PE-PITA
PITAne Pepá PE Topa Mundorumu Bokumu
Pitane I Pepá Topa Mundorumumunge Ungu Pulu Mare
Pita yuyu yunge ungu te inie yakondo gomo 1202 molemo.
Pitane konopuni pilipelie pepá te ou topo mundorumumu kinie i pepá pe topa mundorumu akuselonga pulumu inie Pe-Pita 3:1 molemo. “ ‘Ulu peanga kake telime mindi konopu kimbu siengi.’ nimbu ipepá talo topo sikiru.” nirimu. Nalo “Pepá te ou topa mundorundu.” nirimu bokumu olio “Ou-Pita” nilimolo bokumu molo te lupenje, mimi sipu naa pilimolo.
I pepámonga ungu pulumu isipe mele: ‘Ungu kolo tolime mane silimele yemane ‘Kirasinge yemboma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie molko kondolemele ulumu kinie tepo kenjipu, topo manie mundemili.’ ningu andoko telemele yemanga ungume Kirasinge yembomane paa naa piliengi! Yesusini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane ningu siringi ungume mindi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi! Aku siku tenge ulumuni Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiselo molembele mele paa pilinge. Yesusini ou lipe mundorumu yemane Yesusi yu mongone kanoko, yu-kinie andoko, yuni eno mane sirimu ungume sumbi siku pilieringi.’ nimbe pepá torumu.
Ungu te: Yesusi olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Yemo wale awisili nirimu akumu 1:1,11, 2:20, 3:1-2,18 molopa, aku mele ungu te 3:15 molemo. Aku ungumunge ungu pulumu boku ambolkonomonga alsena anjokondo “21. kisim bek”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.
Ungu te: Yembo marene ningendo: “Yesusi kelepa naa ombá.” niringi. Nalo ipepámone nimbendo: “Sike yu welea naa olemo, nalo Pulu Yemone ‘Yembo telu kepe kolea kerine naa pupili. Konopu alowa teangi.’ nimbe taka lipe nokopa molemomonga Yesusi welea naa olemo.” nilimo. (Aku ungumu 3:9 molemo.)
Pe-Pita 2 kinie Jutu 4-18 kinie ungu awisili paa telu sipe mele molemo.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
Kolomongo Awili 1-3 pali OLIO ULU PEANGAMA MINDI TONDOLO MUNDUPU TEPO MOLAMILI. YE KERIMENE MANE SILIMELE UNGUME PAA NAA PILIPU BULU SIEMILI UNGU MARE
1:1-2 Pitane Pep mo Tombando Pulu Polopa Torumu Ungumu
Na Saimono Pita, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo,* bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. na yunge kongono tendeli kendemande yemo molopolie ⸤i pepámo topo sikiru⸥.
Olionga Pulu Yemo, olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Ye 11 bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”; inie anjokondo 3:15 kananila. Yesusi, ⸤Pulu Yemone “Simbo.” nimbe mana lipe mundorumu ye⸥ Kirasimu, yuni ulume sumbi sipe telemomonga olio “olio” nirimu akumu yu-kinie namele-kinienje? Yesusini lipe mundorumu yemando nirimu, molo kolea marenga ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi yembomando nirimu, molo Kirasinge yembo mare yu-kinie moloringimendo nirimunje, naa pilimolo. ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulu peangamo eno aku siku ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma, eno ipepámo topo sikiru.
Pulu Yemo kinie olionga Awili Yesusiselo pilku imbi silimelemonga elone eno paa we kondo kolko teko kondolembele mele kinie, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimbele mele kinie olandopa olandopa pupili.
1:3-15 Pulu Yemone Olio Mako Topa “Nanga Yemboma Molangi Waa.” Nirimu Ungumu ‘Paa Manie Naa Pupili.’ Niemili Ungu Te
Pulu Yemonga tondolomo Yesusi kinie pelemo, aku tondolomone olio molopo kondopo Pulu Yemonga ungume mindi pilipu lipu temolo ulu pulumu sirimu. Tondolo pa telimu pepa, ulu peangamanga pulumu pelemo yemone olio “Nanga yemboma molangi waa.” nimbe walserimu yemo pilipu imbi silimolomonga yunge tondolomone aku sipe ulu pulumu sirimu. Aku sipe molopa aku terimumunge yunge melema olio ‘Simbo.’ nimbe ou nimbe panjerimu mele paa tondolo puli peangama sirimu. ‘ “Simbo.” nimbu, nimbu panjerindu melema simbo eno-kinie pemba kinie Pulu Yemo yu molemo mele ulu pulumu eno-kinie pepili molko; mana yembomanga konopumene melema kanoko konopu mondoko paa molko kenjiku, ulu keri telemele ulume eno ⸤Pulu Yemonga yemboma⸥ aku siku teko molko naa kenjengi!⸥ Aku sili ulu kerime liku bulu siku, Pulu Yemonga yemboma molko, molko kondangi⸥.’ nimbe, yu “Simbo.” nirimu mele paa tondolo puli peangama sirimu.
