22
Se 22:1-14
Ye Se Ambo Limbamonga Kere,Langi Noringi Ungu-Ikumu ⸤21:28—22:14 pali kanani⸥
Yesusini kelepa ungu mare ⸤Juda ye awilimando nimbando⸥ ungu-iku se pea topa nimbale:
“Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele:
“Ye nokoli kingi sene yunga malo ambo limbamonga kere-langi awisili kalondorumu. Koronga “Ye ambo limba kere-langi pea namili sukundu wangi.” nirimu yomboma yunga kendemande-yombomando “ “Kiniá kere-langi namili waa.” ni-paa.” nimba mundorumu, na-kolo pungu aku siku niringi kinia ono “Naa omolo.” niringi.
Kelepa kendemande-ye mare lupa lipa mundupa nimbale:
“ “Kere-langi pea namili wangi.” nirindu yombomando pungu ninguli: “Kere-langi sepa mimi sepa pora simu. Yunga kongi kao peleama kinia kongi kao walo wami selima kinia tomu. Kere-langi pali sepa mimi sepa taltolemo kene ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu.
Aku-sipa na-kolo pungu niringi kinia naa pilku siye kolko, se yunga kaliana pumba, se yunga bisinisina pumba, marene kingimunga kendemande-yema ambolko liku seko kinjikuli toko kondoringi.
⸤Aku seringimunga⸥ kingimu mumindili kolopa yunga ami-yemando nimbale: “Ono molemelena pungu toko kondoko ononga koleamo sepe leko to-paa.” nimba ono lipa mundorumu kinia punguli, nirimu mele seringi.
Kanu-kinia kingimuni yunga kendemande-yemando nimbale: “Ye ambo limbamonga kere-langi taltolemolo-na-kolo “Pea namili wangi.” nirindu yomboma nonge manda naa sembá kene ono pungu aulka lupa lupa lemomanga pali pungu yombo kanongema “Ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu. 10 Pilkuli kanu kendemande-yema aulkamanga pali pungu yombo kanoringima pali liku maku toringi. Yombo peangama kinia yombo kirima kinia pea liku maku toringi. Kanu-kinia ye ambo limbamonga koleana yomboma paa ongo sengepea seko moloringi.
11 Ongo moloringi kinia kingimu “Yombo maku toko molemelema kano-pambo.” nimba ono moloringina ombale, yomboma ye ambo limba ⸤makuna ongemonga wale-pakoli kamuma ‘pakoko sukundu wangi.’ ningu siringi⸥ wale-pakolimanga ye se wale-pakoli akumanga se naa pakopa molorumu kanopale 12 yundu nimbale: “Kangomo, nu ye ambo limba wale-pakoli se naa pakokono kanokoro kene nu aulka semonga sukundu onuye?” nirimu kinia kanu yemone unguri naa nirimu.
13 Kanu-kinia kingimuni kere-langi nokoringi kendemande-yemando nimbale: “I yemo kimbu kima ka toko pena kolea simbulu tokomona toko pena mundaa!” nirimu. Akuna yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
14 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Sika ⸤Pulu Yemone⸥ yombo awisilindu “Waa.” nilimú-na-kolo yombo koltalo mindi nimba taltopa “Sukundu waa.” nilimú.” nirimu.
22:15-22
“Gapomano Kou-Takisi Tamili Molo Móloye?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo
15 ⸤Yesusini aku sipa nirimu⸥ kinia ⸤pilkuli⸥ Parisi yema ultu pungu ono onono liku maku toko ninguli: “ ‘Yesusini ungu se nimba kinjepili.’ nimbu nambi samiliye?” ningu angelema ninguli niringimuni, 16 ono lombili andolima kinia ye nokoli kingi Erotenga talape ye mare kinia liku Yesusi molorumuna liku mundoringi, ono pungu Yesusindu ninguli:
“Ungu Mane Sili Yemo, olio pilielemolo, ‘nuni ungu sikama mindi ningu, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, nu yombo seluringa kepe konopu kimbu naa siku, yomboma pipili naa kolko onondo pali ungu selu-siku ningu silinu.’ konopu lemolo. 17 Aku siku ningu molenomonga nu nambolka konopu lekenoye? Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa’ nili se kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolka nimba pelemoye? Ningu si.” niringi.
18 Aku-sipa na-kolo Yesusini yu-kinia konopu kiri panjiku yu seko kinjingí seringi pilipa onondo nimbale: “Ono kolo toko topele-mapele toli yema, ‘Yuni nimba kinjepili.’ ningu nambi semu-na na manda manjiku kolo toko mangilkimiliye? 19 Takisi tolemele kou-mongo se na liku ora siee.” nirimu.
Onone yu molorumuna kou-mongo se mengo ongo yu siringi.
20 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu.
21 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kumbikeremo kinia imbimu molemo.” niringi.
Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
22 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ⸤ ‘Yu paa pilipa kondoli pelemo yemo lepomo.’ ningu pilku⸥ konopu awisili kimbu sikuli yu munduku kelko ono puringi.
