20
20:1-8
Yesusi Namba Sirimumunga Angelema Niringi Semanemo
Walte ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena Yesusi akuna maku toringi yomboma ungu-mane sipa, semane peangamo topa sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo “Se-pu.” nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Ono mangilimbu mele onone na pundu toko niengi. U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga⸥ kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, “⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.” nímulu liemu yuni oliondo nimbale: “Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu kuru naa mondoringiye?” nimbá. Molo olione nimbuli: “Yu mana-yombomanga ⸤kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.” nímulu liemu we-yombomane olio kouni toko kondonge. We-yombomane ‘Jono yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene onone olio kouni toko kondonge.” ningu onono aku siku angelema niringi.
⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli⸥, Yesusindu pundu toko ninguli: “Yuni Pulu Yemonga kongonomo sendepale yomboma no linderimu, molo mana-yombomanga kongonomo sendepale yuni yomboma no linderimunje. Olio naa pilkimulu.” niringi.
Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” nirimu.
20:9-19
Unju-Waene Kalia Nokoringi Ye Kirimanga Ungu-Ikumu
Kanu-kinia maku toko moloringi yombomando Yesusini ungu-iku imu topa nimbale:
“Ye sene unju waene kalia serimu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene-mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongonomo sendenge mele mare ono liengi, mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba akuna wale awisili molorumu.
10 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye se “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wani pu.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu. Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu wale awisili kopene toko, waene-mongo mare naa siku, ⸤ “Yemo molemona kelko pu.” ningu⸥ yando we liku mundoringi.
11 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa ⸤ “Nanga waene-mongo lindi-pou.” nimba lipa⸥ mundorumu. Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli kopene toko, seko kinjiku, waene-mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
12 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa mundorumu kinia onone yu tokole kaliana ultu mundoringi.
13 Aku siku seringimunga kalia pulu yemone ⸤konopumuni pilipale⸥ ‘Kiniá na sembó mele piliporo. Nanga malo, na konopu mondolio kangomo, ono yu pipili kolko liku awi siku yu waene-mongo mare singínje.’ konopu lepale ⸤yunga malo lipa mundorumu⸥. 14 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo, i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli 15 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
⸤Nimbale ungu-iku akumu topa pora simbando akuna maku toko moloringi yombomando nimbale:⸥
“Kalia nokoli yemane aku siku seringimunga pe kalia pulu yemone ono-kinia nambolka unguri sembaye? 16 Yu omba kanu ye kirima topa kondopale ‘Ye marene lupa kaliamo nokondangi.’ nimba lipa simba.” nirimu.
Kanu-kinia Yesusini aku sipa nirimu kinia pilkuli onone ninguli: “Pulu Yemone ‘Aku sipa wendo naa opili, paa mólo!’ nipili.” niringi.
17 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga ungu se bokuna molemomonga ungu-pulumu nambolkanje konopu lemeleye? Aku ungumu i-sipa mele:
‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku
toko eltoringi kou kanumu
kiniá kelepa ulka simu mele
ulka enge sindeli kou awili peangamo.’
nimba molemo kanumu. 18 I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-sipa na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.” nirimu.
19 Kanu-kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ono Yesusini ungu-iku torumu kanumu pilkuli onone seko kinjiku yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli onone kanu enamonga yu ka singí seringi-na-kolo kanu ye awilimane we-yomboma pipili kolkole yu naa liku ka siringi.
20:20-26
“Gapomano Kou-Takisi Tamili Molo Móloye?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo
20 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ ‘Yesusi ka sipu ⸤kote sendemolondo⸥ gapomano yemo molombana membo pumulú.’ ningu molkole yu kanoko moloringi. ‘Yuni ungu se nimba kinjimba kinia ka simulú.’ ninguli ye mare, ‘Konopu sumbi nimba pepili molemolo. Yunga ungumu konopu sipu pilipu molemolo.’ ningu kolo toko molonge ye mare, liku yu molorumuna liku mundoringi.
21 Kanu yemane ongo yundu ⸤kondi toko⸥ ninguli: “Ungu Mane Sílimu, olio pilipuli, ‘Nu alieli ungu sikama mindi sumbi siku ningu, ungu-mane sikama manjiku sumbi siku mane siku sekole, nu yombo seluringa kepe konopu kimbú naa siku, yomboma pipili naa kolko, onondo pali ungu selu-siku selu selu ningu siku, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, aku siku seleno.’ konopu lemolo. 22 ⸤Aku siku seko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi.
