OU-TIMOTI
Pollone Ye TIMOTI Pepá OU Topa Sirimu Bokumu
Pollone I Pepá Topa Sirimumunge Ungu Pulu Mare
Ungu pulu mare yakondo gomo 714 molemo.
Timoti yu Gallesia poropinji LLisira taono yemo. Yunge anumu Juda ambo te, lapa Giriki yemo. Yunge anumu kinie yunge bamu kinie Kirasinge amboselo moloringili. Anumunge imbimu Yunisi, bamunge imbimu LLoisi (Pe-Timoti 1:5). Yu Kirasinge yemo molorumu kinie Pollone Kirasinge temane peangamo andopa topa simbendo Timotindu “Pea tapu topo pambili ou.” nimbe lipe meli purumu. Aku temanemo Lipe Mundorumu Yema 16:1-3 molemo. Pe, Timoti kolea awili Epesasi Kirasinge yembo talapemonga nokoli yemo molopili Pollone ipepámo yu topa sirimu (Ou-Timoti 1:3). Lipe Mundorumu Yemanga bokumu pora nimbéndo Pollo yu Romo molorumu (kolomongo awili 28). Yu ponie mare altopa andopalie pe altoko yu Romo ka siringi kinie pepalie ipepámo Timoti topa sirimu.
Timoti molorumu mele ungu mare Pe-Timoti 3:15, Ou-Timoti 1:2, Lipe Mundorumu Yema 17:14-15, 18:5, 19:22, 20:1-6 kinie molemo. Yunge kongonomonga ungu mare Ou-Timoti 3:1-7, 5:17-22, Taitasi 1:5 kinie molemo. Pillipai 2:19-22, Pe-Timoti 4:9,21, Ipuru 13:23 kinie kananila.
Yu Pollo-kinie pea molangili Pollone Pe-Korini kinie Pillipai kinie Kollosi kinie Ou-Tesallonaika kinie Pe-Tesallonaika kinie Pillimono kinie boku akume pali pepá toko sirimu.
Ungu pulu te: Ou-Timoti kinie Pe-Timoti kinie Taitasi kinie ungu awisili telu sipe mele molemo. Aku boku yepoko liku tere leko “Tapu yemanga pepáma.” nilimele, akumu kewa ungune “pasollomanga pasime” molo “pasitamanga pasime” nilimele, nambemune, Timoti kinie Taitasi kinie Kirasinge yembo talapema nokoko molangili Pollone elo ipepáma topa sipelie, Kirasinge yemboma tapu tekolo nokoko kondongele mele mane sirimu. Yeselo molko kondongele mele mane sirimula.
Pepáma ungu mare telu sipe molemo mele Pe-Timoti ungu pulune inie anjokondo nondopa gomo 1076 molemo akumunge maniekondo ungume pora nimbéndo kanani.
Ungu pulu tondolo te bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi” kanani.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
Kolomongo Awili 1-6 pali POLLONE TIMOTINDU “NUNU ULU TENIME KINIE KIRASINGE YEMBOMA ULU TENGEMA KINIE MIMI SIKU NOKOKO MOLANI.” NIRIMU UNGU MARE
1:1-2 Pollone I Pep mo Tombando Ou Pulu Polopa Torumu Ungumu* Taitasi 1:1-4.
Na Pollo, Yesusi Kirasini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo. bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. Olionga Lipe Tapondopa Mindili Nolemela Aulkena Wendo Linderimu Pulu Yemo bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”. kinie ‘Olio paa sike tepa kondomba.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ye Kirasi Yesusi kinie na mako tokolo “I kongonomo tende-pou.” niringili-ne aku sipu andopo nimbu silio yemone
⸤nu ‘Kirasinge yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio,⸥ nu kinie olto Kirasinge yeselo molembolomonga nu nanga kandi malo§ Taitasi 1:1, Ou-Korini 4:17, Pillipai 2:20-22. Timoti nu ipepámo topo sikiru.
Lapa Pulu Yemo kinie olionga Awilimu Kirasi Yesusiselone nu we kondo kolko teko kondokolo, nuni walse walse ulu mare teko kenjení kinie nu kondo kolkolo “Mindili nani.” naa ningulu, ‘Nu konopu pe nipili taka liku molani.’ niengili.
1:3-11 Ungu Kolo Tolime Mane Silimele Yembomane Nilimele Ungume Naa Pilipu Bulu Simolo Ungu Te
