4
4:1-5 Pollone Timotindu “Nu Pulu Yemonga Ungume Paa Yemboma Mane Si.” Nirimu Ungu Te
⸤Timoti,⸥ Pulu Yemo kinie Kirasi Yesusiselone yembo kondema kinie kololime kinie enonga kote pilingele yeselo kanoko molangili Kirasi Yesusi omba mona molopa ye nomi kingi molopa melema nokombamonga* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. nane nundu isipu tondolo mundupu nikiru:
⸤Kirasinge⸥ ungume yemboma ningu sieni.
Ningu sini kinie yemboma ungu pilinge kinie
molo naa pilinge kinie kepe alieli
ungume ningu siku munduku siye naa kolko,
‘Enonga ulu telemelema ‘Tepo kenjilimolo.’ ningu pilku
konopu alowa teangi.’ ningu mane siku,
ulu pulu keri telemelema naa teangi iri toko mane siku,
‘Eno Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume teko
konopu tondolo pupili molangi.’ ningu mane sieni.
Eno mane sinindu alieli andiki teko taka liku
mimi siku mane sieni. Yemboma ungu sikema ‘Naapilimolo.’ ningu bulu siku komu pipi sikulie ningemone, eno langi mele waka kolemele ungu konopu siku pilinge ungume mane singe ye awisili mako tonge walemo pe wendo ombá kene ⸤ungu sikema munduku siye naa kolko mane siku kondani⸥. Eno ungu sikemo bulu siku, kolo toko kange temane lupe lupe tongema mindi komu tendeko pilku molonge kene ⸤ungu sikema munduku siye naa kolko mane siku kondani⸥. Nalo nu, alieli umbu konopu pepili ungume mimi siku apuruku kondoko pilkulie, mindili te noni molo umbune te nu-kinie wendo omu liemo aku umbunema we mengo, ‘Yemboma temane peangamo paa pilku liku konopu alowa teangi.’ ningu toko siliku andoko, Pulu Yemone ‘Nu nanga kendemande yemo molani.’ nimbe kongono sirimume pali teani.
4:6-8 Pollone Yu Nondopa Kolomba Terimumunge
⸤Na nondopa wendo ombá mele pilipulie nu aku siku teani nikiru.⸥ Na, ou ⸤Isirele⸥ yembomane Pulu Yemo popo toko kongi melema kaloringi polomonga pulune Pulu Yemo popo toko no-waene ondoko munduku yu siringi mele Wendo Oringi 29:38-41, Kambu 15:1-12, 28:7,10,14,24,31, Pillipai 2:17. kinié na kolombondo nanga kangimu Pulu Yemo popo topo simbo tekero. Na ma koleamo mundupu siye kolopo pumbo walemo nondopa wendo ombá tekemo. Pillipai 1:23. ⸤‘Mele peangama liembo.’ nimbu⸥ na tondolo mundupu kere-kuru lipu lkiserindu.§ Ou-Timoti 6:12, 1:18. ‘Lkisiku pangi.’ ningu owe toringine kamu pupu pora sikiru. ⸤Kirasinge⸥ ungume mundupu siye naa kolopo tondolo mundupu pilipu lkiserindu. Aku sipu tepo molorundumunge kinié ⸤ulu telu mindi we pelemo.⸥ Owena kamu okoromonga na mele kalomba mele peangamo nosipe molemo,* Ou-Korini 9:24-25. kanu mele peangamo Awilimu, kote sumbi sipe pilimo yemone nando “Nu ye sumbi nilimu.” nimbé kanumu. bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”. Na mindi molola. Yuni ⸤yembomanga kote pilipe apurumbe⸥ walemonga na kinie yu ombá mele ‘Paa kanamboa.’ ningu nokoko molemele yemboma kinie pea kanu mele peangamo simbe. Yunge Kongonomo Pora Nimbé Terimumunge Ungu Te
4:9-22 Pollone Timotindu Ungu Ponjili Mare Nirimu Ungume
4:9-13,21 Pollone Timotindu “Na Moliona Welea Ou.” Nirimu Ungumu
9-11 Dimasini Dimasi kinie LLukuselonga ungu talo Kollosi 4:14, Pillimono 24; Taitasi kanumu Pollone pep topa sirimu yemo, doketa LLuku kanumuni Temane Peangamo kinie Lipe Mundorumu Yema bokuselo torumu yemo; Mako yuni Temane Peanga molemo bokumu torumu yemo, yunge ungu talo Lipe Mundorumu Yema 13:13, 15:36-39. na mundupe siye kolopa purumu yemo yu mana ulume olandopa konopu mondopalie ulke kolea Tesallonaikando purumu. Ye Keresenje kolea Gallesia poropinji pupe, Taitasi* kolea Dallemesia disiriki§ Dallemesia akumu Illirikame poropinji sukundu disiriki te; Romo 15:19. purumu. LLuku* mindi ya na kinie pea molembolo kene nu na moliona aulke te paa korokolie welea nondoko wani. Makone* na kongono manda lipe tapondopa temba kene yu opili liku mengo pea wangili. 