8
8:1-10
Kere-Langi Naa Lepa Kolea Ku Lieli Senga Yesusini Ye Po Tausini Kinia Ambo Bolangoma Kinia Kere-Langi Sirimu Semanemo
Walte Yesusi molorumuna yombo awisili kelko ongo liku maku toko moloringi. Moloringi koleana nonge kere-langi se naa lierimu-kulu Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Mare aulka suluna oringimunga nane “Ono gele sepa pepili ulkando paa.” nilkanje ono aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda selka.” nirimu.
Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane yundu pundu toko ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yomboma manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia
onone “Yopoko-pakara taltokomolo.” niringi.
Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale, pellawa kaloli yopoko-pakara lipa ⸤Pulu Yemo-kinia⸥ “Ange.” nimba, akuma peke lepa yu lombili andolimando “Yomboma moke seko siee.” nimba ono sirimu. Nirimu kanu mele seringi. Ono oma kaloli kanga pokore kepe taltoringila, akuma lipa ⸤Pulu Yemo-kinia⸥ “Angela.” nimbale yu lombili andolimando “Ima yomboma moke seko siee.” nirimu.
Yomboma ⸤kere-langima⸥ noringi kinia olo serimu. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu. Ye po tausinini aku kere-langima noringi.
Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, 10 yu lombili andolima kinia yu kinia ono nona andoli sipina sukundu pungu, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Dallamanuta puringi.
8:11-13
Juda Ye Awilimane Yesusindu “Nu Sika Pulu Yemone Ya Mana Lipa Mundorumunje Kanamili, Ulu-Tondolo Se Sei.” Niringi Semanemo
11 Akuna puringi kinia Parisi yema Yesusi molorumuna ongo, ‘Yuni nambi sembanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku mawa seko ninguli: “⸤Ungu Mane Sílimu,⸥ ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba ya mana lipa mundorumunje kanamili.’ ningu mulu-koleana molemo ⸤Pulu⸥ Yemone mindi manda ulu-⸤tondolo⸥ selemo mele se sei.” niringi.
12 ⸤Aku siku mangilieringi kinia pilipa kiri pilipale Yesusi⸥ yunga konopuna paa umbuna serimu-na múlu awili sepa lipa nimbale: “Kiniá mana molemele yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na nambi semu-na mawa selemeleye? ⸤Na molio mele nambi semu-na “Sika.” we naa ningu kuru mondolemeleye?⸥ Nane ono sika nimbu sikiru: “⸤Na Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selembolo mele⸥ lipa ora simba kanonge ulu-tondolo se, kiniá mana molemele yomboma-kinia wendo naa ombá.” nikiru.” nirimu. 13 Aku sipa nimbale nirimumuni, ono mundupa kelepa sipina sukundu kelepa pumbale nomuna nekendo purumu.
8:14-21
Parisi Yema Kinia Ye Nokoli Kingi Erote Kinia Ononga Pellawa Akoli Mele ‘Isi’ Nílimunga Ungu-Ikumu
14 ⸤Kanu-kinia ono nomuna nekendo pungíndu Yesusi lombili andoli yema⸥ pellawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi. Pellawa kaloli selu mindi sipina suku lierimu, se pea mólo. 15 Kanu-kinia Yesusini onondo liepi-liepi topa ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinia ⸤ye nokoli kingi⸥ Erote yunga yema kinia onone pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa!” nirimu.
16 Aku sipa nirimu kinia pilkuli yu lombili andoli yemane onono angelema ningu ninguli: “Olio pellawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunga aku sipa nikimunje.” niringi.
17 Aku siku niringi mele pilipale Yesusini onondo nimbale: “Onone “Pellawa kaloli naa memulu.” ningu nambi semu-na angelema nikimiliye? Kiniá kepe ono naa kanoko, mimi siku wamoko naa pilkimiliye? Na tondolo se perimu-na pellawa kalolima-kinia ulu-tondolo se serindu mele ono naa pilieringiye? Ono konopu naa pepili molemelemonga nane nikiru mele ungu-pulumu naa pilkimiliye? 18-19 Ono mongo gilimú-na-kolo mélema naa kanokomeleye? Komu gilimú-na-kolo unguma naa pilkimiliye? Pellawa kaloli se-pakara lipu peke lepo ye paip tausini moke sepo sirindu kanumu ono komu sindikimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinia⸥ kere-langi kakena lierimuma liku wale-basikete nambi seko toko peke siringiye?” nirimu kinia
⸤yu lombili andolimane⸥ yundu pundu toko “Engaki-rurepo.” niringi.
20 ⸤Yuni onondo kelepa nimbale:⸥ “Pe pellawa kaloli yopoko-pakara lipu peke lepo ⸤ye⸥ po tausini moke sepo sirindu kinia ⸤nongo pora siringi kinia⸥ wale-basikete awili nambi seko kere-langi kakena lierimuma toko peke siringiye?” nimba mangilierimu kinia
onone yundu pundu toko “Yopoko-pakara.” niringi.
