PILLIPAI
Pollone PILLIPAI Yomboma Pepá Topa Sirimu Bokumu
Pollone I Pepá Topa Sirimumunga Ungu-Pulu Mare
Pollo kinia yuni pepá topa sirimumanga ungu-pulu mare inia yakondo gomo 676 molemo.
Pollo ka-ulkana pepale i pepámo topa sirimu (1:13-14). ‘Ka-ulkana pepale Epesasi, Pillipai, Kollosi yombomanga pepáma topa, ye Pillimononga pepámo topa sirimu.’ ningu pilielemele. Ka-ulka semonje, naa pilielemolo-na-kolo yombo marene pilkuli ‘Romo molopale pepáma torumu.’ ningu pilielemele (Lipa Mundorumu Yema 28:14-31).
Pollo u-pulu-pulu kolea-awili Pillipai orumu semanemo Lipa Mundorumu Yema 16:8-15 molemo. Pepámo paa pe mele torumu. Pillipai akumu Masedonia poropinji lierimu kolea-awili se. Kambani bisinisi kongono akuna paa seringi. Romo-yombo awisili akuna molko, Juda-yombo paa koltalo moloringi.
Pillipai yomboma-kinia umbuna se pepili Pollone i pepámo naa torumu. Ungu mare nirimu akuma i-sipa:
Ungu Se: Karasi pilieli Pillipai yombomane kou-mone mare ‘Pollone kongono selemomo lipu tapondamili.’ ningu, siku mundoringimunga ono-kinia “Ange.” nirimu (1:5, 4:10-19).
Ungu Se: ‘Karasinga yomboma molemelemonga mindili nolemele akumu konopu tondolo pupili molko, kele toko mini-wale naa munduku konopu siku molangi.’ nirimu (1:27-30, 4:4-7).
Ungu Se: ‘Imbi naa mololi yomboma mele molko, anju yando taka leko yombomanga unguma pilku konopu seluna pupili molangi.’ nirimu (2:1-11, 4:2-5). (Pulu Yemone nimba taltopa “Pu.” nimba mana lipa mundorumu ye nokoli Karasi Yesusi akumunga ungu awili paa tondolo se 2:5-11 molemo, akumu paa kanou.)
Ungu Se: ‘Timoti kinia Epapodaitasitolo ongele kinia konopu siku “Pea kopu sepo molamili.” niengi.’ nirimu (2:19-30).
Ungu Se: ‘Ye mare ono-kinia molko ungu-mane mare kolo toko siringimanga unguma pilku naa liee.’ nirimu (kolomongo-awili 3).
Ya ungu-pulumu pora nikimu.
1
Kolomongo-Awili 1-4
Karasinga Pillipai Yomboma Pollo Kinia Kopu Seko Moloringimunga Pollo Paa Konopu Sirimu Ungumu
1:1-2
Pollone Pepámo Tombando Pulu Polopa Torumu Unguma
Olto Pollo Timotitolo, Karasi Yesusinga kongono sendeli kendemande-yetolone
ono Pulu Yemonga yombo kake selima kolea-awili Pillipai molemelema i pepámo topo sikimbulu. Ono ungu pilieli yombo wema kinia, ononga tapu-yema kinia, Karasinga yombomanga kongono sendeli yema kinia, ono pali i pepámo topo sikimbulu.
Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
1:3-11
Pollone Pulu Yemondo “Ange.” Nirimu Ungu Se
Nane ono walte walte konopuni pilipuli nanga Pulu Yemo kinia “Ange.” niliu. 4-5 Na semane peangamo pulu polopo ono topo sirindu kinia kepe, yandopa yandopa kanu kongonomo selio kinia kepe, onone na liku tapondoringi mele liku tapondolemelemonga Pulu Yemo kinia ungu nimbu ononga mawa sendembondo konopu sipu mawa sendelio. Nane pilipuli, ‘Pulu Yemone ononga konopuna kongono pulu polopa serimu kongono peangamo selepa pumba pumba, Karasi Yesusi yando omba olio limba walemonga kanu kongonomo sepa limba.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio.
