21
21:1-11
Ye Nokoli Kingi Se Kolea Senga Sukundu Purumu Kinia Seringi Mele Yesusi Jerusalleme Sukundu Pumbá Purumu Kinia Aku Siku Seringi Semanemo
⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea-kanga Betepasi oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupale, olondo nimbale: “Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi se ka seko panjingímu kinia yunga walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanutolo pungu posiku yando mengo wangili pale. Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo ungu se nimu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili. Aku ningilí kinia yuni sumbi sipa “Manda, mengo pale.” nimbá.” nirimu.
Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
“Onone kolea-awili Sayono yombomando i-siku niengi: “Kanayo!
Ono molemelena ononga ye nokoli kingimu okomo.
Yu ye imbi naa mololi yemo mele
taka lepa molemomo
kongi dongi bulu-mingina molopa okomo.
Kongi dongi senga walomonga bulu-mingina
molopa okomo.” ningu, ningu siee.”
nirimu kanumu. ⸤Aku nirimu mele Yesusini serimu.⸥
Kanu-kinia lombili andolitolo pungu Yesusini “Se-pale.” nirimu mele se-puringili. Olone kongi dongimu kinia yunga walomo kinia mengo ongole, onone ononga mulu-maminiama kulku dongitolonga bulu-mingina ola pauwa toringi kinia Yesusi kanuna ola molorumu. Yombo maku toringimanga awisilini ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko pungu, marene kipi gomo langoko liku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi. Kumbi leko puringi yombomane kepe akileko puringi yombomane kepe kalkarukumba leko unju ambololeko pungu ninguli:
“⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depitini Kalopa Liltimu Yemo
‘Imbi ola molopili.’ niemili.
Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na
yunga kongonomo sendemba okomo yemo
molopa kondopili.
Mulu-koleana ola yu imbi ola molopili.”
niliku puringi.
10 Yesusi Jerusalleme sukundu purumu kinia kanu kolea-awilimunga sukundu moloringi yomboma pali konopu awisili kimbu sikuli “Imu nawe?” niringi.
11 Maku toko moloringi yombomane ninguli: “Imu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye Yesusi, kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye se.” niringi.
21:12-13
Ulka-Tembelena Bisinisi Seko Kou Liku Moloringi Yema Yesusini Topa Makororumu Semanemo
12 Yesusi ⸤Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni,⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤“Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma kinia, mélema topo toko liku moloringi yomboma kinia akuma kanopale ono pali topa makoropa, kou-mone lupa lupama topele toko anju siringi yombomanga poloma kinia, kera waembono makete seringi yombomanga mania moloringi poloma kinia, topele topa, topa bulu-balu sipale, 13 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú:
‘Yombomane nanga ulkamondo
“Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’
kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo
‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’
mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu.
21:14-17
Ulka-Tembelena Ulu-Peanga Mare Wendo Orumu Kinia Juda Ye Awilima Kinia Yesusi Kinia Angelema Niringi Mele Semanemo
14 Kanu-kinia Yesusi ulka-tembelena molopili yombo mongo kiri lepa, kimbu ki kiri lierimu yombo awisili yu molorumuna oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu. 15 Aku-sipa na-kolo yuni we-yombo sene manda naa selka ulu-tondolo peangama serimu mele kinia, ulka-tembelena bolangomane tondolo ru ninguli:
“Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo
‘Imbi ola molopili.’ niemili.”
niringi mele kinia, kanu ulutolo wendo orumu mele kanokole Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone konopu kiri panjiku 16 Yesusi mangilkuli: “Andi bolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi.
⸤Aku-sipa na-kolo⸥ Yesusini onondo nimbale: “Na pilkiru. ⸤Andi bolangomane sekemele mele⸥ ungu se bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye? Kanumu i-sipa molemo:
‘Bolango kangama kinia bolango pamema kinia
⸤Pulu Yemo⸥ nu paa kape ningí mele mane sirinu.’
aku ungumu bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye?” nirimu.
17 Aku nimbale yu kanu yema mundupa kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ ultukundu pumba kolea-kanga Betani pumba akuna perimu.
21:18-22
Yesusini Unju Piki Se Iri Torumu Kinia Kolorumu Semanemo
18 Orili-u ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupa kelepa Yesusi⸥ kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbá purumu kinia yu gele serimu. 19 Kanu-kinia yu orumu aulka kelona unju piki se gilierimu kanopale nondopa pumba kanorumu kinia unju mongo se topa naa perimu, gomo mindi serimu kanorumu. ⸤Gomo mindi serimu-na⸥ kanopale “Nu kelko mongo se naa tani.” nirimu kinia unju piki kanumu waltikele kolorumu.
20 Aku ulumu wendo orumu kinia kanokole yu lombili andolimane paa mini-wale munduku ninguli: “I unju pikimu nambi sepale waltikele kolomuye?” ningu mangilieringi.
21 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu talo sepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sika pilimbamonga nimbú mele ‘paa sika wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu nane i unju pikimu sendu mele manda senge. Unjuma mindi mólola. Ne ma-pangimundu “Ungú toko nomu-kusana sukundu pu.” ningí kinia pumbála. 22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sika lipa tapondombamonga ‘Samili.’ nimulú mele sika manda aku sipu semolo.’ molo ‘Nimulú kinia sika aku sipa wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondokole ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ungu ningu mawa senge mele pali Pulu Yemone sika sendembamonga kanu uluma sika wendo ombá.” nikiru.” nirimu.