Aku ⸤terimu-ne eno aku siku molemele⸥ kene eno ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele§ 1 bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. aku siku kepe ulu peangama mindi paa mimi siku pilku tondolo munduku teangi. Pe tondolo munduku ulu peangama tenge mele aku siku kepe ⸤Pulu Yemo kinie Yesusi Kirasiselo molembele mele kinie nilimbele ungume kinie⸥ paa pilku kondangi.* Gallesia 5:22-23*. Pe Pulu Yemo kinie Yesusi Kirasiselo pilku kondolemele mele, aku siku kepe eno enono ulu pulu kerime waka lemba kinie ‘Paa naa teamili.’ ningu enono kangimu nokoko kondoko ulu kerime naa teangi. Pe enono kangimu nokoko kondoko ulu kerime naa tenge mele aku siku kepe eno-kinie umbunema wendo ombá kinie tondolo munduku molko taka liku umbunema meangi. Jemisi 5:10. Pe umbunema tondolo munduku taka liku menge mele aku siku kepe ‘Pulu Yemonga yemboma molemolo.’ ningu yunge ungume mindi pilku liku teko molangi. Pe Pulu Yemonga yemboma molkolie yu kanopa peanga kanolemo ulume tenge mele aku siku kepe Kirasinge yemboma ‘Olionga kandi angenupilime.’ ningu konopu telune pupili kapola kapola molangi. Pe Kirasinge yemboma ‘Pulu lemoma.’ ningu molonge mele aku siku kepe ⸤anjo yando⸥ paa konopu mondoko molangi. ungu pulu te inie yakondo 1:5*.Iulu peangama tondolo munduku ambolko aku ulume eno-kinie tondolo pupili molongi liemo olionga Awili Yesusi Kirasi§ bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”. eno pilku imbi silimele mele olandopa olandopa langi awisili mongo tomba. We manie naa pumbe kene ⸤aku siku ulume teko molangi⸥. Nalo ⸤Kirasinge⸥ yembo te aku sipe ulu peangama naa tepa molemo yembomo yu mongo keri lemo yembo te sulu tepa lemo melema naa kanopa, paa nondopa lemo melema mindi kanolemo yembo aku sipe te molemo. Yuni ulu pulu keri ou terimume ⸤Pulu Yemone⸥ kulumiye topa yunge konopu tepa kake tenderimu mele kinié naa pilipe komu silimo.
10 Akumunge, nanga angokeme, eno Pulu Yemone ‘Nanga yemboma molangi wangi.’ nimbe walsipe mako torumu kene ‘Paa yunge yemboma molopo mindi pamili.’ ningu tondolo munduku molangi. Aku siku tenge kinie eno umbune tene topa manie naa mundumbe, enone yu manda munduku siye naa kolonge. 11 ⸤Aku siku teko molonge kinie⸥ olionga Awilimu, olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Lili Ye Yesusi Kirasimunge kolea, yu ye nomi kingi molopa nokopa mindi pumbe akune* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. “Molamili. Sukundu waa.” nimbe konopu sipe kune lipe nosindimbe.
12 Akumunge, inie yakondo 1:3-11. sike nane nikiru mele eno ungu sikemo pilku ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi mele kinié we pilimele nalo ‘Aku ungume komu naa sindiku munduku siye naa kolangi.’ nimbu taki-teki nimbu simbondo altopo nimbu sikiru. 13-14 Olionga Awili Yesusi Kirasini na nimbe sirimumunge ‘Na wale laye-kolo nanga kangimu sele-ulke melena molopolie, “sele-ulke” nirimu akumunge ungu te Pe-Korini 5:1 molemola. Giriki ungune kinie Ingillisi ungune kinie aku sipe molemo nalo Pisini ungune sele-ulkemo munduku siye kolko naa toringi. mundupu siye kolombo.’ nimbu pilipulie ‘Kinié na isele-ulkena we molopolie ‘Eno ou ungu pilieringime paa konopu kimbu siku molangi.’ nimbu nane altopo nimbu silio akumu papu telio.’ konopu lekero. 15 ‘Pe kepe, ⸤nanga kangimu mundupu siye kolopo⸥ pumbo kinie eno ungu nimbu silioma kelko mimi siku pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu eno ungume mimi sipu nimbu sikiru mele tondolo mundupu nimbu simbo.
