12
12:1-14
Yesusi Yuni Sambate Walemo Nokolemomonga Semane Se
12:1-8
Juda Yombomanga Koro Moloringi Wale Sambatemonga Ungu Se
Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yema gelene kolkole rasi-witi mongo mare inia toko noringi. Aku seringi kinia kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nu lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemele.” niringi.
Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni, Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbi-kerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane se sipa nimbale:
“We-yombomane paa naa nangi!
Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi!”
aku sipa mele nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele naa kanoko kiri piliaa.⸥” ⸤nirimu.⸥
“Ungu-mane se pelemóla. “Pulu Yemo popo tondoli yemane ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemanga Pulu Yemonga ulkana kongono selemele kinia Sambate walemanga ungu-manemo pulua tolemele-na-kolo aku kongono selemelemonga mongo naa pemba.” nimba molemo akumu naala pilielemeleye? Nane onondo nimbu sikiru: “Méle konde se kiniá pelemo akumu Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemonga olandopamo.” nikiru. ⸤Pulu Yemone nirimu ungu se yunga bokuna molemo mele i-sipa:⸥
“Onone yomboma kondo kololemele kinia
kanopo peanga pilielio.
Na popo toko kongima kalolemele akumu
unguri mólo.”
nilimú, akumunga ungu-pulumu ono Parisi yemane pilielemolánje i ye ulu seko naa kinjikimili yema “Seko kinjikimili.” naa nilimolá. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale-kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu.
12:9-14
Sambate Wale Kinia Yesusini Ki Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo ⸤12:1-14 pali⸥
Kanu-kinia Yesusi aku koleamo mundupa kelepa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka senga purumu. 10 Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu. Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini sepa kinjimba kinia kote sendamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Koro molemolo wale Sambate-kinia yombo kuru tolemoma sepo peanga simulú kinia manda molo aku semulu liemu Pulu Yemonga ungu-manemo pulua tomoloye?”
11 Yesusini yemando pundu topa nimbale: “Sambate wale kinia ye senga kongi sipisipi se muruna topa mania mundumba kinia sipisipi ari selemo yemone kundupa ola lipa memba naa ombáye? 12 Aku liemu sipisipi maniandopa mele, yomboma paa olandopa, akumunga, Sambate wale kinia ulu peangama manda naa semoloye?” nirimu.
13 Aku nimbale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia yunga ki ekendo peanga lierimu mele ki kiri lierimumu kelepa kamu peanga lierimu. 14 Aku-sipa na-kolo ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yemane pena pungu maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi.
12:15-21
Yesusi Pulu Yemonga Sika Kendemande, Yemonga Ungu Se
15 ⸤Parisi yemane⸥ yu tonge seringi pilipale Yesusi aku koleamo mundupa kelepa purumu. Kanu-kinia yombo awisili Yesusi purumu mele yu lombili puringi kinia yuni yombo kuru torumuma pali sepa peanga sipa 16 nimbale: “Na sika yemo molopole i ulu-tondoloma sekero mele onone yombo lupa marendo naa ningu siee!” nirimu. 17 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale:
18 “I yemo
nanga nimbu taltorundu kongonomo sendeli yemo;
nane i yemo konopu mondopo,
yu kanopo paa peanga pilielio yemo.
Nanga Minimu yunga konopuna panjindimbu.
Yuni ma-koleana yomboma pali
nane ono sumbi sipu nokombo mele nimba simba.
19 Yombomane yu iri tonge kinia
yuni pundu topa ungu se naa nimba,
ungu se tondolo mundupa naa nimba,
yomboma andoko molemele koleamanga
yuni opa-ungu naa nimbá.
20 Kamaye enge naa nilimú se elke naa topa,
sepe-llame mimi sipa naa nolemo kinia
kamu topa naa kumundumba.
‘Pulu Yemone yomboma kamu sumbi sipa
nokomba walemo kamu wendo opili.’ nimba
yu aku sipa naa sepa taka lepa molomba.
21 Kanu-kinia mana-yomboma pali
‘Yuni ‘olio mindili naa namili.’ nimba
lipa tapondomba.’ ningu molonge.”
nirimu ungu akumu wendo orumu.
12:22-37
“Yesusi Kinia Kurumanga Nokoli Setene Kinia Kopu Seko Kongono Selembele.” Niringi Semanemo
22 Kanu-kinia ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na mongo kiri lepa mélema naa kanopa ungu naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi kinia Yesusini yemo sepa peanga sirimu kinia kanu yemo ungu nimba mélema kanorumu. 23 Aku serimu kanokole yombomane pali mini-wale munduku ninguli: “I yemo ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga Malonje?” niringi.
