9
Yesusi yuni onondo ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nokoli kingimu omba, enge nimba molopa, mélema kinia yomboma kinia pali nokomba ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.
9:2-13
Yesusinga Kangimu Se Lupa Au Lierimu Semanemo
Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme Jemisi keme Jono keme ono lipa memba pumba mulú paa olandopa polorumu senga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimba ono akuna lipa memba purumu. Akuna puringi kinia ono kanoko molangi yunga kangimu topele topa, yu pakorumu mulu-maminiama ena tondolo topa mongo paa takele selemo mele aku sipa paa kake serimu. Ya mana-yombo sene wale-pakoli se sopone kulumiye topa kake sendemba mele manda mólo. ⸤Yunga mulu-maminiama kake serimu mele paa olandopa.⸥ Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Illainja kinia Mosisitolo ongo Yesusi kinia ungu ningu mona gilieringili kanoringi.
Kanu-kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Rapai, olio ya molopomolo peanga lepomo. Olione ulka-takaya yopoko takondamili. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondamili.” nirimu. (Aku-na-kolo aku nirimumu ono pipilini paa koloringi-kulu yuni nimbá mele naa pilipa ungu se walu nirimu.)
Kanu-kinia kupa se omba ono aki torumu kinia kupana sukundu ungu se wendo omba nimbale: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu. Pe waltikele, ono mongo male-male seko kanokole yetolo kelko naa kanoringi. Yesusi yu-mindi ono-kinia molorumu kanoringi.
Mulu polorumumunga mania onge oringi kinia Yesusini ono mane sipa nimbale: “Onone kiniá kanongi mele iseli-u yombo seluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kolopale kelepa lomboropa ola molomba kinia semanemo toko anju siengi. U mólo!” nirimu. 10 Aku nirimu kinia ono yunga ungumu pilku liku u anju naa niringi-na-kolo “yu “kolopole kelepo lomboropo ola molombo.” nikimu ungu kanumunga pulumu nambolka ulurindu nikimunje?” ningu ono onono angelema niringi.
11 Kanu-kinia yu lombili andolimane ⸤yu sika molorumu mele ningu kanokole⸥ yundu mangilku pilku ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipa tapondomba.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nokoli Karasimu pe akilepa ombá.⸥” nilimili akumu nambi semu-na nilimiliye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi.
12 Yesusini pundu topa nimbale: “ “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombale mélema pali sepa wamomba.” nilimili kanumu sika nilimili. Aku liemu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kanoko kiri pilku mindili liku singí mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna nambi semu-na imbi toringi molemoye? 13 Aku-sipa na-kolo ⸤akumunga ungu se pea nimbu sikiru.⸥ Piliame! Illainja koronga orumu. Yu orumu kinia ⸤kanu yemane yu kanoko imbi naa siku⸥ ‘Yu we-yere.’ konopu lekole ‘yu-kinia semolo.’ ningu pilieringi uluma pali seringi. Yu-kinia aku siku senge mele u bokuna imbi toringi molemóla.” nirimu.
9:14-29
Yesusini Kuru Se Makororumu Semanemo
14 ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono yu lombili andoli ye wema moloringina yando ongo, yombo paa awisili akuna kakapu seko maku toko moloringi kanoringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yemane Yesusi lombili andoli ye wema kinia ungu ningu, ungu mare mangilku pilku moloringi kanoringila. 15 Yesusi orumu kinia kanokole kanu maku toko moloringi yomboma pungu-pungu awili seko ningu yu orumuna lisiku ongo yundu “⸤Ye-Awilimu,⸥ nu okonoye?” niringi.
16 Kanu-kinia yuni onondo “Onone ungu nambolka ungumu angelema nikimiliye?” nimba mangilierimu kinia
17 kanu maku toko moloringi yombomanga ye sene pundu topa yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, nanga kangomo kuru se yunga konopuna molemomonga ungu manda naa nilimú-na nu molonu ⸤konopu lepole⸥ membo ondu. 18 Kurumuni kangomo wale marenga ambolopale yu topa mania mundulimú kinia yu ámu topa, kere apoupu memba, ungú kikili sendepa selemo. Nu lombili andolimando aku semanemo topo sipu onone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa sendu-na-kolo ono manda naa sengi.” nirimu.
19 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yomboma ⸤iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondoko molemele yomboma, na ono-kinia molopo, wale nambi sepo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale
“Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu kinia
20 kangomo yu molorumuna mengo oringi. Mengo oringi kinia ⸤kangomonga konopuna molorumu⸥ kurumuni Yesusi kanopale kangomo topa mania mundorumu kinia kangomo kimbu kima peua mundupa kere apoupu merimu.
