POLLONE PEPÁ TOPA MUNDURUMUMA
(Romo, Ou Korini, Pe Korini, Gallesia, Epesasi, Pillipai, Kollosi, Ou Tesallonaika, Pe Tesallonaika, Ou Timoti, Pe Timoti, Taitasi, Pillimono.)
Pollone Pepá Topa Mundurumumanga Ungu Pulu Mare
Pollo molopa terimu mele piliembo.’ ningulie Pillipai 3:3-11, Pe Korini 11:22-29, 12:1-10, Gallesia 1:13-24, Ou Timoti 1:12-16, Lipe Mundurumu Yema 22:1-21, 26:1-23 kanani. Yu ‘Pulu Yemonga kongonomo teambo.’ nimbe Kirasinge yamboma ou mindili silipe andorumu (Lipe Mundurumu Yema 7:58, 8:1,3, 9:1-2,13-14). Pe konopu alowa tepa “Yesusi sike Pulu Yemone olio molemolona lipe mundurumu yemo.” nimbe tondolo mundupe pilipe Kirasinge yemo molopa, yunge kongonomo andopa terimu temanemo Lipe Mundurumu Yema 9:1 pulu monjipe molemo. Pe yu Yesusinge ungumu andopa nimbe, “Yesusi yu sike Pulu Yemone “Lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu. Yu mindi Pulu Yemone olio kanopa peanga kanomba aulkemo. Mosisini sirimu ungu manemane uluri naa temba.” nirimu kinie yu mindili siringila (akumunge ungu mare Lipe Mundurumu Yema 9:16,22-25,28-30, 14:19-20).
Yesusini lipe mundurumu ye wemane Kirasinge Juda yamboma mindi nokoko unguma ningu siringi nakolo Pollo koleamanga pali andopa Kirasinge ungumu Juda yambo naa molko lupe moloringi yamboma nimbe sirimu (Lipe Mundurumu Yema 9:13-14, 18:6, 22:21, Gallesia 1:15-17, 2:2,8). Aku terimumunge Juda ye marene yu kinie mumindili kolkolie toko konjingí teringi kinie Romo ami yemane yu Jerusalleme ka siku panjikulie, pe Sisaria mengo puku panjiku, pe kamu Romo mengo puku ka siringi (Lipe Mundurumu Yema 21:27-28:16,30). ‘Kolea aili Romo ponie talo molopalie, altopa ka ulkena ulsu pupe Romo mundupe kelepa kolea marenga ponie mare altopa andopa temane peangamo topa sirimula (Kiriti kepe, Girisi kepe, Sipéne kepe purumu.’ ningu pilimele; Taitasi 1:5, 3:12, Romo 15:24,28).
Ou pupe ungumu nimbe sirimu kinie konopu alowa teko Kirasinge yamboma moloringime pe walse walse pepá topa mundurumu. Mare topa sirimuma manie purumunje, kinié naa lemo. Mare manie naa purumuma i boku UNGU KONDEMOnga sukundu molemo. Pepá te topa simbendo alieli ou kumbi lepa yunge imbi topa yambo talapemanga imbi torumu, bokumanga yu mele mele kolomongo aili wane, kolomongo kanga wane (1:1) kanani. Bokumanga yu mele mele pulu monjipe torumumanga kumbi lepa ungu pulumu torumulu molemo, akuma kananila.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
ROMO
Pollone ROMO Yamboma Pepá Topa Mundurumu Bokumu
I Pepá Topa Mundurumumunge Ungu Pulu Mare
Pollo yuyu kinie yuni pepá topa sirimumanga ungu pulu mare inie yakondo nondopa gomo 714 molemo. Pollo yuni i bokumu pepá topa Romo yamboma sipe mundurumu akumu Romo 1:1,7 nimbe silimo.
Romo akumu kolea Italli kolea ailimu, ya Papua Nu Gini sukundu kolea aili Mosipi mele. Romo yemane andoko yambo talape lupe lupemanga kolea aisili toko kalkolie koleama kinie yamboma kinie tondolo munduku nokoringi. Pe Yesusi kinie Pollotolo moloringili kinie Romo gapomanomone aku sipe Nomu Mediterenia winju mendo anju yando koleama pali nokorumu. Kanu walemanga kolea aili Romo kanu koleamanga pali kolea ailimu.
Pollone pepámo torumumunge ungu pulu te i sipe: Yu ou Romo naa pupili yuni ‘Romo paa pambo.’ nimbe molopalie i pepámo topa sirimu (Romo 1:8-15, 15:22-29).
Ungu pulu te: Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye te ou Romo pupe Kirasinge yamboma Kirasi yunge ungumanga pulumu ou naa ningu siringimunge Pollone pepá topa nimbe sirimu, akumunge i bokuna sukundu olio Kirasinge yamboma sumbi sipu molomolo mele ungu tondolo peangama molemo.
Ungu pulu te: Juda yamboma kinie kepe, Juda yamboma naa moloringi yamboma kinie kepe, Pulu Yemone ‘Yamboma nokomba ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasi akumu Juda yambomanga mindi nimbe naa lipe taponjirimu. Ulsukundu yambomanga mindi nimbe naa la lipe taponjirimu. Juda yambomane ou pilku teringi mele kapola naa lipe taponjirimu. Ene pali ulu pulu keri konopuna peli yamboma. Yesusi Kirasi yu enenga pali Pulu Yemone yamboma sumbi siku molonge kanomba aulkemo (Romo inie 1:14-17, 3:21-24,27-30, 6:23, 14:1-8,17-18). Pulu Yemone yamboma aku sipe lipe taponjirimumunge ene teko molonge mele nimbe sirimula (12:1-15:13).
