MAKO
Temane Peangamo MAKOne Torumu Bokumu
I Bokumunge Ungu Pulu Mare
Ungu pulu mare inie yakondo gomo 1 molemo.
Ibokumu torumu yemonga imbimu bokune sukundu naa molemo, nalo ‘Makone torumunje.’ ningu pilimele. ‘Makone sike boku torumu liemo Mako 14:51-52 kango ye tene ulu te terimu akumu Mako yuyunje.’ ningu pilimele. ‘Imbimu nimbe para naa sirimumunge yu tuyu lemo.’ ningu pilimele. Yunge imbi ‘Jono Mako’ ningu lieringila (Lipe Mundorumu Yema 12:12). Mako kolea awili Romo purumu, Pita pea moloringili ungu talo molemo (Pe-Timoti 4:11, Ou-Pita 5:13. Ou-Pita akune Pitane “Bepillono” nirimu akumu “Romo” nimbemondo nirimu). Pitane Yesusinge temanemo topa sirimu ungu mare Lipe Mundorumu Yema 10:37-42, 2:14-41, 3:12-26, 4:8-12, 5:29-32 molemo.
Wale awisili, wale paono talo mele, “Yesusini mane sirimu” molo Yesusi imbi lembando “ungu mane sili yemo”, aku sipe ungume bokune torumu molemo. Yesusi unjo perana kolorumumunge ungu awisili mele bokune molemo (12:12, 14:1-2, 15:10 molopa, 8:31, 9:31, 10:33). Yesusini yu molorumu mele “Ningu para naa siengi.” nirimu mele 1:34,44, 3:11, 5:43, 7:36-37, 8:26,30, 9:9 molemo. Yesusi mana ye te molorumu (3:5, 6:6,31,34, 7:34, 8:12,33, 10:14, 11:12), nalo Pulu Yemonga malomo molorumula (1:1,11, 3:11, 5:7, 9:7, 12:1-11, 13:32, 15:39).
Temanemo tombando Makone ou No Lindeli Jonone terimu temanemo topa, Jonone Yesusi no linderimu kinie kurumenga nomi Setenene Yesusi kondi torumu mele temanemo ponjipe torumu. Pe yemboma umbune awisili meringimunge kanopalie Yesusi eno kondo kolorumu mele bokune molopa, Yesusini yemboma mane sirimu mele temane mare molemo. Yesusini ulu terimumunge ungu pulumu yunge lombili andoli yemane naa pilieringi nalo walse walse wallo wallo teko ungu pulumunge mare pilku Yesusi sike molorumu mele pilieringi.
Ye awisili Yesusi-kinie opa pulue molko, umbunema siringi mele temane mare molopa, yu toringi kolorumu mele temane mare molemo. Nalo kolorumu kinie temanemo pora naa nirimu. Yesusi kelepa lomboropa ola molorumu mele temane mare bokune kamu molemola.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
1:1-3:6 PULU YEMO YE NOMI KINGIMU MOLOPA YEMBOMA NOKOLEMO NOKOMBA MELE NIMBENDO YESUSI ORUMU TEMANEMO
Yesusi, Pulu Yemone mako topa “Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu, Pulu Yemonga Malo,* Mateyu 1:21, LLuku 1:31-32, bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek” “21.2.” “21.3.”, “23. Krais”, “32.2. Pikinini Bilong God”, “13. God”. yunge temane peangamo pulu polorumu mele Yesusi mana molopa terimu mele temane peangamola, akumu ya molemo. Nalo yu mulu koleana kelepa purumu kinie yunge temanemo pora naa nirimu. Yunge kongono kendemande yemboma lipe tapondorumu kinie yunge temane peangamonga ulu mare wendo wendo orumula. ⸤ya inie tombo tokoro⸥.
1:2-8 No Lindeli Jonone Konopu Alowa Teringi Yemboma No Linderimu Temanemo Mateyu 3:1-12, LLuku 3:3-17, Jono 1:19-28.
⸤Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimunge temane peanga imu wendo ombándo ye te ou omba temba mele⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye Aisayane§ bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. Pulu Yemonga ungu te nimbe boku torumu akune molemo mele isipe:
‘⸤Pulu Yemone nimbendo: “⸤Pílie!⸥
Nane “Nanga ungu umbu tondolime pilipe
nimbe sipili.’ nimbu lipu mundumbo yemone
nunge aulkemo akisindepili.’ nimbu
yu “Kumbi leko pu.” nikiru.”* Mallakai 3:1.
‘Kolea ku lieline
⸤kumbi lepa pumbe⸥ ye tenga kerena
ungu te nimbendo:
“Awilimu ombá aulkemo teko mimi teame.
Yu ombá aulke kangama toko sumbi siee.” nikimu.’
nimbe ⸤Aisayane Jonone paa pe temba mele ou aku sipe nimbe sipe bokune torumu molemo.⸥
4-5 Akumunge, ⸤temane peangamo pulu polombando No Lindeli⸥ Jono kolea ku lieli tenga wendo omba ⸤aku sipe⸥ ungu mare yemboma nimbe sipe molorumu. Kolea Judia disiriki yemboma pali kinie kolea Judianga kolea awili Jerusalleme yemboma pali kinie eno yu molorumune puku yunge ungumu pilinge puringi. Yuni ungu te enondo nimbe sipelie nimbendo: “Eno ulu pulu keri telemelema kanoko keri kanoko konopu alowa tekolie ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu. Aku sipe nirimu kinie enonga ulu pulu keri teringime ningu para siringi kinie yuni eno no Jodane kolo no linderimu.
Jono kongi kemelenga indini teli wale pakoli te pakopa, kongi kilumuni teli kakomo topalie, kuli-kumbe kinie pilimu-no kinie aku langiselo mindi nomba molorumu.