12 ⸤Andi nu⸥ ulke kolea Epesasi ⸤molenona⸥ Tikikasi* Titikasinge ungu mare Lipe Mundorumu Yema 20:4, Epesasi 6:21, Kollosi 4:7, Taitasi 3:12. “pu.” nimbu lipu mundorundu. 13 Oni kinie aulkena ongo ulke kolea Toroasi Ulu mare Toroasi wendo orumu mele Lipe Mundorumu Yema 16:8-11, 20:6, Pe-Korini 2:12. ongolie, ali wale pakoli kinie boku mare kinie kongimenga kiluni teli bokume kepe, Kapasinge ulkena noserindu lemo akume liku mengo wani. Kongimenga kiluni teli boku ⸤paa peanga, kou awili tepa puli⸥ me paa naa komu sindiku paa liku mengo wani.
4:14-18 Pollo Molopa Kenjerimu Kinie Pulu Yemone Yu Lipe Tapondopa Tondoloma Sirimu Ungu Te
14 Allekesanda, Ya nilimo yemo kinie Allekesanda te Ou-Timoti 1:19-20 nilimo yemo kinie ye telumunje. kou kapane melema tepa mimi teli yemo, yuni na paa tepa kenjerimu. Yuni ⸤na kinie⸥ tepa kenjerimumunge Awilimuni yu pundu tomba. 15 Yuni olionga ungu nilimoloma paa konopu naa mondopa aku ungume kinie opa pulue molopa ‘Manie pupili.’ nirimu kene ⸤nu aku sipe tepa kenjimbe kene⸥ yu mimi siku kanoko molou!
16 Nanga kotemo pulu polko pilieringi kinie yembo tene na kote terindu mele naa lipe tapondorumu. Enone pali na munduku siye koloringi. Pulu Yemone kanu yemane teko kenjeringimunge pundu naa topa siye kolopili. 17 ⸤Yema na munduku siye koloringi⸥ nalo Awilimu na kinie tapu topa kotena angilipe na engemo sirimumunge kote koleana Juda yembo naa molko yembo lupema moloringi yemboma§ Kanu yemboma Romo yemboma kanumu; bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain” kananila. na temane peangamo topo sirindu kinie kapola pilieringi. Na kotena enge naa silkenje ‘Lopa posi llayonomane na toko nangi.’ nilimela* Yembo marene ‘lopa posi llayonone sike topa nomb terimumundu nirimu.’ ningu pilimele; nalo yembo marene ‘Yu ungu iko topalie yu kolomba umbune awili te wendo omb terimumundu nirimu.’ ningu pilimele. nalo Awilimuni ‘Na naa kolambo.’ nimbe lipe tapondorumu-ne ⸤ya ka ulkena⸥ we molio. 18 ‘Yu mindili nopili, tepo kenjemili.’ ninge walemanga pali Awilimuni bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. na lipe tapondopa wendo lipelie nimbemone, yu ye nomi kingimu molopa nokolemo bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. mulu koleana ‘Na kapola opili kene ou mana molopa kondopili.’ nimbé. Alieli yu kapi nimbu imbi lipu ola mundundulipu mindi pamili. Aku sipe paa sike tepili.
4:19-22 Pep mo Topa Pora Simbendo Pollone Kamu Nirimu Ungume
19 Ambo Pirisilla kinie yunge menu Akuwillaselo§ Lipe Mundorumu Yema 18:2,18-19,26, Romo 16:3, Ou-Korini 16:19. kinie, Onesiporasi* inie yakondo 1:16-18. yunge yemboma kinie, “Pollone “Eno manda molemeleye?” nikimu.” nindeni.
20 Ye Erasitasi Lipe Mundorumu Yema 19:22, Romo 16:23. ulke kolea Korini we molemo. Toropimasi Lipe Mundorumu Yema 20:4, 21:29. kuru torumu-ne ulke kolea Maillitasi molopili mundupu siye kolopo orundu.
21 ‘Kolea ali telemo walema ou wendo naa opili na moliona wambo.’ ningu aulke te tondolo munduku korokolie wani.
Yupullasi kinie Punenje kinie LLainasi kinie§ Pilipe konginjeli yembo marene pilkulie, ‘LLainasi yu pulu polko “Romo tapu ye bisopo” niringi yemo.’ ningu pilimele. ⸤ambo⸥ Kollodia kinie ⸤olionga⸥ angenupilime ⸤Kirasinge⸥ yembomane pali “Nu manda molenoye?” nikimili.
22 Awilimu nunge minimu kinie molopili molani.
Yuni eno we kondo kolopa molopili molangi.
⸤Aku pea nikiru.⸥