21 Aku serimu kinia kanopale Yesusini kangomonga lapa mangilipa nimbale: “Kangomo i kurumu sewale pulu polorumuye?” nirimu.
Lapane nimbale: “Yu kokele anumuni merimu kinia aku sipa serimu. 22 Wale awisili yu ámu topa sepena topa mundupa, nona topa mundupa selemo kene nuni manda liku tapondonu liemu olio kondo kolko liku tapondou.” nirimu.
23 Yesusini nimbale: “Nuni nambi semu-na “Manda liku tapondoni molo móloye?” nikinuye? ‘Nane nu manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondonu liemu uluma pali sika wendo ombá.” nirimu.
24 Yesusini aku nirimu kinia pilipale kangomonga lapane tondolo ru nimba nimbale: “Nane ‘sika nuni liku tapondoni.’ nimbu kuru mondokoro-na-kolo ‘Sika.’ nimbu kuru mondokoro ungumu tondolo mundupu ambolombo mele manda naa sekemo kene ‘Sika.’ nimbu kuru mondokoro mele ‘tondolo pupili.’ ningu liku tapondani.” nirimu.
25 ⸤Kanu-kinia⸥ yomboma lisiku sukundu sukundu kanonge onge oringi kanopale Yesusini kurumu iri topa nimbale: “Kere pipi siku, komu pipi siku seleno kurumu, kangomonga konopuna ongo wendo pungu, kelko paa naa ongo molani. Kamu pu!” nirimu kinia 26 kurumuni kangomo tondolo topa mania mundorumu kinia yu kimbu kima peua mundorumu kinia kurumu kalli nimba yunga konopuna wendo orumu. Kanu-kinia kangomo yu kolopa lierimu none serimu kanokole yombo awisilini “Yu kolomu lémo.” niringi. 27 Aku-sipa na-kolo Yesusini yunga kimu ambolopale yu ola liltimu kinia ola gilierimu.
28 ⸤Kanu-kinia Yesusini kurumu topa makoropa pora sipale⸥ ulkana sukundu ⸤yu lombili andolima kinia⸥ purumu kinia lombili andolima onone Yesusi pea onono molkole yu mangilku pilku ninguli: “Kuru akumu olione nambi semu-na manda naa makoromuluye?” niringi kinia
29 Yesusini pundu topa nimbale: “I ulumu mele semolondo (kere-langi mi lepo naa nombo) Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa semolomone mindi manda semolo. We manda naa semolomo.” nirimu.
9:30-33
Yesusini Yu Tonge Kinia Kolopa Lomboropa Ola Molomba Mele Wale Talo-Sipa Nirimu Semanemo
30-31 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono aku koleamo munduku kelko ⸤yomboma moloringi koleama naa pungu⸥ kolea Gallilli disiriki sumbi siku ongo pungí puringi. Akuna pungí puringi kinia yu lombili andolima ungu-mane silipa purumu-kulu ‘Na lombili andolima ungu-mane sikiru mele we-yombomane naa piliangi kene olio we-yombomane naa kanangi, pea naa pamili.’ nimba yu kinia yu lombili andolima kinia onono kiyongo ningu puringi. ⸤Yu-kinia pe wendo ombá mele⸥ yuni ono ungu-mane silipa purumu mele i-sipa:
“Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ka sikuli ⸤yu toko kondonge⸥ yema anju singí kinia onone yu toko kondonge. Kolopale wale yopoko sipamonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.
32 Aku-na-kolo yuni nirimu ungumu pilku sundukuli ‘I ungumunga pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi-na-kolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.
9:33-37
Pulu Yemo Ye Nokoli Kingimu Molopa Nokolemo Yombomanga Yombo Paa Imbi Olandopa Molemomonga Ungu Se
33 ⸤Ongole⸥ kamu Kapeniame taonona sukundu oringi.
Molonge ulkana sukundu pungu moloringi kinia Yesusini yu lombili andolima mangilipa pilipa nimbale: “Ono aulkana ungu nambolkarenga angelema niliku ongiye?” nirimu. 34 Aku-na-kolo onone ‘Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?’ ningu angelema ningu keru-kuru liltingi-kulu Yesusindu ono niringi mele ningu para singímunga pipili kolkole molko mokoli seringi.
35 Kanu-kinia Yesusi yu mania molopale yu lombili andoli rurepondo “Na moliona waa.” nimba nimbale: “Yombo sene ‘Yombomanga awilimu molambo.’ nimbale yu we-yombomo molopa yombomanga kendemande-yombomo molopili.” nirimu. 36 Aku nimbale bolango kanga se lipa ⸤yu lombili andolima⸥ gilieringina mondopale nirimumuni, aku bolangomo yuni kangulupa onondo nimbale: 37 “Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo mele lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga na lipa tapondombala. Na lipa tapondomba yombomone na manjipa naa lipa tapondomba. Bolangomo lipa tapondombamonga kanu yombomo yuni na lipa mundorumu yemo lipa tapondombala.” nirimu.