Na ono konopuni pilipu andopo molio-na na onondo konopu lelio mele papu lelio. Na ka-ulkana pelio kinia kepe, semane peangamo topo sipu “Yu paa sika semanemo yomboma paa pilku liengi.” nilipu andorundu kinia kepe, onone na liku tapondolemele-na na kinia ono kinia olio Pulu Yemone we kondo kolopa lipa tapondolemo. “Karasi Yesusini ono kondo kolopa konopu mondolemo mele nane aku sipu ono kondo kolopo konopu mondopo yakala kolopo molio.” nikiru akumu sika nikiru. Pulu Yemone ungu nilkanje nane “Sika nikimu.” nilkala.
9-10 Nane Pulu Yemo ononga mawa sendelio mele i-sipa: “ ‘Onone ulu kiri peangama apuruku kondokole ulu peangama mindi pilku liku sangi.’ nimbu ono Pulu Yemo kinia Karasi-tolo pea olonga yomboma pea konopu mondolemele mele paa olandopa olandopa mondoko mololko pungu, ononga pilipa kondolima kinia ulu kiri peangama apuroli ulu-pulumu kinia ononga konopumanga pepa sengepea selepa pupili konopu mondoko molangi.” nimbu Pulu Yemo mawa sendelio. ‘Aku siku molonge kinia Karasi kelepa ombá walemo wendo ombá kinia ono konopu kake sepili molko yu kanopa peanga pilielemo ulu-puluma mindi ononga konopumanga pepili molko, 11 Yesusi Karasini ono-kinia kopu sepa molopa lipa tapondolemomonga yu kanopa sumbi nili uluma nimba kanolemo uluma mindi seko molonge. Ono aku siku seko molongemone Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningí.’ nimbu aku sipu Pulu Yemo ononga mawa sendelio.
1:12-30
Pollo Ka-Ulkana Perimu Ulumuni Semane Peangamo Lipa Tapondolemo Ungumu
12 Ango-keme, na-kinia ulu umbuna wendo omu akumuni semane peangamo pipi naa simu. Na ka siringi ka-ulkana pelio ulumuni semane peangamo sepa tondolo mundundulimú. 13 Akumunga, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ulkamo nokolemele ami-yema kinia we-yomboma pali ‘Na Karasinga kongonomo sendeliomonga ka siringi ka-ulkana pelio.’ ningu kanolemele. 14 Na ka-ulkana peliomonga nanga genupili awisilini kanokole ‘Ye-Awilimuni olio sika lipa tapondomba.’ ningu pilku konopu tondolo pupili ⸤ ‘Yombomane olio mindili síngi liemu unguri mólo.’ ningu⸥ Pulu Yemonga ungumu pipili naa kolko tondolo munduku ningu siliku andolemele.
15 Sika ye marene ⸤na kolea awisilinga andopo ungumu nimbu sirindumunga yombo awisili kanu ungumu pilku limili mele⸥ kanoko kiri pilkuli ‘Pollonga imbimu mania pupili. Olionga imbima ola molopili.’ ningu Karasinga semanemo toko silimili-na-kolo marene konopu peanga pepili ⸤ ‘Karasinga imbimu ola molopili.’ ningu⸥ Karasinga semanemo toko silimili. 16 Nane ‘semane peangamo yu paa sika.’ nilipu andoliomonga ka-ulkana pelio mele kanokole na konopu mondolemelemonga Karasinga semanemo toko silimili; 17 aku-na-kolo ye marene konopu sumbi sipa naa pepili ononga imbima ‘ola molopili.’ ningu Karasinga semanemo toko silimili. ‘Na ka-ulkana pelio kinia umbuna mare olandopa siemili.’ ningu aku selemele. 18-19 Aku-sipa na-kolo ‘Na mindili nopili.’ ningu aku selemele mele uluri pelemoye? Ono konopu peanga pepili semanemo toko silimili molo konopu sumbi sipa naa pepili toko silimili akumu unguri mólo. Onone pali Karasinga semanemo yomboma toko silimilimunga na paa konopu sipu molio.
