8
Yesusi ma pangine maniendo ombá orumu kinie* Ma pangine ola purumu ungumu inie yakondo 5:1. yembo awisili liku maku toko yu lombili oringi.
8:2-4 Yesusini Kuru Kendi bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. Norumu Ye Te Tepa Konde Lsimu Temanemo Mako 1:40-45, LLuku 5:12-14.
Kanu kinie ye te kuru kendi nomba perimumu Yesusi orumune omba yunge kumbikerena koporongo langopalie yundu nimbendo: “Awilimu, nunge konopumuni na ‘konde pambo.’ konopu lienu liemo nuni na manda teko konde lini.” nirimu kinie Yesusini yemo kini ambolopalie yundu nimbendo: “ ‘Nu konde pani.’ konopu lekero kene konde pu.” nirimu kinie tamburumbu kuru kendimu nomba kelierimu. Kanu kinie Yesusini yundu altopa nimbendo: “Nuni ya ulu tekeromo yembo telurindu kepe paa naa niyo. Sumbi siku puku Pulu Yemo popo tondoli yemo§ bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. nunge kangimu liku ora siku, ‘Na altopo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Tei.” nimbe panjerimu mele pilku liku tenindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yembomane nu kanokolie ‘Yu sike kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliengi kene nikiru mele isili-ou te-pou.” nirimu. ⸤“Aku siku teni kinie yembomane nu kanoko keri naa kanonge, nu altoko we yemboma molemelena manda telune puku moloni.” nirimu.⸥
8:5-13 Isirele Yembomanga Ulsu Mololi Ami Ye Nomi Tenga Kendemande Yemo Yesusini Tepa Konde Lsimu Temanemo* LLuku 7:1 ekendo-10.
Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinie Romo yembomanga ami ye wane anderete nokorumu ye te yu orumune omba yundu mawa tepalie nimbendo: “Awilimu, nanga kendemande yemo kimbu ki kolopa pora sipe mindili nomba perepa ulkena liepili okoro.” nirimu.
Yesusini yundu “Ombo tepo konde limbo.” nirimu.
8-9 ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ ami ye wane anderete nokorumu yemone yundu topondopa nimbendo: “Awilimu, na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pu.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Ou.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tendeli kendemande yembo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande yemo konde pumbe kene nuni we ni.” nirimu.
10 Yesusini yu nirimu mele pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie yu lombili oringi yembomando nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: I Isirele yembomanga talapena ulsu mololi yemone na ungumuni mindi manda tembo mele nimbe tondolo mundupe pilimo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yembo telurini kepe aku siku ningu pilieringi mele paa naa kanorundu. 11 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ena mundi olemo koleamanga kinie ena pulimo koleamanga kinie yembo awisili wendo ongo Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. mulu koleana sukundu Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie pea ongo langi nongo molonge. Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie Isirele yembomanga pulu-pulu anda-kolepalime. Enonga temanema Ou Pulu Pulu kolomongo awili 12-49. nie anjokondo 13:42,50, 22:13, 24:51, 25:30.
12 Nalo Pulu Yemone ‘yunge yemboma’ nimbe mako torumu ⸤Isirele⸥ yemboma yu nokopa molemo koleana puku molemela yemboma yuni topa makoropa sumbulu toline mundumbe. Kanune paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.” nirimu.§ inie anjokondo 13:42,50, 22:13, 24:51, 25:30.
13 Aku nimbelie yuni ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Nane nu ‘manda tendemba’ konopu lienu mele* bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.
tendendu kene pu.” nirimu. Kanu kinie yuni aku sipe nirimu enamonga kendemande yemo yu kuru topa kelepa konde pupe molorumu.
8:14-17 Yesusini Pitanga Kolepa Ambomo Kinie Yembo Awisili Tepa Konde Lsimu Temanemo Mako 1:29-34, LLuku 4:38-41.
14 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusi Pitanga ulkena sukundu ombalie Pitanga kolepa ambomo kuru topa kangi norumu kulu aniembo lierimu kanopalie, 15 yunge kimu ambolorumu kinie kangi nomba kelierimu kinie ambomo ola angilipe wendo ombalie Yesusi langi sipe yu nokorumu.
16 Pe kolea ipu lemba terimu kinie konopune kuru molorumu yembo awisili Yesusi molorumune mengo oringi kinie yuni kurumendo “Ongo wendo paa.” nirimu kinie ongo wendo puringi. Kuru torumu yemboma pali tepa konde lsimula. 17 Aku sipe terimumunge koronga-ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye bokumunge alsena anjokondo “35. profet”. Aisayane ulu te pe wendo ombá ou nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbendo:
“Yuni yuyu olio kuru torumume makoropa, olio aniembo lierimulu kurume lipe ulsu mundorumu.”
nirimu.§ Aisaya 53:4, Ou Pita 2:24.
8:18 (Ungu Pengémo inie anjokondo 8:23-27 kanani.)
18 ⸤Walse⸥* LLuku 8:22. Yesusi ⸤nomu Gallilli kélona molopili⸥ yembo awisili liku maku toko yu liku makapu teko moloringi kanopalie nirimumuni, ⸤lombili andolimendo⸥ “Nomune nekendo pamili waa.” nirimu.