23 Aku-sipa na-kolo Yesusini onone yu seko kinjingindu aku siku peké tondoko mangilieringi pilipale onondo nimbale: 24 “⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo se na liku ora siee.” ⸤nimbale onondo kelepa mangilipa pilipa nimbale:⸥ “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu.
25 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ⸤kumbikeremo kinia imbimu molemo⸥.” niringi.
Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
26 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ‘Olionga ungumu paa pundu topa nimba kondokomo.’ ningu pilku konopu awisili kimbu sikuli ungu se kelko naa niringi. Yomboma kanoko molangi yu peké tondoko mangilieringi kinia yuni ungu se nimba naa kinjerimumunga “Yu ka siemili.” ningí aulka se naa lierimu.
20:27-40
“Kololemele Yomboma Lomboroko Ola Molkole Kelko Nambi Sengenje?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo
27 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Kanu Sadusi yema ongo 28 Yesusi mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sílimu, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale:
“Ambo limba ye se bolango naa membale
ambomo we molopili kolomba kinia
kanu yemo yunga genu molombamone
yunga ambo-wayamo lipa
genu lipa tapondopa bolango mendepili.”
nirimu aku sipa nimba bokuna torumu molemo kanumu. 29 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥
“Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipa bolango se naa membale kolorumu. 30-31 ⸤Bolango se naa molopili kolorumu-kulu⸥ yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga bolango ‘Mendambo.’ nimba⸥ ambo-wayamo kelepa liltimu. Yu bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga genu bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula. 32 Pe ambomo yu kolorumula. 33 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
34-35 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ya mana molemele yombomanga yema ambo liku, amboma ye pungu selemele-na-kolo Pulu Yemone ‘Yombo kolkole manda lomboroko ola molko mulu-koleana pungu molangi.’ nilimú yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. 36 Kanu yomboma lomboroko ola molonge-na ono mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molkole, kelko kolou naa kolkole Pulu Yemonga bolangoma molonge.
37 Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se niembola. Mosisini olio lipa ora sirimu mele niembo: Walte Mosisi unju kanga senga ⸤sepe nomba perimu sepemone unjumu naa norumu kanopale nirimumuni,⸥ akuna yuni ⸤Pulu Ye⸥ Yawendo imbi lepa nimbale: “Eporayamo kinia, Aisake kinia, Jekopo kinia ononga Pulu Yemo.” nirimu. 38 Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo mólo. Yu yomboma pali konde molemele kanopale yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nimba Yesusini nirimu.
39-40 Aku nirimu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye marene kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nuni papu nikinu.” niringi.
20:41-44
Yesusini “Ye Nokoli Karasimu Nawenga Maloye?” Nimba Mangilierimu Semanemo
41 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga ye awili mare aku siku we moloringi kinia⸥ Yesusini onondo kelepa ungu se nimbale: “ ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kalopa limba ye se molomba.’ ningu pilielemele, ⸤aku-na-kolo yu aku sipa manjipa mólo⸥. 42-43 ⸤Aku nilimili yemane⸥ Depiti yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilielemelenje.⸥ Depitini ⸤ye nokoli Karasimu molomba mele⸥ konane se konopumuni pilipale bokuna torumu mele i-sipa:
“Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ye-Awilimundu nimbale:
“ ‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu,
pe ono topo mania mundundumbu kene
iseli-u nu ⸤na kinia pea
kopu sepo ye nokolitolo molopo
mélema nokambili⸥
nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.”
nimba Depitini nirimu. 44 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nanga Ye-Awilimu.” nirimu. Pe onone “Yu Depitini kalopa limba yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambi seko pilkuli nilimiliye?” nimba Yesusini nirimu.
20:45-47
Ungu-Manemanga Puluma Pilku Mane Siringi Yemane Seko Kinjeringi Ulumanga Ungu Se
45 Yesusi molorumuna yombo awisili liku maku toko moloringima pilku molangi Yesusini yu lombili andolimando ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu se nimbale:
46 Onone Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema mimi siku kanoko kondoko ⸤onone selemele mele manda manjiku naa seko⸥ molayo. ⸤ ‘Yombomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ wale-pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nokolima pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga andongendo mongo-kenge seko ‘We-yombomane olio kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela. Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela. Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
47 “Yema kololemele kinia onone kanu yemanga ambo-wayama toko makoroko mundukuli ulkama ‘Olionga’ ningu we limili. Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ningu sulu munduku kolo toko nilimili. Pulu Yemone we-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga ono sika “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ya ye nikirumane aku uluma selemelemonga Pulu Yemone aku yema “Mindili awili seko nangi.” nimbá.” nirimu.