2
2:1-13 Pollone Timotindu “Nu Kirasi Yesusinge
Nanga kangomo, ⸤‘Pulu Yemone nu kongono sirimu akumu mimi siku nokani.’ nikiru⸥* inie yakondo 1:14. akumunge, Kirasi Yesusinge we kondo kololi ulumuni nu tepa tondolo mundundopili. Kanu kinie yembo awisili pilku molangi nane nu nimbu sirindu ungu kanume Kirasinge ungumu nokoko kondolemele yema, yemboma manda mane siku kondonge ye mare ningu sieni.
‘Kirasi Yesusinge opa teli ami ye peangamo molio.’ ningu na mindili nolio mele mindili noni kinie ‘Uluri molo.’ ningu tondolo munduku molani. Ye te opa teli ami ye te molopalie, yu we kongono lupe lupema konopuni naa pilipe, yunge opa teli ye awilimuni ‘yu telemo mele kanopa peanga kanopili.’ nimbe aku kongonomo mindi tondolo mundupe pilipe molemo.
Aku sipela, yembo te yembo mare kinie pea kere-kuru liku aulke lkisilimele yembomo yu ‘Lkisembo.’ nimbe kere-kuru liku lkiseli ungu manema pilipelie lkisilimo. Ungu manema naa pilipelie lkisemu liemo yu kere-kuru lipe lkisilimomonga mele kaloli te naa limo.
⸤Aku sipela,⸥ yembo tene ponie mindili sipe tepa nokopa kondolemo yembomone kumbi lepa langi awisili peangama paa limbe.
Ya ⸤nundu⸥ nikiru ungumunge pulume Awilimuni bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”. nu lipe ora simbe kene nikiru mele paa mimi siku pilku molou.
Yesusi, Pulu Yemone mako torumu ye nomi Kirasimu, yu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo, bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “32.1. Pikinini Bilong Devit”. kolopalie lomboropa ola molorumu mele temane peangamo topo silio, aku yemo ⸤molemo mele⸥ konopu kimbu siku molani. Kanu temane peangamo nane topo silipu andoliomonga yembomane ‘Na Gapomano ungu manema pulue topa tepa kenjeli yemo.’ ningu na umbune awisili siku ka silimele mindili nolio nalo Pulu Yemonga ungumu ka manda naa silimele. 10 Akumunge, ‘Pulu Yemone “Nanga yemboma molangi.” nimbe mako torumu yemboma kepe Kirasi Yesusi ‘Sike’ ningu tondolo munduku yu pea tapu toko molemelemonga pe mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondopili.’§ bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. nimbu na alieli enonga nimbu mindili awisili noliomo ‘Uluri molo.’ nimbu taka lipu mindili nombo molio.
11 Ungu te, akumu paa sike manie naa pumbemonga olione ‘Aku ungumu sike.’ nimbu manda tondolo mundupu pilimolo ungu te, akumu isipe:
‘Kirasi kinie pea kolomulu liemo* Romo 6:8.
yu konde molomba mele
olio yu kinie pea konde molomolo;
12 Olio mindili nomolo kinie
tondolo mundupu molopo siye naa kolomulu liemo
olio yu kinie pea ye nomi kingime molopo
melema nokomolo; Mateyu 19:28, LLuku 22:30.
olione ⸤yembomando⸥ “Yesusi yu
kanopo imbi naa silimolo.
Yunge yemboma naa molemolo.” nimulu liemo
yuni ⸤Lapando⸥ “I yemboma
na kanopo imbi naa silio.
Eno nanga yemboma molo.” nimbéla. Mateyu 10:32-33, Romo 10:9.
13 Yuni yunge ungume alowa naa telemomonga
⸤olio ou ‘Yu sike. Yunge ungumu sike.’ nimbulie
pe konopu alowa tepo⸥ ‘Yu sike molo.
Yunge ungumu sike molo.’ nimulu liemo§ Ipuru 10:26-31.
yuni nilimo mele sike wendo olemo ombá.’* Romo 3:3-4.
⸤ungu akume nimbe molemo mele paa sike.⸥ Opa Teli Ami Ye Enge Nili Te Molani.” Nirimu Ungu Te
2:14-26 Pollone Timotindu “Nu Pulu Yemone Kanopa Peanga Kanomba Kongono Tendeli Yemo Molani.” Nirimu Ungu Te
14 ⸤Timoti,⸥ ‘Aku ungume yemboma alieli pilku molangi.’ ningu alieli ningu sieni. ‘Pulu Yemo pilku molou.’ ningu yu walsikulie yembomando i siku nieni: “Eno naa lipe tapondopa, kerepale ninge ungumuni pilku molonge yemboma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele topa manie mundulimo ungu lupe lupema kerepale naa ningu molangi.” niyo. 15 ‘Pulu Yemone na kanopa peanga kanomba mele molambo. Yunge kumbikerena pipili naa kolopo molambo.’ ningu yu kanopa peanga kanomba kongonoma mindi tondolo munduku teko molko, aku ungu sikemanga pulume mimi siku pilku sumbi siku mane silino yemo molani. 16 Mana we ungu lupe lupe nilimelema, Pulu Yemone pilipe keri pilimo ungume, naa pilku bulu sieni. Ou-Timoti 6:20. Aku ungume pilkulie telemele yemboma Pulu Yemonga ungume bulu siku yu kanopa keri kanolemo ulume telemele mele pe aku sikula olandopa teko mololiku punge kene ⸤paa komu naa tendeko molani⸥. 17 Kanu mane silimele ungume ereli kanga telemo mele telemo. Ereli kanga mele tepalie pe kamu awi lepa kangi awisili nomba purupe lkupendi topa pe kangi pali kamu topa kondolemo mele kanu mane silimele ungume anjo anjo pupe ‘Yemboma molko kenjengi!’ nilimo. Jutu 12. Aku ungu mane silimele yemanga ye talo Ameniyasi kinie Pallitasiselo molembele. 18 Kanu yeselone ungu sikema munduku siye kolkolo lou lembele. Elone ningelendo: “Olio koronga lomboropo ola molorumulumunge pe kangi pali lomboropo ola naa molomolo.”§ Ou-Korini 15:50-54. nilimbele ungumuni yembo marene ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele teko embambo silimbelemonga enonga ‘Sike.’ ningu pilimele ulumu manie pulimo.* Ameniyasinge ungu te Ou-Timoti 1:19-20. 19 Sike nalo ulke simu te ye tondolo tene polemo kinie we tondolo mundupe angilimo mele, Pulu Yemo ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga ungu pulumu tondolo pupe, pora naa nilimo. Aku ulke simu melemonga ola imbi te molemo, akumu isipe:
“Awilimu yunge yemboma kanopa imbi silimo.” Kambu 16:5, Jono 10:3,14, Ou-Korini 8:3, Gallesia 4:9.
nimbe molopa,
“Yembo marene ‘Awilimu yu nanga Pulu Yemo.’
nilimele yembomane ulu kerime pali
munduku siye kolangi.”
nimbe molemola.
20 Ulke awili tenga mingi kou gollone telime kinie kou sillipane telime kinie lepa, mingi unjone telime kinie mane telime kinie lemola. Ou nikiru mingime kou mone olandopa pulimomane kongono olandopa peangama teko, mingi pe nikiru kou mone koltalo mele pulimo wemane we kongonoma telemele. Mingi lupe-lupema aku sipe lemo. 21 Yembo tene ya yembo ningu kenjilimele ye keri nikirume mundupe siye kolomu liemo yu Pulu Yemonga mingi manjipe molopa, yunge mingi kake teli paa peanga te molopalie, yuni kongono peangama manda tembando molombamonga yunge nokoli yemone yu ⸤mingi paa peangamo mele⸥ kongono peangama manda simbe.
22 ⸤Sike nu kango-yemo Ou-Timoti 4:12. nalo⸥ kango-yemane waka kolko konopu siku telemele ulu pulu kerime ‘Aku sipu paa naa teambo.’ ningu popenge teko liku bulu siku kowa pukulie ulu peangama mindi konopu kimbu siku teko molani. Ulu sumbi nilime kinie, tondolo munduku pilieli ulume§ bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. kinie, konopu mondoli ulume kinie, yemboma kinie taka liku mololi ulume kinie, ‘Aku ulume mindi paa tepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani. Yembo mare molko kondoko paa sike Awilimunge yemboma mindi molemele yemboma kinie aku siku ulume teko molani.* Ou-Timoti 4:12, 6:11. 23 Konopu naa pelemo yemane aroma toko ‘Anjo yando kerepale niemili.’ nilimele yemanga ungume ‘Paa naa pilimbo.’ ningu bulu sieni. Ungu kanume pilku nilimele yemboma kinie, ungu kanume ningu silimele yemboma kinie, ungu kanumene ‘Irinele teko opanale teangi.’ nimbe perelemo mele nu pilino.
24 Awilimunge kongono tendeli kendemande yembomone mumindili kolopa ‘Kerepale niemili.’ nimbé kinie kapola naa temba. Yuni isipe tepili: Yu yemboma kondo kolopa lipe tapondopa, ungume sumbi sipe mane simbe tondolomo peli yemo molopa, yembomane yu-kinie mumindili kolko teko kenjinge kinie pundu naa topa siye kolopa, 25 yu ulume tepa ungu nimbe silimo mele kanoko keri kanoko yu toko manie mundunge tenge yemboma teko kenjilimele mele nimbe para simbendo taka lipe mane sipili. Yuni aku temba kinie Pulu Yemone kanu yemboma lipe tapondopa, konopu alowa teko, telemele mele pilku keri pilku munduku siye kolko ungu sikema tondolo munduku pilinge aulkemo akisindimbenje. 26 ⸤Kanu kinie⸥ enonga umbu konopu altopa pepa pilipe konginjeli pemba kinie ou ⸤kurumenga nomi⸥ depelemone Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”. ‘Yunge yemboma molko yunge kongonoma tendangi.’ nimbe kondi-ka tepa ka sirimu ka ulkena mele peringi ka ulkemo munduku siye kolko ulsu puku konopu peanga pepili kapola molonge.

*2:1: inie yakondo 1:14.

2:7: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”.

2:8: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”, “32.1. Pikinini Bilong Devit”.

§2:10: bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.

*2:11: Romo 6:8.

2:12: Mateyu 19:28, LLuku 22:30.

2:12: Mateyu 10:32-33, Romo 10:9.

§2:13: Ipuru 10:26-31.

*2:13: Romo 3:3-4.

2:16: Ou-Timoti 6:20.

2:17: Jutu 12.

§2:18: Ou-Korini 15:50-54.

*2:18: Ameniyasinge ungu te Ou-Timoti 1:19-20.

2:19: Kambu 16:5, Jono 10:3,14, Ou-Korini 8:3, Gallesia 4:9.

2:22: Ou-Timoti 4:12.

§2:22: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

*2:22: Ou-Timoti 4:12, 6:11.

2:26: Setene kanumu; bokumunge alsena anjokondo “9. devil”.