Nane kolea Masedonia poropinji pumbondo nu tondolo mundupu mawa tepolie “Kolea awili Epesasi molani.” nirindu mele kinié nu altopo mawa tepolie “Akune we molani.” nikiru. Ye marene akune kolo toko ungu lupema mane siku molemele kene “Akune we molko kanu yemando “Aku naa teaa.” ni.” nimbu nu mawa tekero. Kanu yemane ⸤Juda yembomanga⸥ kangema toko* Taitasi 1:14. anda-kolepalimenga imbime sulu teko toko mindi molemele Taitasi 3:9. ungumene enonga konopume topa bulu-balu sipe, ungumenga pulumu pilingendo we kerepale mindi ninge aulkemo akisindipe, Pulu Yemonga ungu sikema pilinge aulkemo pipi silimo ⸤kene enondo “Aku naa teaa.” ni.⸥ Kanu yemane mane silimele ungumene Pulu Yemo pilimolo aulkemo naa akisindilimo. Pulu Yemonga ungumu kinie, yuni “Olio kinie tembo.” nimbe, nimbe panjerimu ulume kinie, ⸤Kirasi Yesusi molopa olionga nimbe tenderimu mele⸥ ‘Akumu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo ulumuni mindi akuselo pilimolo aulkemo akisindilimo. “Kanu yemane ningu kenjiku yemboma teko embambo silimele yemando⸥ “Aku siku naa teaa.” ni.” nikiru mele ‘Kirasinge yemboma anjo yando enono konopu mondoko molangi.’ nimbu “Kanu yemando aku siku ni.” nikiru. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. paa sike telemele ulumu kinie, konopu kake teli ulumu kinie, konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te konopune naa pelemo lemo.’ ningu pilieli ulumu kinie,§ inie maniekondo 1:19, Taitasi 1:15. aku sipe konopu peanga pepili yemboma anjo yando enono konopu mondoli ulumundu nikiru. Yembo mare aku sipe konopu peangama naa pepili molko kanu ulu peangama munduku siye kolkolie we ungume kerepale ningu kekelepa tolemele. ‘⸤Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie yando nimbe sirimu⸥ ungu manemanga mane silime molamili.’ nilimele nalo ungu manemanga pulume naa pilku, tondolo munduku mane singendo nilimele ungumenga pulume eno enono mimi siku naa pilimele.
Olio pilimolo, ‘Mosisini ungu mane sirimume sumbi sipu pilipu, aku ungu manemanga ungu pulumu mimi sipu pilipulie ulu akume temolo kinie aku ungu manema paa peanga.’ nimbu pilimolo.* Romo 2:12-13, 7:12; bokumunge alsena anjokondo “26. lo” kananila. 9-10 Kanu ungu manemane kongono mimi sipe telemo mele kanopolie ‘Kanu ungu manema peanga.’ nimbu pilimolomonga ungu pulumu isipe: Pulu Yemone ungu manema simbendo ‘Sumbi siku molemele yemboma pilku teangi.’ nimbe naa sirimu. Ungu manema pulue toko kara pulimele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume liku bulu siku ulu pulu kerime telemele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume naa pilku ‘ulu kake telime pilipu teamili.’ naa nilimele yemboma kinie, yembomane enonga anupili lapali toko kondolemele yemboma kinie, yembo lupema toko kondolemele yemboma kinie, wa ulu kerinele telemele kango-yemboma kinie yembo yume kinie, kolea awili Sodomo yembomane yema enono ulu kerinele teko amboma enono ulu kerinele teringi mele Ou Pulu Pulu 18:20-21, 19:1-9. telemele yemboma kinie, ‘Makete tepo kou liemili.’ ningu yemboma wa limele yemboma kinie, kolo tolemele yemboma kinie, kotena puku ‘Sike nimolo.’ ningu panjikulie kolo tolemele yemboma kinie, Pulu Yemonga ungume pilipu ‘Kirasinge yemboma teko molangi.’ nimbu mane silimolo ungu Taitasi 1:1,9. lupema pea pulue tongendo ulu kerime telemele yemboma pali kinie, Mosisini sirimu ungu manemane aku siku teko kenjiku molemele yemboma pali ‘nokopili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku ungu manema pepili.’ nimbe, nimbe panjerimu. 11 Pulu Yemonga ungume mane silimolo ungu sike akume Pulu Yemone na mako topa “Andoko ningu si.” nirimu ungume kinie telu sipe. Aku ungumu temane paa peanga olandopamo, imbi paa pelemo Pulu Yemonga temanemo.
1:12-17 Pulu Yemone Pollo We Kondo Kolorumumunge “Ange.” Nirimu Ungu Te