22:23-33
“Kololemele Yomboma Lomboroko Ola Molkole Kelko Nambi Sengenje?” Ningu Yesusi Mangilku Pilieringi Semanemo
23 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe aku enamonga Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi mangilku pilku ninguli: 24 “Ungu Mane Sili Yemo, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale:
“Ambo limba ye se bolango naa membale
kolomba kinia kanu yemo yunga genu
molombamone yunga ambo-wayamo lipa
genu lipa tapondopa bolango mendepili.”
nirimu aku sipa bokuna molemo kanumu. 25 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥
“Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipale kolorumu. Bolango se naa molopili kolorumu-kulu yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga⸥ bolango ‘Mendambo.’ nimba ambo-wayamo kelepa liltimu. 26 Aku-sipa na-kolo bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula. 27 Pe ambomo yu kolorumula. 28 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
29 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma kinia, Pulu Yemo kinia tondolo pelemo mele kinia, naa pilku lo limilimunga ⸤yomboma pe sengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥. 30 Lomboroko ola molonge yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. Mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana-yomboma selemele mele naa selemele kanumu.⸥ Aku sengemonga ⸤ ‘Ono Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa selemele.’ nikiru.⸥
31-32 “Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se Pulu Yemone onondo nirimumu onone naa kanoko pilielemeleye? Yuni i-sipa nimbale:
“Na Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia
ononga Pulu Yemo molio.” nirimu.
Pulu Yemonga bokuna aku ungu molemomo naa kanoko pilielemeleye? ⸤‘Ononga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Ononga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo molo; yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nirimu.
33 Yuni aku nirimu mele yombo maku toko moloringimane pilkuli yunga ungu-mane sirimu unguma pilkuli pungu-pungu ningu paa konopu awisili kimbu siringi.
22:34-40
Pulu Yemone Ungu Mane Sirimu Ungu-Manemanga Talo Olandopamonga Semanemo
34 Aku-sipa na-kolo Yesusini aku ungu nirimumuni Sadusi yemanga ungumu pipi sinderimu, ono ungu se naa perimu-na Parisi yemane pilkuli ono liku maku toko ⸤Yesusi molorumuna⸥ oringi. 35 ⸤Oringi kinia⸥ ononga ye se, yu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu yemone ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: 36 “Ungu Mane Sili Yemo, Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga nambolka ungu-manemo yu olandopaye?” nirimu.
37 Yesusini yundu nimbale:
“Ungu-mane olandopamo i-sipa:
‘Onone ononga kamelema kinia,
ononga minima kinia,
ononga pilipa kondolima kinia,
akumane Ye-Awilimu ononga Pulu Yemo manjiku
tondolo munduku konopu mondangi.’
aku nimba pelemo. 38 Aku ungu-manemo yu paa tondolo, olandopamo.
39 Talo-sipa ungu-manemo yu-kinia selu sipa mele. Akumu i-sipa:
‘Onone onono yu-mele-mele konopu mondoko
ononga kangimu onono
kondo kolko nokolemele mele
aku sikula pulu lemó yomboma
konopu mondoko nokoko molangi.’
nimba pelemo. 40 Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini sirimuma pali kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma pali kinia, kanu ungumanga pulumu aku ungu-manetolo mindi.” nirimu.
22:41-46
Yesusini “Ye Nokoli Karasimu Nawenga Maloye?” Nimba Mangilierimu Semanemo
41 Kanu-kinia Parisi yema aku siku we maku toko molangi Yesusini onondo i-sipa mangilipa nimbale: 42 “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimundu onone nambolka konopu lekemeleye? Yu nawe? Yu nawene kalopa limba konopu lemeleye?” nirimu kinia
onone ninguli: “⸤Ye nokoli Karasimu yu ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa limba ye se.” niringi.
43 Yuni kelepa ono mangilipa nimbale: “Aku liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu Depitinga konopuna molopale ungu se nirimu kinia Depitini pilipale ye nokoli Karasimundu “Ye-Awilimu” nirimu akumu nambi semu-na nirimu konopu lekemeleye? Depiti yuni ⸤ye Karasimu molomba mele⸥ i-sipa nirimu:
44 “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥
nanga Ye-Awilimundu nimbale:
“ ‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu,
pe ono topo mania mundundumbu kene
iseli-u nu ⸤na kinia pea
kopu sepo ye nokolitolo molopo
mélema nokambili⸥ Karasimundu
nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.”
nimba Depitini nirimu kanumu. 45 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nu nanga Ye-Awilimu.” nirimu liemu yu pe nambi sepa Depitini kalopa limba ye se ⸤mindi⸥ molombaye?” nirimu.
46 ⸤Yesusini aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ ye akuna moloringimanga sene ungu selu kepe pundu toko manda naa niringi. ⸤Onone yu mangilku pilieringi unguma pali yuni pundu topa anju nimba kondorumu pilkuli⸥ pe kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.