*4:1: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

4:6: Wendo Oringi 29:38-41, Kambu 15:1-12, 28:7,10,14,24,31, Pillipai 2:17.

4:6: Pillipai 1:23.

§4:7: Ou-Timoti 6:12, 1:18.

*4:8: Ou-Korini 9:24-25.

4:8: bokumunge alsena anjokondo “45. stretpela man”.

4:9-11: Dimasi kinie LLukuselonga ungu talo Kollosi 4:14, Pillimono 24; Taitasi kanumu Pollone pep topa sirimu yemo, doketa LLuku kanumuni Temane Peangamo kinie Lipe Mundorumu Yema bokuselo torumu yemo; Mako yuni Temane Peanga molemo bokumu torumu yemo, yunge ungu talo Lipe Mundorumu Yema 13:13, 15:36-39.

§4:9-11: Dallemesia akumu Illirikame poropinji sukundu disiriki te; Romo 15:19.

*4:12: Titikasinge ungu mare Lipe Mundorumu Yema 20:4, Epesasi 6:21, Kollosi 4:7, Taitasi 3:12.

4:13: Ulu mare Toroasi wendo orumu mele Lipe Mundorumu Yema 16:8-11, 20:6, Pe-Korini 2:12.

4:14: Ya nilimo yemo kinie Allekesanda te Ou-Timoti 1:19-20 nilimo yemo kinie ye telumunje.

§4:17: Kanu yemboma Romo yemboma kanumu; bokumunge alsena anjokondo “2. arapela lain” kananila.

*4:17: Yembo marene ‘lopa posi llayonone sike topa nomb terimumundu nirimu.’ ningu pilimele; nalo yembo marene ‘Yu ungu iko topalie yu kolomba umbune awili te wendo omb terimumundu nirimu.’ ningu pilimele.

4:18: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

4:18: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§4:19: Lipe Mundorumu Yema 18:2,18-19,26, Romo 16:3, Ou-Korini 16:19.

*4:19: inie yakondo 1:16-18.

4:20: Lipe Mundorumu Yema 19:22, Romo 16:23.

4:20: Lipe Mundorumu Yema 20:4, 21:29.

§4:21: Pilipe konginjeli yembo marene pilkulie, ‘LLainasi yu pulu polko “Romo tapu ye bisopo” niringi yemo.’ ningu pilimele.