21 Yuni onondo ⸤kelepa⸥ nimbale: “Onone kiniá kepe mimi siku wamoko naa pilkimiliye?” nirimu.
8:22—10:52
Yesusini Yunga Lombili Andolima Mane Sirimu Semanemo
8:22-26
Yesusini Mongo Kiri Lierimu Ye Se Sepa Peanga Sirimu Semanemo
22 Yesusi kinia, yu lombili andolima kinia, ono Besaida taonona puringi kinia mongo kiri lierimu ye se Yesusi molorumuna mengo ongo mawa seko ninguli: “Nuni i yemo kimuni ambolou.” niringi.
23 Aku niringi kinia Yesusini mongo kiri lierimu yemo ki ambolopa taono ultukundu memba pumbale yunga mongo-tolonga elkambe topa kandopa kimuni ambolopa nimbale: “Nu kiniá mélse kanokono molo móloye?” nirimu kinia
24 yemone olando sipa kanopa nimbale: “Na kiniá yombo mare, ono unju melema ongo pukumili kanokoro.” nirimu.
25 Yesusini yunga mongotolonga kelepa ambolorumu kinia yemo yu mongo makilipa mélema pali mongotolone sumbi sipa kanorumu.
26 Yesusini yemondo “Ulkando pu.” nimba nimbale: “Nu kelko ulkando punindu ne kolea ⸤molopo wendo ombulu⸥ akuna ⸤kelko anju⸥ naa pu.” nirimu.
8:27-30
Pitane Yesusindu “Pulu Yemone “Olio Nokopa Kondopa Peanga Simba Ye Se Lipu Mundumbu.” Nimba, Nimba Taltorumu Ye-Nokoli Akumu Nu.” Nirimu Semanemo
27 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia pungu kolea-awili Sisaria-Pillipai nondopa lierimu kolea kangamanga pungí puringi. Akuna pungí puringi kinia Yesusini yu lombili andolimando mangilipa nimbale: “Yombomane na imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu.
28 Onone yundu ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilielemele; marene “Nu ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilielemele; marene “Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se ⸤u kolorumu kiniá lomboropa ola molemo.⸥” ningu pilielemele.” niringi.
29 Aku niringi pilipale Yesusini onondo mangilipa pilipa nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo ono onono na nawe nilimiliye?” nirimu.
Pitane pundu topa nimbale: “Nu Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nirimu.
30 ⸤Pitane aku nirimu pilipale⸥ Yesusini onondo tondolo mundupa nimbale: “Na molio mele ⸤Pitane kiniá nikimumu⸥ onone anju yombo selurindu kepe ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
8:31—9:1
Yesusini “Na Toko Kondonge Kinia Kolopole Lomboropo Ola Molombo.” U-Pulu-Pulu Nimba Para Sipale Yomboma Yu Lombili Pungíndu Senge Mele Nirimu Semanemo
31 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andolimane yundu ⸤ “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinia pilipale⸥ yuni yu-kinia wendo ombá mele pulu polopa ono mane sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo mindili awisili nombá. Juda yomboma nokolemele tapu-yema kinia, Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinia, onone ⸤ninguli: “Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinia wale talo omba pumbá kinia yopoko-sipamonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.
32 Yesusi yu-kinia wendo ombá mele aku sipa sumbi sipa nimba para sirimu kinia pilipale Pitane yu anju lipa memba pumbale ⸤Yesusi yuni “Na toko kondonge.” nirimumunga⸥ yu pulu polopa iri torumu. 33 Aku-sipa na-kolo ⸤yuni kurumanga nokoli Setenene ungu-umbu tondorumu mele pilipale nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini topele topa yu lombili andolima kanopa Pita iri topa yundu nimbale: “Setene, nu anju pa! Nu Pulu Yemone konopu lemó mele naa leno. Yombomane konopu lemele mele mindi leno kene anju pu!” nirimu.
34 Kanu-kinia yombo akuna liku maku toko moloringima pali kinia yu lombili andolima pea “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimba na lombili opili. We naa opili. 35 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo se na konopu mondopa nanga yombomo molopa, ‘Yomboma semane peangamo piliangi.’ nimba ono nimba sipa molomba kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba. 36 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yuyu lipa taltopale yu mini-pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo. 37 Yombo sene ‘Na mini-pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbale yu nambolka mélsene mini-pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu topo topa lilkaye? Mélsene manda topo topa naa limba.
38 “Nanga yombo mare ulu-pulu-kiri seko Pulu Yemo munduku kelko méle lupama imbi ambolko paka tondoko molemele yomboma-kinia molkole pipili kolko ninguli: “Olio Yesusinga unguma pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we-yombomane naa piliangi.” ninguli na kiyongo ningu lombili andolemele yomboma, ono-kinia ungu se pe wendo ombá mele nimbu siembo: Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia ⸤mulu-koleana⸥ angello kake selima kinia ⸤mania⸥ ombá sembá kinia, kanu we-yomboma molongena yunga yomboma mona molongendo we-yomboma molongena kanokole, yu u naa opili ‘Olio yunga yomboma molemolo mele we-yombomane naa piliangi.’ ningu pipili kolko lopi seko molonge yomboma yuni lipa wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbála.” nirimu.