9:38-41
Yesusini Nimbale: “Olio Kinia Opa-Tou Naa Molemele Yomboma ‘Olionga Opa-Geramema.’ Niemili.” Nirimu Semanemo
38 ⸤Yesusi lombili andoli ye⸥ Jonone Yesusindu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, olio kanomulu, ye sene nunga imbimu lepa mangilipa kuru mare yombomanga konopuna molongima “Ongo wendo paa!” nimba topa makoropa molomu kanomulu. Kanopole yu olio pea kopu sepo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa sei!” nímulu.” nirimu.
39 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu ⸤kanu yemone serimu ungumundu⸥ nimbale: “Yombo sene nanga imbi lepa mangilipa ulu-tondolo se sepale yuni kelepa nondopa nando ungu se manda nimba naa kinjimba kene onone yundu “Mólo!” ni naa niengi. 40 Yombo se olio-kinia opa-toumu naa molemomo olionga opa-geramemo molemo kanumu.” ⸤nirimu.⸥
41 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono no nonowale semba kinia yombo sene ‘Ono ye nokoli Karasimunga yomboma molemele kene no se nangi kolopo siembo.’ nimba ono se kolopa simu liemu, ye nokoli Karasimunga kongono sendenge yomboma yuni méle kalomba kinia kanu yombomo kepe komu naa sindipa yu konopu lipa mundupa méle kalombala.” nikiru.” nirimu.
9:42-50
Olio Karasinga Yomboma Kondi Tolemele Uluma Kinia, Olio Ulu-Pulu-Kiri Selemolo Uluma Kinia, Aku Ulumanga Yesusini Mane Sipa Ungu-Iku Torumu Semanemo
42 “Yombo sene i bolangomonga ⸤mele yombo⸥ se na ‘Sika’ nimba kuru mondolemo bolangomo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi tombamonga kanu bolangomo kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu simu liemu ⸤bolangomo u kondi naa topili⸥ kanu yemo kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. Aku siku toko mundulimolá kinia yu kolopale pe yu Pulu Yemonga bolango sendo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi manda naa tolka. Aku-sipa na-kolo yu aku siku nomuna naa mundulimolá kinia yu yomboma kondi tombamonga yu Pulu Yemo-kinia mongo awili pelka kene onone yu nomuna papu paka toko mundulimolá.
43-44 “Nunga kitolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kitolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kitolo naa giliepili puni kinia peangamo. Nunga ki talo we giliepili nu sepe-kolea,
⸤ ‘akuna Pulu Yemo seko kinjilimili yombomanga
korowama kolou naa kolopa nolepa mindi pulimú,
sepe toko kumundou naa kumundulimili kolea’ ⸥
akuna sukundu toko mundungí kinia kirimu.
45-46 “Molo nunga kimbutolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kimbutolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kimbutolo naa giliepili puni kinia peangamo. Nunga kimbu talo we giliepili nu sepe-kolea,
( ‘akuna Pulu Yemo seko kinjilimili yombomanga
korowama kolou naa kolopa nolepa mindi pulimú,
sepe toko kumundou naa kumundulimili kolea’ )
akuna sukundu toko mundungí kinia kirimu.
47-48 “Molo nunga mongotolone mélse kanokole konopuni ‘liembo.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu aku mongotolo akuku eltani. Nu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana mongotolo naa giliepili puni kinia peangamo. Mongo talo we giliepili nu sepe-kolea,
‘akuna Pulu Yemo seko kinjilimili yombomanga
korowama kolou naa kolopa nolepa mindi pulimú,
sepe toko kumundou naa kumundulimili kolea’
akuna sukundu toko mundungí kinia kirimu.
49 “Yombomane Pulu Yemo popo toko kalolemele mélema singíndu ‘Pulu Yemone kanopale ‘Kere-langi kake selima.’ nimba kanopili.’ ningu api-kusa mundukuli silimili aku siku mele yomboma molongena sepemo, api-kusa mele, yomboma kinia pali wendo ombá. 50 Api-kusa yu méle peangamo na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ ningu ungu se manda selemeleye? ⸤Api-kusa kere-langimanga mundulimili kinia songo selemo aku siku⸥ ono api-kusa mele molko yomboma kinia anju yando konopu seluna pupili taka leko molangi.” nirimu.