu⸥.
28 Ungu-iku akumu topa pora sipale kolea-awili Jerusallemendo kelepa pumbá purumu.
19:29—21:38
Yesusi Jerusalleme Ombale, Ulka-Tembelena Yomboma Mane Sirimu Semanemo
19:29-40
Ye Nokoli Kingi Se Kolea Senga Sukundu Pumbá Purumu Kinia Seringi Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbá Purumu Kinia Aku Siku Seringi Semanemo
29 Kanu-kinia Yesusi ⸤kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea kanga talo, Betepasi kinia Betanitolonga oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupa, olondo nimbale: 30 Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi walo se, yombo se yunga bulu-mingina waltikele kepe naa molopa andorumumu ka seko panjingímu ne akuna sukundu molomba kanongele kanumu pungu posiku mengo wangili pale. 31 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo “Dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” nimba mangiliemu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili.” nimba olo lipa mundorumu.
32 Kanu lipa mundorumu yetolo pungu yuni nirimu mele kanoko lendekole 33 pe kanu kongi dongi walomo posiku moloringili kinia dongi pulu yemane olondo ninguli: “Olionga dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” ningu mangilieringi kinia
34 olone “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niringili.
35 Kanu-kinia dongi kanumu liku Yesusi molorumuna mengo oringili kinia onone ononga mulu-maminiama kulku, dongimunga bulu-mingina ola pauwa tondoko Yesusi kanuna ola mondoringi. 36 Marene ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
37 Kanu-kinia yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna mania ombá orumu kinia yu lombili puringi yombo awisili konopu awili-seko siku ⸤Yesusini⸥ ulu-tondolo awisili serimu kanoringimanga Pulu Yemo kape ningu ungu tondolo munduku ninguli:
38 “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na
yunga kongonomo sendemba okomo ye nokoli-
kingimu molopa kondopili.
Mulu-koleana konopu pe nipili molomolo walemo
welea opili.
Mulu-koleana paa olandopa ⸤Pulu Yemonga⸥ imbimu
paa ola molopili lakopo kape niemili.”
niliku puringi.
39 Aku siku niringi pilkuli pea oringi Parisi ye marene ⸤we-yombomane aku siku niringi mele pilku kiri pilku⸥ yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nu lombili andolimane nikimili mele ‘Naa niengi.’ ningu ono iri tou.” niringi kinia
40 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo i-sipu nikiru: “I yombomane i-siku naa ningu we molongi liemu ya kou-mulu lemomane ru ningí.” nikiru.” nirimu.
19:41-44
Yesusi Kolea-Awili Jerusalleme Kanopale Kondo Kolopa Kola Serimu Semanemo
41 Kolea-awili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopale nirimumuni, Yesusini kola sepa 42 nimbale: “⸤Jerusalleme yomboma,⸥ kiniá ono kepe mindili naa nongo konopu pe nipili manda molonge aulkamo pilielemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo kiniá naa pilielemele, naa pilingí. 43 Ono molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga ononga opa-touma ongo ‘Ononga koleamonga aulka naa liepili.’ ningu ma liku maku toko, pala mele seko opa-touma ono molko makapu seko ‘Ono sukundu molangi.’ ningu aku senge. 44 Aku sekole ningímuni, pe Jerusalleme ulkama pali toko sikisiku bulu-balu sikuli sukundu molonge yomboma tonge, aku siku senge walema wendo ombá lémo. Pulu Yemone ⸤ono lipa tapondombando⸥ omu walemo onone naa piliengimunga kanu walema wendo ombá.” nirimu.
19:45-48
Ulka-Tembelena Bisinisi Seko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Semanemo
45 Yesusi Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma topa makoromba makoropale 46 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú:
‘Yombomane nanga ulkamondo
“Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’
kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo
‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’
mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu.
47 Yuni enamanga alieli ulka-tembelena sukundu ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ yomboma ungu-mane sirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yomboma nokoringi ye awilima kinia, onone yu toko kondonge aulka se kororingi. 48 Aku-na-kolo we-yombomane yunga unguma komu sendeko pilku moloringi-kulu onone yu toko kondonge aulka se naa kanoko liltingi.