24 Aku-sipa na-kolo aku niringi ungumu pilkuli Parisi yemane ninguli: “Mólo. Kurumanga nokoli Belsipuli mindi
i ye Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
25 Onone aku siku konopuni pilieringi mele Yesusini pilipale ⸤ ‘Yesusi ‘Setene-kinia opa-tou moloringimunga Setenene yu naa lipa tapondolka.’ ningu paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ kolea senga yomboma molo ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele. 26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥
27 “Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí. 28 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemonga Minimuni na tondolo silimú-na nane kuruma makorolio liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥
29 “Ungu se pea i-sipa: Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu.
30 “Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú. 31 Akumunga, nane onondo nikiru: “Yombo sene ulu-pulu-kirima sepa, ungu-taka tondopa nimba kinjilimú uluma Pulu Yemone manda ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo yombo sene Pulu Yemonga Minimu nimba kinjipa ungu-taka tondopa yunga imbimu marake mele semba uluma Pulu Yemone ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolomba.” nikiru. 32 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma Pulu Yemone ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu⸤ni ulu se selemo kinia⸥ yombo sene ungu-taka tondopa, opa sepa sipa ⸤ “Yuni naa sekemo. Kurumanga nokoli Setenene yu lipa tapondolemo-na aku selemo.” ⸥ nilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo kiniá kepe mulu ma pora nimbá wale kinia kepe ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba.
12:33-35
Unju Kirimane Mongo Kirima Tolemo Ungu Se
33 “Unju peanga se kanokole ‘Mongo peangama tomba nomolo.’ ningu kanolemele. Unju kiri se kanokole ‘Mongo kirima tomba manda naa nomolo.’ ningu kanolemele. Unju se mongo tolemo kinia kanokole ‘I unjumu peanga, i unjumu kiri.’ ningu apuruku kanolemelemonga aku siku ningu kanolemele. 34 Ono Parisi yema, kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, ono ye kiri molemelemane nambi seko ungu peangama manda ningíye? Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú akumunga ono ye kirimane nambi seko ungu peangama manda ningíye? 35 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu-kiri pelemoma selemo.
 
36-37 “Akumunga nane onondo nimbu sikirumu: “Pulu Yemone yomboma kote sendemba walemonga onono ungu nilimilima apurupa pilipale “Nu yombo peangamo, nu yombo kirimu.” nimbá akumunga yombomane mana we ungu nilimilima pali kepe apurupa pilipale “Aku unguma nambi semu-na niringiye?” nimbá.” nikiru.” nirimu.
12:38-45
Yesusindu “Nu Sika Pulu Yemone Lipa Mundorumunje Kanamili, Ulu-Tondolo Se Sei.” Niringi Kinia Yesusini Pundu Topa Nirimu Mele Semanemo
38 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia onone Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba mana lipa mundorumunje olio kanamili.’ ningu Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi.
39 Yesusini pundu topa nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma kiri mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo pilku mokoli selemele yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu-⸥tondolo se wendo naa ombá. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge. 40 Oma awili sene Jona topa penge mundorumu kinia yu omamonga olona ipulieli tangoli wale yopoko molopa perimu ⸤kinia omamone yu nomu kelona meku topa wendo mundorumu kinia yu kelepa we molorumu⸥ mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kolomba óno seko panjingí kinia⸥ aku sipa ipulieli tangoli wale yopoko mana sukundu pepale ⸤lomboropa ola molomba⸥.
41 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ Ninipa yomboma pumba nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia peanga.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
42 “U olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
12:43-45
Kuru Se Yombo Senga Konopuna Kelepa Orumu Semanemo
43 “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea se korolemo. Se naa kanopa lendepale 44 yuni nimbale: “Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.” nimba yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia ulka pole lepa sepa peanga sepa we lepa yombo se naa molemo kinia kanopale nilimúmuni, 45 yu kelepa anju pumbale kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú. Aku sipa, kiniá ya seko kinjiku molemele yomboma pe kamu molko kinjingí.” nirimu.
12:46-50
Yesusinga Anumu Kinia Genupili Kinia Akumanga Semane Se
46 Yesusi yombo maku toko moloringima ungu-mane sipa molopili yunga anumu kinia genupili kinia yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilieringi. 47 Yombo sene yundu nimbale: “Aminia kinia genali kinia onone nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” nirimu.
48 Yesusini yundu pundu topa ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni, 49 yu lombili andoli yomboma lipa ora sipa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele. 50 Nanga Lapa mulu-koleana molemomone “Sangi.” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kinia nanga kemulupili molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
13:1-53
Yesusini Ungu-Iku Mare Torumu Unguma