7-8 Yuni yemboma ungu nimbe sirimu mele isipe: “Nane sike eno no lindilio nalo ye te akilipe ⸤nondopa⸥ ombá ⸤tekemo⸥mo yuni eno ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Telimu lindimbe ⸤linge⸥. Ina akilipe ombá yemo yunge tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniendopa, na yu-kinie manda molo. Yembo awilimenga kongono keri tendeli kendemande yembomane sike enonga awilimenga kongono keri tendengendo manie molko enonga yembo awilimenga kimbu sume ka pilke tondolemele nalo na ye paa kerimu moliomonga kanu ombá yemo yunge kimbu su ka pilke tondoli kanu kongonomo paa olandopa mele, nane tendelkanje kapola naa telka. ⸤Na ye paa kerimu, yu ye paa awilimu.⸥” nirimu.
1:9-11 Jonone Yesusi No Linderimu Temanemo Mateyu 3:13-17, LLuku 3:21-22, Jono 1:29-34.
⸤Jono yemboma no lindipe molorumu⸥ kanu walemo kinie Yesusi kolea Gallilli disiriki Nasarete taono mundupe siye kolopa ⸤Jono molorumune⸥ orumu kinie Jonone yu no Jodane kolo no linderimu. 10 ⸤Yesusi no lipe pora sipelie⸥ nona wendo omba angilierimu kinie sumbi sipe mulúmu kengeya lepa anjo yando purumu kanopalie, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, manie omba Yesusi molorumune pupe kangine ola molorumu kanorumula. 11 Kanu kinie mulune ola ungu te wendo ombalie nimbendo: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinie konopu sipu molio.” nirimu. Inie anjokondo 9:7.
1:12-13 Kurumenga Nomi Setenene Yesusi Kondi Torumu Temanemo§ akumunge temane sulu pulimu Mateyu 4:1-11, LLuku 4:1-13.
12 ⸤Yesusi no lsimu kinie Pulu Yemonga Minimu yu-kinie omba molopalie nirimumuni,⸥ sumbi sipe Minimuni Yesusi kolea ku lieline pulu sipe mundorumu. 13 ⸤Akune purumu kinie,⸥ oli te koro talo Yesusi aku kolea ku lieline takera melema kinie molopili ⸤kurumenga nomi⸥ Setene* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. omba yu kondi torumu. ungu pulu te Mateyu 16:1***, Ipuru 2:18. Kanu kinie ⸤mulu koleana⸥ angelloma ongo yu nokoringi.
1:14-15 Yesusini Kolea Gallilli Disiriki Yunge Kongonomo Pulu Polopa Terimu Temanemo Mateyu 4:12,17, LLuku 4:14-15.
14 Kanu kinie ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka ulkena panjeringi§ Jono kamu toko kondoringi temanemo inie anjokondo 6:14-29. kinie pilipelie Yesusi kelepa kolea Gallilli disiriki omba Pulu Yemonga temane peangamo topa silipe andorumu. 15 ⸤Topa silipe andopalie⸥ nimbendo: “Kinié enamo kamu wendo okomo, Pulu Yemo ye nomi kingimu molomba enamo* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. nondopa wendo okomo kene ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa teko, ‘Temane peangamo yu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku piliee.” nirimu.
1:16-20 Yesusini Ye Kisendo “Na Lombili Waa.” Nirimu Temanemo Mateyu 4:18-22, LLuku 5:1-11.
16 ⸤Aku sipe nilipe andopa⸥ nomu Gallilli kélona andopalie Yesusini Saimono kinie Saimono angenu Enderuselo oma lili wale te nomune toko munduku moloringili kanorumu. Oma lsingili akumu elonga kou kongono teringili kanumu. 17 ⸤Aku siku teko moloringili kanopalie⸥ Yesusini elondo nimbendo: “Na lombili wale. Oma lingelendo oma lili wale te liku nona manie mundulimbele kinie omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo tengelendo nanga ungumu pilkulu ningu siliku andongele kinie yemboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Elo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu. 18 ⸤Aku nirimu kinie pilkululie⸥ tamburumbu elonga oma lili walema munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili.
19 ⸤Kanu kinie⸥ yu laye kolte welto pupelie, Seperinge malo Jemisi kinie Jemisi angenu Jono kinie elonga nona andoli sipine sukundu molkolo oma lili walema toko tambuloringili kanopalie 20 walsikele elondo “Wale.” nirimu. Kanu kinie lapa Seperi kinie kongono yema kinie sipine sukundu molangi munduku siye kolkololie Yesusi lombili puringili. bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.
1:21-28 Ye Tenga Konopune Kuru Te Molorumumu Yesusini Topa Makororumu Temanemo§ LLuku 4:31-37.
21 ⸤Kanu ye pokore Yesusi lombili puringi kinie⸥ yu kinie eno Kapeniame taono puringi. Kanu kinie ⸤Juda yembomanga⸥ koro moloringi wale Sambatemo* bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. wendo orumu kinie Yesusi Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena suku pupe yemboma mane sirimu. 22 Mane sirimu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku eno mane siringi yemane bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. we mane siringi mele Yesusini aku sipe mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipe mane sirimu kulu pilkulie yembomane mini-wale mundoringi. Mateyu 7:28-29.
