TESALLONAIKA Yemboma Pollone Wale Talo Pepá Topa Sirimu Bokuselo
Pollone I Pepá Topa Sirimuselonga Ungu Pulu Mare
Pollo kinie yuni pepá torumumenga ungu pulu mare bokumunge yakondo gomo 714 molemo.
Pollo kolea awili Tesallonaika purumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 17:1-10 molopa, yu mindili siringi kinie kowa pupe Beria taono molopalie, pe altopa kowa pupe kolea awili Atenesi purumu temanemo 17:11-15 molemo. Tesallonaika akune Kirasinge yembo talapemonga yembo koltalo sike Juda yemboma nalo awisili yembo lupema moloringi (Lipe Mundorumu Yema 17:4, ya Ou-Tesallonaika 1:9-10). Tesallonaika akumu Masedonia poropinji kolea te, no kélona lierimu.
Pollo kolea awili Korini molopa Kirasinge Tesallonaika yemboma pepá ou topa sirimumunge pulumu isipenje: Pollo Tesallonaika yemboma-kinie molopalie Kirasinge ungumu kamu mane naa sipili Juda yembo ungumu liku su siringimene yu toko makororingi. Pe Tesallonaika yemboma Kirasi lombili puringimunge mindili nongo moloringi pilipelie Pollone ‘Timoti eno lipe tapondopili.’ nimbe yu eno moloringine lipe mundorumu (Ou-Tesallonaika 3:1-5). Pe Timoti kelepa Pollo molorumune omba eno moloringi mele Pollo temane topa sirimu kinie Pollone ipepámo eno sipe mundumbendo torumu. Eno konopu tondolo pupili moloringimunge konopu sipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nirimu mele eno nimbe sipe, eno mimi siku molonge mele mane sipe, Awili Yesusi pe kelepa ombámonga ungu awisili nimbe sirimu (1:9-10, 2:19-20, 3:13, 4:13-18, 5:1-3,23-24). Ungu mare pea nu nunu kanani.
‘Oli mare mindi omba pupili Pollo kolea awili Korini we molopalie wale talo sipe pepá te Kirasinge Tesallonaika yemboma topa sirimu.’ ningu pilimele. Imbi lepo “Pe-Tesallonaika” nilimolo pepá akumunge ungu pulumu Ou-Tesallonaika kinie telu sipe. Awilimu pe kelepa ombámonga ungu awisili torumu molemo. Eno mindili nongo moloringi nalo konopu tondolo pupili ‘Kirasi sike.’ ningu pilieringi mele munduku siye naa koloringimunge Pollone Pulu Yemo kinie “Ange.” nirimula. Kote-walemo wendo ombá kinie Pulu Yemone mindili siringi yemboma pundu tomba mele nimbe sirimula. Enonga yembo mare kongonomo kapola naa teko we moloringimunge ungu tondolo te 3:6-15 molemo.
Ya Ou-Tesallonaika kinie Pe-Tesallonaika kinie ungu pulumu pora nikimu.
OU-TESALLONAIKA
Pollone TESALLONAIKA Yemboma Pepá OU Topa Sirimu Bokumu
I pepámonga ungu pulu mare inie yakondo gomo 1026 molemo, akune kanoko piliéni!
1
Kolomongo Awili 1-3 POLLO YU KINIE, PEA KONGONO TERINGI YEMA KINIE, ‘TESALLONAIKA YEMBOMA NAMBEKO MOLEMELENJE?’ NINGU KONOPU AWISILI LIKU MUNDUKU MOLORINGI MELE UNGUME
1:1 Pollone Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu
Pollo kinie Saillasi kinie Timoti kinie olione
eno Kirasinge yembo talape* bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. kolea awili Tesallonaika molemelema
ipepámo topo sikimulu. Pollone kolea awili Tesallonaika pupe molorumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 17:1-10.
Eno Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasi bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”. kinie tapu toko molemele yemboma, ⸤elone⸥ eno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ ⸤niengili.⸥
1:2-10 Tesallonaika Yemboma Tondolo Munduku Pilieringimunge Pollone Konopu Sipe Pulu Yemo Kinie “Ange.” Nirimu Ungumu
Olio ⸤eno molemele mele pilipulie⸥ alieli Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbu, yu-kinie ungu nimolondo enonga kepe mawa tendelemolo. Olionga Lapa Pulu Yemo enonga nimbu alieli mawa tendepo molomolondo ulu telemelemane eno ⸤Yesusinge temanemo “Sike.” ningu⸥ tondolo munduku pilimele mele lipe ora sipe, yemboma mindili siku liku tapondolemele ulumene konopu mondolemele mele lipe ora sipe, tondolo munduku molko siye naa kolemele ulumuni eno Awili Yesusi Kirasi ⸤‘Kelepa ombá.’ ningu⸥ konopu siku nokoko molemele mele lipe ora silimomonga aku siku molemele mele pilipulie alieli ⸤“Ange.” nilimolo⸥.§ Tondolo munduku pilieli ulumu kinie konopu mondoli ulumu kinie ulu pe wendo omb ma konopu siku nokoko mololi ulumu kinie aku ulu yepokonga ungu mare Ou-Korini 13:13, Gallesia 5:5-6, Kollosi 1:4-5.