12 Yesusi Kirasi olionga Awilimuni§ bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”. ikongono tendeliomonga engemo sirimu yemo “Ange.” nikiru. Yuni na kanopa peanga kanopa ‘Nanga kongonomo mundupe siye naa kolopa manda tepa kondomba.’ nimbe pilipelie ikongono tendeliomo na sirimumunge yundu “Ange.” nikiru. 13 Sike ou yunge imbimu lipu ungu taka tondopo, yunge yemboma kinie opa pulue molopo kara pupu mindili sipu topo kondombo terindu* Pillipai 3:6*. nalo yu sike Pulu Yemonga Malo molopa Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimbe mana lipe mundorumu ye Kirasimu molorumu mele pilipu sundupulie, yunge temanemo toringi pilipulie “Kolo tokomele.” nimbu tondolo mundupu pilierindu mele akumu tepo lawa terindumunge yuni kanopalie na kondo kolopa ‘Mindili nopili.’ naa nirimu. 14 Na Kirasi Yesusi kinie pea tapu topo molorumbulu kulu olionga Awilimuni na paa we kondo kolopalie, ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilieli ulumu kinie konopu mondoli ulumu kinie na-kinie awisili pelemo kanu uluselo Awilimuni sirimu.
15 ‘Olio ulu pulu keri terimulu yemboma lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe yu kinie pea molopo kondomolo aulkena ‘lipu mondambo.’ nimbe ⸤Pulu Yemone mana lipe mundorumu ye nomi⸥ Kirasi Yesusi mana manie orumu.’ aku ungumu paa sike ungumu, yembomane konopu talo naa pepili ‘Paa sike aku terimu.’ ningu paa tondolo munduku pilinge kinie papu. Aku temolo kinie paa sike ku naa pemolo. Ulu pulu keri teringi telemele yembomanga na ulu pulu keri terindu mele paa olandopa, 16 nalo Kirasi Yesusini ‘ ‘Yemboma konopu alowa teangi.’ nimbu taka lipu nokopo molopo ólo áme topili molio. ‘Nane sike manda lipe tapondomba.’ ningu pilinge yemboma sike kondo kolopo lipu tapondopo, konde molko kondoko mindi punge ulu pulumu bokumunge alsena anjokondo “24. laip”. simbo ningu kanangi.’ nimbelie na ulu pulu keri olandopa terindu yemo ou kondo kolopa ‘Tepa kenjerimumunge mindili naa nopili.’ nimbe lipe tapondorumu.
17 Alieli molopa mindi puli ye nomi kingimu molopa, kolou naa kolemo yemo molopa, yembo tene naa kanolemo yemo molopa, yu telumu mindi sike Pulu Yemo molopa, aku sipe molemo Pulu Yemo yu mindi imbi ola molopa tondolo pepa, tondolo mundupe pa tepa, aku sipe pepa mindi pupili! Aku sipe mele paa sike tepili! inie anjokondo 6:15-16.
1:18-20 Pollone Timotindu “ ‘Ulu Kerime Kamu Manie Pupili.’ Ningu Tondolo Munduku Kongono Tei.’ Nirimu Ungumu
18-19 Nanga malo Timoti, Pulu Yemone ungu umbu tondolime pilku yando ningu silimele Kirasinge ye marene nu moloni mele ou ningu siringi mele pilipulie ‘Nu paa aku siku teani.’ nimbu, nimbu sikiru.§ Timoti temba mele inie maniekondo 2:1 pulu polopa nimbe molemo. ⸤“Yemboma teko kenjiku molangi.’ nilimele melema manie pupe, Pulu Yemonga kongono tepo moliomo tondolo pupili kene⸥ tondolo mundupu opa paa teambo.’* Pe-Korini 10:3-6, Epesasi 6:10-20; ungu pulu inie anjokondo 6:12, Pe-Timoti 4:7. ningulie nu teni mele ou ningu siringi ungu akume pilku liku teani. ‘⸤Kirasi Yesusi⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilino inie yakondo 1:5, 1:5*. mele munduku siye naa kolko, alieli konopuni pilkulie ‘Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu keri te nanga konopune naa pelemo. Kongono telioma tepo kondolio lemo.’ ningu pilku molanila! inie yakondo 1:5, 1:5**. Aku uluselo ambolkolie ‘Opa tondolo mundupu teambo.’ ningu nu teni mele ou ningu siringi ungu akume paa pilku liku teko molani. Yembo marene ‘Kanu uluselo naa tembo kinie uluri molo.’ niringimunge, nona andoli sipi te nona kou tene topa bulsulimo kinie paa keri lemo mele kanu yemboma aku siku mele ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilieringi ulumu paa kamu keri lierimu. 20 Aku teringi yembomanga ye Ameniyasi§ Ameniyasinge ungu te Pe-Timoti 2:17-18, Allekesandanga te Pe-Timoti 4:14. kinie Allekesanda kinie elo aku siku teringili kulu ⸤kurumenga nomi⸥ Setene molorumune pangili.’ nimbu lipu mundorundu.* Ou-Korini 5:5. ‘Aku siku molko kenjikululie Pulu Yemo ungu taka tondoko yunge imbimu teko naa kenjingele mele piliengili!’ nimbu aku sipu terindu.