21:23-27
Yesusi Namba Sirimumunga Angelema Niringi Semanemo
23 Kanu-kinia Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulka-tembele kerepuluna omba, yomboma ungu-mane sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Pe nane ono mangilimbu mele onone na sumbi siku pundu toko níngi liemu ‘Na i kongonomo sambo.’ nimba namba sirimumunga pulumu ono nimbu simbula. 25 ⸤Nane i-sipu ono mangilipu pilkiru:⸥ U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu yuni oliondo nimbale: ‘Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu naa pilku liltingiye?’ nimbá. 26 Molo olione nimbuli: ‘Yu mana-yombomanga ⸤kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu we-yombomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We-yombomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene olio nambi semolonje?” ningu onono aku siku angelema niringi.
27 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli,⸥ Yesusindu pundu toko ninguli: “⸤Nuni mangilkinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi.
Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” ⸤nirimu.⸥
21:28-22:14
Juda Ye Awilimane ‘Pulu Yemone Yesusi Naa Lipa Mundorumu-na Orumu.’ Ningu Yu Bulu Siku Ungumu Naa Pilku Liltingimunga Yesusini Ono-Kinia Ungu-Iku Yopoko Torumu Ungu-Ikuma
Se 21:28-32
Ye Senga Kango Talonga Ungu-Ikumu
28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yombomanga ye awilimando nimbale:⸥ “Ono nambolka konopu lekemeleye? Ye se yunga kango talo moloringili. Yu pumba kango komomondo nimbale: “Kangomo, kiniá nu unju-waene kaliana pungu kongono se-pu.” nirimu.
29 Yuni pundu topa lapando “Mólo, na naa pumbú.” nirimu, aku-na-kolo pe yu konopu topele topale purumu.
30 Lapa pumba komomondo nirimu mele aku sipa akiliumundu nirimu ⸤kinia⸥ yuni pundu topa “Se-pumbú.” nirimu, aku-na-kolo naa purumu.
31 Kanu kangotolonga nawene lapanga ungumu pilipa lipa serimuye?” nirimu.
Onone pundu toko “Komomo.” niringi.
Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena sukundu ⸤kumbi leko naa pungí⸥. Kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia ⸤kanu yomboma, ono Juda yombomanga ye-awilimane kanoko kiri pilielemelema⸥ kumbi leko pungí.” nikiru. 32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba ono sumbi siku molonge aulkamo lipa ora sirimu kinia onone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunga ungumu kuru naa mondoringi-na-kolo kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia yuni nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Aku-sipa na-kolo kanu ambo ye kirimane aku seringi kinia kepe kanokole ‘Konopu topele topo ‘Yuni sika nikimu.’ nimbu kuru mondamili.’ naa niringila. Akumunga ⸤kanu ambo ye “Sepo kinjilimulu.” ningu konopu topele tolemele yomboma Pulu Yemo molemona kumbi leko pungí⸥.” ⸤nirimu.⸥
Se: 21:33-46
Unju-Waene Kalia Nokoringi Ye Kirimanga Ungu-Ikumu ⸤21:28—22:14 pali kanani⸥
33 ⸤Aku nimbale Yesusini kanu ye awilimando kelepa nimbale:⸥ “Ungu-iku se pea tambo piliayo:
“Kolea pulu ye sene unju-waene kalia sepale pala serimu. Kaliana sukundu loyakolo akupa waene-no ingi sepa mondombando sepa wamopale nirimumuni, pe kalia nokonge ulka takaya se polo kulupa ola takorumu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongono sendenge mele mare ono liengi mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba molorumu.
34 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye mare “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wangi paa.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu. 35 Aku-sipa na-kolo kendemande-yema ⸤oringi kinia⸥ kalia nokoli yemane ono ambolko likuli se kopene toko, se toko kondoko, se kouni toringi.
36 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye mare awisili mele lipa “Nanga waene-mongo lindi-paa.” nimba lipa mundorumu, u kendemande-ye koltalo mele lipa mundorumu. Aku-na-kolo kalia nokoli yemane u-pulu-pulu oringi kendemande-yema-kinia seringi mele pe kendemande oringi yema-kinia akula seringi.
37 Kanu-kinia kalia pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunga unguma pilku liku, yu waene-mongoma singí.’ konopu lepale yunga malo lipa mundorumu. 38 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli 39 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
40 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye-awilimando mangilipa nimbale:⸥
“Kalia nokoli yemane aku seringimunga kalia pulu yemo ombale kanu kalia nokoli yema-kinia yuni nambolka unguri sembá konopu lekemeleye?” nirimu.
41 Onone yundu pundu toko ninguli: “Yuni kanu ye kirima ‘kamu molko kinjangi.’ nimba sepa kinjipale kalia nokonge ye lupa mare lipa waene-mongo polo tomba kinia waene-mongoma moke seko, mare kalia pulu yemo singí yema kaliamo simba.” niringi.
42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥
“Ulka takoringi yemane
kanoko kiri pilku toko eltoringi kou kanumu
kiniá kelepa ulka-simu mele
ulka enge sindeli kou awili peangamo.
Ye-Awilimuni aku ungumu serimu olione
kanopo paa peanga pilielemolo.”
nimba molemo kanumu. 43 Aku ⸤nirimu⸥munga nane ono ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma⸥ nimbu sikirumu: “Pulu Yemo ononga ye nokoli kingi molopa ono nokolemo mele mundupa kelepale nimbámone, yombo talape lupa sene yunga ungumu pilku liku seko molongema lipa nokomba.” nikiru. 44 ⸤I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.⸥” nirimu.
45 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia Yesusini ungu-iku torumuma pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli 46 onone yu ka singí seringi-na-kolo yombomane ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú ye se.’ konopu lieringi-kulu yomboma pipili kolkole yu iseli-u ambolko ka naa siringi.