1:18-26
Pollo Ka-Ulkana Pepale “Na Kolombo Kinia Molo Molombo Kinia Karasi Kinia Pea Molembolo Mele Molombolo.” Nirimu Ungu Se (ka-ulka ungumu 1:12-30 pali)
⸤Konopu sipu molombomonga ulu se pelemóla.⸥ Na pilipuli, ‘na ka-ulkana pepo mindili nolio kinia onone Pulu Yemo kinia nanga ningu mawa sendelemelemonga kepe, Yesusi Karasinga Minimu yu na-kinia molopa na lipa tapondolemomonga kepe, i ulutolonga na manda molombo.’ nimbu pilipuli konopu sipu molio mele molombo. 20 ‘Nane sambo.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Na selio mele kepe molio mele kepe akumunga pipili naa kolopo Karasinga kumbi-kerena gilimbu kinia paa peanga.’ nimbu yunga kongonomo tondolo mundupu selio. ‘Molombo kinia kepe molo kolombo kinia kepe nanga kangimuni Karasinga imbimu ambolopo paka tondorundu tondolio mele aku sipu tondombo.’ nimbu aku selio. 21 Na konde molio kinia Karasi nanga konopuna molemo pea kopu sepo molembolo akumu peangala; kolopole molombo mele paa olandopa. 22 Mana we molondu liemu nane nanga kongono peanga we lemómo manda sembó. Akumunga kolombomo kinia konde molombomo kinia kanu ulutolonga se sembó mele na pilipu sundupu lo liu.
23 Na konopu talo pelemo. Ma-koleamo mundupu kelepo Karasi molemona pumbu pea molombolondo na konopu sipu molio. Aku sendu liemu paa peanga. 24 Aku-sipa na-kolo kolondu liemu nane ono nambi sepo manda lipu tapondomboye? Pe ono nambi sengenje? Aku sipu nimbu pilipuli mana we molondu liemu paa peangala. 25 ‘Nane ono lipu tapondombo kinia ono Karasinga yomboma molko kondoko ‘yu sika’ ningu kuru mondoko konopu siku molonge.’ nimbu pilipuli ‘Na ono kinia pea ma-koleana sika molomolo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. 26 ‘Pe na ono molongena kelepo yando ombo pea molomolo kinia onone Karasi Yesusinga imbimu ambolko paka tondoko molonge.’ nimbu pilipu ‘Sika aku sipu ono-kinia kelepo molombo.’ konopu lekero.
1:27-30
Pulu Yemone Pillipai Yomboma Sepa Kondolemo-Na-Kolo ‘Mindili Nangi.’ Nilimúla, Ungu Se
27 Aku-sipa na-kolo na ondu liemu kepe naa ondu liemu kepe unguri mólo. ‘We-yombomane olio kanokole ‘Sika Karasinga yomboma molemele.’ ningu piliangi.’ ningu Karasini yu lombili andolima molonge mele nimba sirimu mele ono aku siku molangi. Aku siku molonge ulumu olandopamo. Pe aku siku seko molangi ombo mongone kanondu liemu molo ono seko molemele mele semane se ka-ulkana molopole piliendu liemu ‘ono konopu seluna pupili tondolo munduku molko, ‘yomboma ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasi Yesusini yombomanga nimba senderimumunga molko kondonge mele⸥ ‘sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu semane peangamo toko siku, 28 ononga opa-tou yombomane ‘ono mini-wale mundangi.’ ningu ulu mare selemele kinia ‘Unguri mólo.’ ningu mini-wale naa munduku we gilimili mele piliambo.’ nimbu molio. Ononga opa-toumane ono mini-wale naa munduku we gilimili kinia kanokole ‘Ono opa-touma mindili nongo molko kinjingí-na-kolo ono Karasinga yomboma mindili nolemolá aulkana wendo ongo, molko kondonge aulkana pungí.’ ningu kanonge. Pulu Yemone ono lipa tapondopa opa-touma topa mania mundumbamonga aku siku ningu kanonge. 29 Pulu Yemone ono sepa kondopale ‘ ‘Karasi yu sika. Yu manjipa manda.’ ningu kuru mondangi.’ nilimú. ‘Karasinga imbimu ola molopili kene mindili nangi.’ nilimúla. ⸤Akumunga opa-toumane aku siku ningu kanonge.⸥ 30 U na ⸤ ‘Yesusi Karasi yu sika.’ ⸥ nimbu kuru mondorundumunga opa-toumane na toko mania mundungí seringi kinia tondolo mundupu molopo mindili norundu mele ono Karasinga yombomane kanoringi, pe kiniá aku sipu molio mele pilielemelela. Kiniá ono mindili nolemele mele selu-sipala.