1:16-21 Yesusini “Nanga Kongonomo Tende-Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Yemane Ou Pulu Yemonga Pa Teli Kirasi-Kinie Perimumu Kanoringi Ungu Te
16 Olionga Awili Yesusi Kirasi yu paa tondolo pelemo mele kepe, yu pe kelepa yando ombá mele kepe, eno nimbu sirimulu kinie olione olionga konopune pilipe konginjeli pelemomone kange temanema tepo mimi tepolie naa nimbu sirimulumunge ⸤Yesusi mana molorumu kinie pea molopolie,⸥ tondolo pa telimu yu-kinie molorumu mele mongone kanorumulu mele eno temane topo sirimulu. We naa nirimulu. 17 ⸤Olio kanopo molamili mulu⸥ kolea tondolo pa telimu pelemo koleana ungu te wendo ombalie yundu nimbendo: “I nanga paa konopu mondolio kangomo.§ bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. Yu nane konopu sipu molio yemo.” nirimu kinie Lapa Pulu Yemone ‘Yunge imbimu paa ola molopili. Tondolo pa telimu yu-kinie pepili.’ nirimu. 18 Olio yu-kinie Pulu Yemonga ma pangine ola molorumulu kinie kanu ungumu mulu koleana maniendo orumu kinie olio pilierimulu kanumu.* Mateyu 17:5, (3:17).
19 Akumu kanopo pilipulie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilkulie yando yemboma ningu siringi yemane ningulie ⸤bokune toringi⸥ mele pilipulie ‘Paa sike niringi.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo akumunge enonga ungume mimi siku pilkulie pilku lingi liemo paa papu. ⸤Pilkulie pilku linge kinie⸥ eno lipe tapondomba mele isipe: Ipulueli kolea sumbulu tolemo kinie tepe-llame pa tendepa nomba molopili kolea tangolemo. ⸤Aku ye Pulu Yemonga ungume ningu moloringime eno tepe-llame mele. Pe⸥ kolea tangombando “Pulu Yemonga walemo wendo ombá” nimbendo ungu iko topa “kolea tangomba.” nirimu. kombukandipime pali kumbulupe, telu mindi kamu tondolo pa tepa angilimo mele aku sipe mele ⸤Yesusi⸥ kanu kombukandipimu mele omba ‘olionga konopune sukundu omba angiliepili.’ ningu kanu yemanga ungume isili ou konopune pepili mimi siku pilku molangi. Lipe Ora Sirimu 22:16. Kolomongo Awili 2 Ungumu* Jutu 3-19. 20 Eno ungu awili te pilingemo isipe: Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yando yemboma ningu siringi ye kanumene Pulu Yemonga bokune toringi ungume eno enono ungu pulu te konopuni pilkulie bokune naa toringi. 21 “Pulu Yemone ungu umbu tondomu ungu te pilipu isipu isipu nikimulu. Isipe isipe wendo ombá.” niringi ungu akumenga ungu telu kepe yemane enono ‘Ungu mare konopuni pilipulie yemboma nimbu siemili.’ naa niringi. Mini Kake Telimuni enonga konopune sukundu molopalie nimbe sirimu mele pilkulie “Pulu Yemonga ungu te nikimulu.” ningu yemboma ningu siringi.

*1:1: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

1:1: 11 bokumunge alsena anjokondo “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”; inie anjokondo 3:15 kananila.

1:1: “olio” nirimu akumu yu-kinie namele-kinienje? Yesusini lipe mundorumu yemando nirimu, molo kolea marenga ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi yembomando nirimu, molo Kirasinge yembo mare yu-kinie moloringimendo nirimunje, naa pilimolo.

§1:5: 1 bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

*1:5: Gallesia 5:22-23*.

1:6: Jemisi 5:10.

1:8: ungu pulu te inie yakondo 1:5*.

§1:8: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.

*1:11: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

1:12: inie yakondo 1:3-11.

1:13-14: “sele-ulke” nirimu akumunge ungu te Pe-Korini 5:1 molemola. Giriki ungune kinie Ingillisi ungune kinie aku sipe molemo nalo Pisini ungune sele-ulkemo munduku siye kolko naa toringi.

§1:17: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

*1:18: Mateyu 17:5, (3:17).

1:19: “Pulu Yemonga walemo wendo ombá” nimbendo ungu iko topa “kolea tangomba.” nirimu.

1:19: Lipe Ora Sirimu 22:16. Kolomongo Awili 2 Ungumu* Jutu 3-19.