8:19-22 Yesusi Lombili Andolemolomonga Ungu Te LLuku 9:57-60(-62). Ungu tondolo te LLuku 14:25-33.
19 ⸤Nalo ou naa pupe we angiliepili⸥ Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe mane sirimu ye te bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. yu angilierimune omba yundu nimbendo: “Ungu Mane Silimu, nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu.
20 ⸤Aku nirimu kinie⸥ Yesusini yundu nimbendo: “Pílie! Owa takerama ulke pelemelemanga pelemele; kerama enonga mi takolemelemanga pelemele, nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemonga pelemo kolea te naa lemo ⸤kene, nu ‘Yu lombili pupulie kapola naa molombo.’ ningu pilkulie na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
21 Kanu kinie yu lombili andorumu ye tene§ bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. yundu nimbendo: “Awilimu, nu kamu lombili wambo mangali ou pupu nanga lapamo ⸤kinie pea molambo. Pe yu kolomba kinie⸥ ono tepolie nu lombili ombó.” nirimu.
22 Nalo Yesusini yundu nimbendo: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yembo kololi ⸤none teli⸥ yembomane yembo kolongema ono teangi. Nalo nu na lombili ou.” nirimu.
8:18,23-27 Poporome Awili Te Topalie Yesusinge Ungumu Pilipe Lsimu Temanemo* Mako 4:35-41, LLuku 8:22-25.
23 Aku nimbelie ⸤nomu Gallilli nekendo pumbendo⸥ nona andoli sipi tenga sukundu purumu kinie yu lombili andolime yu lombili sukundu puringila. 24 Kanu kinie ⸤nomune punge puringi kinie⸥ poporome awili te nomune torumu. Aku terimu-ne nomumu apisipe ola ombalie sipimu lipe aki tomba terimu nalo Yesusi we uru perimu. 25 Kanu kinie enone yu uru perimune puku toko makinjindikulie ningendo: “Awilimu, olio liku tapondoyo. Olio no wangokomolo.” niringi.
26 Yu ⸤makilipelie⸥ enondo nimbendo: “ ‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu konopu tondolo naa pekemo yema, eno nambemune mini-wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbelie ola molopa poporomemo kinie nomumu kinie iri torumu. Kanu kinie poporomemo topa kelepa nomumu lope naa tepa paa we lierimu. 27 ⸤Yuni terimu mele kanokolie⸥ yemane mini-wale mundukulie ningendo: “Apa! Iyemo nambolka yerenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunge ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
8:28-9:1 Kuru Paa Awisili Ye Talonga Konopune Molopa Ambolorumume Yesusini Topa Makororumu Temanemo Mako 5:1-20, LLuku 8:26-39 telu sipemo nalo akune ye telumundu mindi nilimo.
28 Kanu kinie yu ⸤lombili andolime kinie pea⸥ nomu nekendo pupe kolea Gadara puringi kinie kanu kolea Gadara ye talo, konopune kuru molorumu yeselo, yembo ono koleana wendo ongolo yu molorumune oringili. Elo paa enge ningulu yemboma tongele teringilimunge we yemboma elo peringili koleana ‘Elone eno tongele.’ ningu aulkena ongo naa puringi. 29 Yesusi kanokololie tondolo munduku walsikululie ningelendo: “Pulu Yemonga Malo, olio-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? Olio mongo lipe simbe walemo ou wendo naa opili nuni isili ou olio mindili liku sini okonoye?” niringili.
30 Akune anjopa kolea tenga umbu kongi awisili ímu nongo moloringi ⸤kanokolie⸥ 31 kurumene Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio toko makorokolie ‘ne kongimenga konopune molo-pangi.’ ni.” niringi kinie
32 yuni enondo nimbendo: “Kapola, akune pangi.” nirimu kanu kinie ⸤kurume⸥ kanu yeselonga konopune wendo ongolie kongi akune moloringimenga konopune puku moloringi kinie kanu kongime pali kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomune suku puku no wangoringi.
33 ⸤Ulu akume wendo orumu kinie kanokolie⸥ kongi tapu teko moloringi yema talopa leko pukulie niringimuni, taonona puku akune moloringi yemboma enonga kongime terimu mele kepe kurume konopune moloringi yeselo terimu mele kepe temane toko siringi. 34 Niringi mele pilkulie taonona moloringi yemboma pali Yesusi molorumune ongo kanokolie yu mawa tekolie ningendo: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi.

*8:1: Ma pangine ola purumu ungumu inie yakondo 5:1.

8:1: bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.

8:1: Mako 1:40-45, LLuku 5:12-14.

§8:4: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

*8:4: LLuku 7:1 ekendo-10.

8:11: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

8:11: Eporayamo kinie Aisake kinie Jekopo kinie Isirele yembomanga pulu-pulu anda-kolepalime. Enonga temanema Ou Pulu Pulu kolomongo awili 12-49.

§8:12: inie anjokondo 13:42,50, 22:13, 24:51, 25:30.

*8:13: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

8:13: Mako 1:29-34, LLuku 4:38-41.

8:17: bokumunge alsena anjokondo “35. profet”.

§8:17: Aisaya 53:4, Ou Pita 2:24.

*8:18: LLuku 8:22.

8:18: LLuku 9:57-60(-62). Ungu tondolo te LLuku 14:25-33.

8:19: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

§8:21: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

*8:22: Mako 4:35-41, LLuku 8:22-25.

8:27: Mako 5:1-20, LLuku 8:26-39 telu sipemo nalo akune ye telumundu mindi nilimo.