23 Kanu kinie ulke kanune suku kuru te ye tenga konopune molopa ya ambolorumu ye te molorumu, ⸤yemonga konopune suku molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimbe tópeb sirimu-ne⸥ 24 yuni opa ungu nimbelie nimbendo: “Nasarete taono ye Yesusi, nu pea olio ⸤kurume⸥-kinie telune tapu topo manda naa molomolo. Nu olio-kinie nambemune onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunge imbi pilio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Telimu.” nirimu.
25 ⸤Aku sipe nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini kanu kurumu iri topalie yundu nimbendo: “Nu ungu naa ningu yemonga konopune ongo wendo pu.” nirimu kinie 26 kurumuni yemo ambolopa tondolo mundupe puru-puru sipelie kalle nilipe omba wendo purumu.
27 ⸤Yesusini aku terimu kanokolie⸥ yemboma suru ningu, mini-wale munduku eno enono anjo yando ningendo: “I ulumu nambolka uluri tekemonje? Ungu mane konde te wendo ombámo. Ye namba lieli tene we yembomando “Teaa.” nilimo mele iyemone kurumendo kepe aku sipe nilimo kinie kanu kurume yunge ungumu pilku liku telemele.” niringi. 28 Kanu kinie kolea Gallilli disiriki koleamanga pali yuni aku sipe terimu mele temanemo tamburumbu anjo anjo purumu pilieringi.
1:29-34 Yesusini Pitanga Kolepa Ambomo Kinie Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temaneselo§ Mateyu 8:14-17, LLuku 4:38-41.
29 Kanu kinie ⸤Yesusi-kinie, yu lombili andoli yema kinie⸥ eno kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo munduku siye kolko wendo ongolie niringimuni, eno kinie, Jemisi Jonoselo kinie eno puku Saimono kinie Enderuselonga ulkena puringi. 30 Ulkena sukundu puringi kinie Saimononga kolepa ambomo kuru topa kangi nopili lierimumu Yesusi ningu siringi. 31 Aku siku niringi pilipelie ambomo lierimune pupe yunge kimu ambolopalie yu ola lsimu kinie kangi nomba kelierimu kinie ambomone ⸤ola angilipe wendo ombalie⸥ oringi yema langi sipe nokorumu.
32 Pe kolea kalá topa ena purumu kinie, kuru torumu yemboma kinie, konopune kuru molorumu yemboma kinie, Yesusi molorumune mengo oringi. 33 Kanu koleana moloringi yemboma pali Saimononga ulke kerepulune ongo maku toringi. 34 Kanu kinie Yesusini yembo kuru lupe lupe torumu awisili tepa konde lipe, yembomanga konopune moloringi kuru awisili topa makororumula.* ungu pulu te Mateyu 8:17. Kurumene Yesusi ⸤Pulu Yemonga Malo, yu Pulu Yemone mako topa lipe mundorumu ye nomi Kirasimu⸥ molorumu mele pilieringi kulu yuni enondo “Molio mele anjo ningu naa siee.” nimbe enonga kerema pipi sirimu.
1:35-39 Yesusi Yu Yuyu Tenga Molopa Pulu Yemo Kinie Ungu Nimbelie, Kolea Gallilli Disiriki Ungu Nimbe Silipe Andorumu Temanemo LLuku 4:42-44; akumunge 1:39 Mateyu 4:23-25, LLuku 6:17-19.
35 Ipulueli-ou, kolea muni ou naa lepa sumbulu topa pepili Yesusi ola molopa penando pupelie nirimumuni, kolea ku lieli tenga pupe, akune Pulu Yemo-kinie ungu nimbe molorumu. 36 Saimono kinie pea moloringi yema kinie eno yu koroliku lombili pukulie niringimuni, 37 yu kanoko lendekolie yundu ningendo: “Yembomane pali nu korokomele.” niringi.
38 ⸤Aku niringi pilipelie⸥ yuni enondo nimbendo: “Na kolea marenga kepe ungu nimbu siembo kene ikoleamo mundupu siye kolopo kolea tenga pamili. Ne nondopa lemo koleamanga pamili. Na koleamanga pali ungu nimbu simbondo mana manie orundu kanumu.” nirimu.
39 Aku nimbelie yu kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga sukundu pupe ungu nimbe sipe, yembomanga konopune kuru moloringime topa makororumu.
1:40-45 Yesusini Kuru Lak Norumu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo Mateyu 8:2-4, LLuku 5:12-14.
40 Walse ye te kuru laká nomba perimumu§ bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. Yesusi molorumune omba yunge kumbikerena koporongo langopa yu mawa tepalie nimbendo: “Nunge konopumuni na ‘Konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu.
41 Kanu kinie Yesusini yu paa kondo kolopalie yunge kimuni yemo ambolopalie yundu nimbendo: “ ‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie 42 kuru lakámo tamburumbu nomba kelierimu, yemo konde pupe umbu kalu lsimu.
43-44 Kanu kinie Yesusini yu ungu te tondolo mundupe nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa ni!* inie anjokondo 8:30. Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemo bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe ungu mane sirimumu pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu.
45 Nalo yemo yu anjo pupelie ungu awisili yembo awisilindu anjo anjo nimbe para silipe andopa, Yesusini yu-kinie terimu temanemo topa sirimu. Yemone aku terimu kulu Yesusi ⸤‘Yembo awisili na molombona nondoko nondoko ongo maku naa tangi.’ nimbe⸥ altopa taonomanga sukundu mona manda naa andopalie kolea ku lieline molorumu, nalo kanune yembo awisili kolea lupe lupemanga molko sukundu sukundu ongo yu molorumune maku toringi.

