3
3:1-12 No Lindeli Jonone Konopu Alowa Teringi Yemboma No Linderimu Temanemo* Mako 1:2-8, LLuku 3:3-17, Jono 1:19-28. Jononga temane te inie anjokondo 11:2-11. Yu kolorumu mele temanemo 14:1-12.
⸤Yesusi Nasarete taonona we molopili⸥ No Lindeli Jono omba kolea Judia disiriki sukundu kolea ku lieline opa-ungu nimbelie nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba walemo nondopa wendo ombá tekemo kene enonga ulu pulu keri teringi konopune pelemoma munduku siye kolko konopu alowa teaa.” nirimu.
Kanu yemo ⸤ou naa molopili paa koronga ou⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. Aisayane Pulu Yemonga ungu te nimbe sipe boku torumu. Kanu ungumu isipe:
“Kolea ku lieline yembo tenga kerena ungu te nimbendo:
“Awilimu ombá aulkemo teko mimi tendaa. Yu ombá aulke kangama toko sumbi siee.” nikimu.”. Aisaya 40:3.
nirimu. ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe panjipe boku torumu.⸥
Jono yu kongi kemelenga indini teli wale te pakopa, kongi kilumuni teli kako te topalie, kuli-kumbe kinie pilimu-no kinie aku langiselo mindi nomba molorumu. Kanu kinie kolea awili Jerusalleme yemboma kinie Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki pali yemboma kinie kolea Jodane pali yemboma kinie kanu yemo molorumune pukulie niringimuni, no Jodane sukundu pukulie enone ulu pulu keri teringime ningu para siringi kinie yuni eno no linderimu. Yuni ⸤Juda yembomanga ye awili⸥ Parisime kinie Sadusime kinie§ bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”. awisili no lingendo oringi kanopalie nirimumuni, eno iri topalie nimbendo:
“Kolo topa yemboma tepa kenjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Eno talopa leko paa.” nimu kinie eno ‘Pulu Yemone naa tepa kenjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye? Eno sumbi siku molko, ulu peangama mindi teko molonge kinie eno ulu pulu keri teringime paa sike munduku siye kolko konopu alowa tenge mele mona lemba. “Olio anda kolepa Eporayamone kalopa lsimume molemolomonga yembo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa pilieme. Nane eno nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone ikoumendo “Eporayamone kalopa lsimu yemboma a leangi.” nilkenje koume Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemela.’ nikiru. Eno Eporayamone kalopa lsimu yemboma molemelemonga uluri naa telemo.* bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.
10 “Unjo peke tomba loumu Pulu Yemone koronga unjo pulune ambolopa ola lipe molemo. Unjo mongo peanga naa tomba unjoma Ungu iko toko ‘unjo’ niringi ungu te inie anjokondo 7:17-20. Unjo kerime tolemo mongoma mele Gallesia 5:19-21, unjo peangama tolemo mongoma mele Gallesia 5:22-23. 0. Unjo kerime to
yuni peke topalie tepena kalomba. 11 Nane ulu pulu kerime siye kolko konopu alowa telemele yemboma sike no lindilio. Nalo te na akilipe ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu kinie tepemo kinie eno lindimbe ⸤linge⸥.. Ina akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa. Na yu-kinie manda molo. Yembo awilimenga kongono keri teli kendemande yembomane sike enonga awilimenga kongono keri tendengendo kimbu su wendo lindilimele nalo na akilipe ombámonga kimbu su wendo lindimbo kanu kongonomo paa olandopa mele nane tendembo kapola naa telka, ⸤na ye paa keri⸥.
12 “Yuni yunge rasi-witi apuroli apulu pokomo ambolopalie yunge rasi witi mongo kinie rasi witi kilu kinie apurumbendo molemo. Yunge rasi witi apuroli polomo tepa mimi tembando rasi witi pali ‘wendo liembo.’ nimbe apurupelie mongoma lipe rasi witi nosilimo mingine ‘Liepili.’ nimbe nosimbendo mingi topa, pe kilume lipe maku topa tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pulimona kalomba.” nirimu.
3:13-17 Jonone Yesusi No Linderimu Temanemo Mako 1:9-11, LLuku 3:21-22, Jono 1:29-34.
13 Jonone yemboma no lindipe molopili Yesusi kolea Gallilli disiriki mundupe siye kolopalie nirimumuni, ‘Jonone na no lindepili.’ nimbe Jono no Jodane molorumune yu purumu. 14 Orumu kinie Jonone nimbendo: “Aku paa molo. Nane nu no nambepo lindembo ningu nikinuye? Nuni na no lindilinanje papu.” nirimu.
15 Nalo Yesusini topondopa nimbendo: “Molo. Ulu kake teli ulume pali kapola tepili kene nikiru mele tei.” nirimu. Kanu kinie Jonone “Kapola.” nimbe yu no linderimu.
16 Yesusi no lipe pora sipelie nona sumbi sipe wendo orumu. Wendo ombá orumu kinie mulúmu kengeya lepa anjo yando purumu, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumune pupe kangine ola molorumu kanorumu. 17 Kanu kinie mulune ola ungu te wendo ombalie, “I nanga konopu mondolio kangomo. Yu-kinie konopu sipu molio.” nirimu.§ inie anjokondo 17:5, bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

*^ Mako 1:2-8, LLuku 3:3-17, Jono 1:19-28. Jononga temane te inie anjokondo 11:2-11. Yu kolorumu mele temanemo 14:1-12.

3:3: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

3:3: Aisaya 40:3.

§3:7: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”.

*3:9: bokumunge alsena anjokondo “31.1. pikinini bilong Eporayamo”.

3:10: Ungu iko toko ‘unjo’ niringi ungu te inie anjokondo 7:17-20. Unjo kerime tolemo mongoma mele Gallesia 5:19-21, unjo peangama tolemo mongoma mele Gallesia 5:22-23.

3:12: Mako 1:9-11, LLuku 3:21-22, Jono 1:29-34.

§3:17: inie anjokondo 17:5, bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.