*^ Taitasi 1:1-4.

1:1: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

1:1: bokumunge alsena anjokondo “13. God”, “21.3. Man Bilong Kisim Bek Yumi”.

§1:2: Taitasi 1:1, Ou-Korini 4:17, Pillipai 2:20-22.

*1:4: Taitasi 1:14.

1:4: Taitasi 3:9.

1:5: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

§1:5: inie maniekondo 1:19, Taitasi 1:15.

*1:8: Romo 2:12-13, 7:12; bokumunge alsena anjokondo “26. lo” kananila.

1:9-10: Ou Pulu Pulu 18:20-21, 19:1-9.

1:9-10: Taitasi 1:1,9.

§1:12: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “23. Krais”.

*1:13: Pillipai 3:6*.

1:16: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

1:17: inie anjokondo 6:15-16.

§1:18-19: Timoti temba mele inie maniekondo 2:1 pulu polopa nimbe molemo.

*1:18-19: Pe-Korini 10:3-6, Epesasi 6:10-20; ungu pulu inie anjokondo 6:12, Pe-Timoti 4:7.

1:18-19: inie yakondo 1:5, 1:5*.

1:18-19: inie yakondo 1:5, 1:5**.

§1:20: Ameniyasinge ungu te Pe-Timoti 2:17-18, Allekesandanga te Pe-Timoti 4:14.

*1:20: Ou-Korini 5:5.