*1:1: Mateyu 1:21, LLuku 1:31-32, bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek” “21.2.” “21.3.”, “23. Krais”, “32.2. Pikinini Bilong God”, “13. God”.

1:1: Yesusi mana molopa terimu mele temane peangamola, akumu ya molemo. Nalo yu mulu koleana kelepa purumu kinie yunge temanemo pora naa nirimu. Yunge kongono kendemande yemboma lipe tapondorumu kinie yunge temane peangamonga ulu mare wendo wendo orumula.

1:1: Mateyu 3:1-12, LLuku 3:3-17, Jono 1:19-28.

§1:2: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

*1:2: Mallakai 3:1.

1:7-8: Mateyu 3:13-17, LLuku 3:21-22, Jono 1:29-34.

1:11: Inie anjokondo 9:7.

§1:11: akumunge temane sulu pulimu Mateyu 4:1-11, LLuku 4:1-13.

*1:13: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

1:13: ungu pulu te Mateyu 16:1***, Ipuru 2:18.

1:13: Mateyu 4:12,17, LLuku 4:14-15.

§1:14: Jono kamu toko kondoringi temanemo inie anjokondo 6:14-29.

*1:15: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

1:15: Mateyu 4:18-22, LLuku 5:1-11.

1:20: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

§1:20: LLuku 4:31-37.

*1:21: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

1:22: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

1:22: Mateyu 7:28-29.

§1:28: Mateyu 8:14-17, LLuku 4:38-41.

*1:34: ungu pulu te Mateyu 8:17.

1:34: LLuku 4:42-44; akumunge 1:39 Mateyu 4:23-25, LLuku 6:17-19.

1:39: Mateyu 8:2-4, LLuku 5:12-14.

§1:40: bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.

*1:43-44: inie anjokondo 8:30.

1:43-44: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.