4-5 Eno olionga angenupili Pulu Yemone konopu mondolemoma, Pulu Yemone ‘eno yunge yemboma molangi.’ nimbe mako torumu mele olio pilipulie akumunge kepe “Ange.” nilimolo. Olione temane peangamo eno moloringine ombo topo sirimulu kinie ungumu yuyu mindi wendo orumu-ne pilku naa moloringi. Aku temane peangamo topo sirimulu kinie yunge tondolomo kinie Mini Kake Telimu kinie wendo orumu mele pilku kanoko, olione aku temanemo ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie enondo tondolo mundupu nirimulu mele kepe pilku kanokolie “Sike nikimili.” ningu tondolo munduku pilieringi kulu kanopolie ‘Pulu Yemone sike eno konopu mondopa ‘Nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu lemo.’ nimbu kanorumulu. Olio eno lipu tapondomolondo eno-kinie ombo molorumulu mele* Pollone nambolka ulumundu nirimunje? Lipe Mundorumu Yema 17:5-9 yu kinie Tesallonaika yemboma kinie toko mindili nongo moloringi mele pilipelie nirimunje? eno pilimele.
Eno olio kinie Awilimu kinie molorumulu mele manda manjiku moloringi; eno-kinie umbune awisili wendo orumu nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu konopu siku pilku lsingi. Kanu konopu sili ulumu Mini Kake Telimuni sirimu. Aku teringimunge kolea Masedonia poropinji kinie Akaya poropinjiselonga ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku moloringi yemboma bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. molonge mele kolea awili Tesallonaika yemboma enone liku ora siringi.
Eno ⸤Kirasinge Tesallonaika yemboma⸥ moloringine Awilimunge ungumu Masedonia kinie Akaya poropinjiselonga yemboma moloringine purumu, pali pilieringi nalo aku kolea pokorenga mindi naa purumu. Enone Pulu Yemo ‘Sike ⸤olionga Lipe Tapondolimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi temanemo koleamanga pali anjo anjo purumu pilieringi. Akumunge eno ⸤Tesallonaika Kirasinge yemboma⸥ molemele mele olione altopo temane te topo simolo aulke te naa lemo. Olio eno moloringine orumulu kinie eno-kinie ulume wendo orumu, enone teringi mele we yemboma enono olio temane toko silimele akumunge ⸤altopo yemboma enonga temanemo topo simolo aulke te naa lemo⸥. Eno ⸤Tesallonaika yembomane⸥ we melema popo toringi pulu ye kolo tolime munduku siye kolko konopu alowa teko, konde molopa mindi puli Pulu Ye sikemo bokumunge alsena anjokondo “13. God, god giaman”. molorumune puringi mele we yembomane olio temane toko silimele. ‘Yunge kendemandema molamili.’ ningu molko, 10 ‘yunge Malo§ bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. mulu koleamo mundupe siye kolopa kelepa ombá.’ ningu konopu siku nokoko molongendo ⸤Pulu Ye Sikemo molorumune puringi⸥ mele ⸤temanemo toko silimele⸥. Aku Malomo kolorumu kinie Pulu Ye Sike kanumuni topa makinjinderimu yemo; akumu Yesusi, olio ⸤yunge yemboma⸥ lipe tapondolemomonga Pulu Yemo pe yemboma mumindili kolomba walemo wendo ombá kinie olionga uluri naa pemba yemo.

*1:1: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

1:1: Pollone kolea awili Tesallonaika pupe molorumu temanemo Lipe Mundorumu Yema 17:1-10.

1:1: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.

§1:3: Tondolo munduku pilieli ulumu kinie konopu mondoli ulumu kinie ulu pe wendo omb ma konopu siku nokoko mololi ulumu kinie aku ulu yepokonga ungu mare Ou-Korini 13:13, Gallesia 5:5-6, Kollosi 1:4-5.

*1:4-5: Pollone nambolka ulumundu nirimunje? Lipe Mundorumu Yema 17:5-9 yu kinie Tesallonaika yemboma kinie toko mindili nongo moloringi mele pilipelie nirimunje?

1:7: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

1:9: bokumunge alsena anjokondo “13. God, god giaman”.

§1:10: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.