Ungu pulu mare boku ambolkonomonga alsena anjukundu i siku kanani: “8. bilip”, “45. stretpela man”, “18. katim skin”, “2. arapela lain”.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
1
Na Pollo, Kirasi Yesusinge kongono tenjili kendemande yemo, yuni ‘Nanga kongonomo tenjipui.’ nimbe na lipe mundupe, ‘Pulu Yemonga temane peangamo ningu siliku andoi.’ nimbe na mako torumu yemo molopolie ⸤ene Romo yamboma⸥ i pepámo topo sikiru. Kanu temane peangamo koronga ou ⸤Yesusi mana naa opili⸥ Pulu Yemone ‘wendo ombá’ nimbe, nimbe panjipe, yunge ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane* ‘bokuna molopili tangi.’ nirimu kinie yunge boku kake telimu toringi molemo temane peangamo. Kanu temane peangamo Pulu Yemo yunge Malo, olionga Ye Aili Yesusi Kirasimunge temanemo. Yu Kingi Depisini kalopa lirimu yambomane meringi yemo.* ‘ ‘Yu Pulu Yemonga ye kake telimu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemo yunge tondolomone yu yambo ono koleana topa makinjirimuna lomboropa ola molorumu aku tondolomone yu Pulu Yemonga Malo molorumu mele ‘kanangi.’ nimbe Pulu Yemone lipe ora sirimula. Yesusi Kirasini terimumunge Pulu Yemone ‘Yesusinge imbi ola molopili.’ nimbe* olio we kondo kolopa olio ‘yunge kongonomo tenjipai.’ nimbe lipe mundurumu kongonomo temolo tondolomo sirimu. Aku kongonomo i sipe: Koleamanga pali yambomane ⸤‘Yesusi sike Pulu Yemonga Malo. Sike olio lipe taponjimbe.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie yuni “Teai.” nilimo unguma pilku liku tenge kongonomo andopo temolo. ‘Koleamanga pali yamboma’ nikiru akumu ⸤ene Romo yamboma i pepámo topo sikirumu⸥ enendo pea nikiru. Ene pea Pulu Yemone mako topa ‘Yesusi Kirasinge yamboma molangi wai.’ nirimu yamboma.
Ene Romo yamboma Pulu Yemone konopu monjipe, ene mako topa ‘Yunge yambo kake telime molangi wai.’ nirimu yamboma* nane i pepámo ene topo sikiru.
Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Aili Yesusi Kirasitolone ene we kondo kolkolo, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ niengili.
Ou nane enendo nikiru: Ene Yesusi Kirasi ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele ma kolea pali yambomane temane toko silimelemonga nane Yesusi Kirasinge imbi lepo nanga Pulu Yemo kinie “Ange.” nikiru. 9-10 Nane Pulu Yemo kinie ungu nilio kinie alieli nane ene nimbu pilipulie ene kepe ⸤‘tondolo pupili molangi.’ nimbu⸥ Pulu Yemo mawa tepo nimbu molio mele nanga tondolomane pali yunge kongonomo mindi tondolo mundupu tepo yunge Malonga temane peangamo andopo topo silio aku Pulu Yemo walsikulie “Sike Pollone nu kinie olionga nimbe mawa tenjilimonje?” ningu walsilimelkanje yuni “Sike aku tenjilimo.” nilke. ‘Na ene molemelena wambo.’ nimbu ‘Pulu Yemone aulke te lipe sipili.’ nimbu alieli tondolo mundupu yu mawa tepo moliola.
11 ‘Ene ‘Kirasi sike.’ ningu pilimele yamboma kamu tondolo munduku pilku konopu tondolo pupili molangi kene Mini Kake Telimuni ene sewe anjipe molko konjingí ulu pulu mare sipili kene ene lipu taponjembo pea molamili wamboa!’ nimbu aku sipu mawa tepo molio. 12 ‘Nane tondolo mundupu pilio ulumuni ene lipu taponjembo. Enene tondolo munduku pilimele ulumuni na liku taponjengi. Aku temolo kinie na kepe ene kepe olio pea tondolo mundupu pilimolo mele paa tondolo pupili.’ nimbu pilipulie ‘Paa wamboa!’ nimbu molio. 13 Angokeme, nane wale aisili ‘ene molemelena kanambo wamboa!’ konopu lelio nakolo ou aulke te naa lepa ulu wendo olemomane na pipi silimo, aku konopu lepo molio mele ‘kinié paa piliengi!’ nimbu ene nimbu sikiru. Na kolea lupemanga andopo yamboma ‘Pulu Yemonga ambolangoma molangi.’ nimbu lipu taponjilio mele ‘aku sipu ene kepe molemele mele tondolo pupili lipu taponjembo.’ nimbu ‘paa wamboa!’ nimbu molio.
14 Giriki yamboma kinie we yambo lupema kepe,* pilipe konginjili pelemo yamboma kinie we umbu konopu pelemo yamboma kepe, akumanga pali kongono tenjili kendemande yemo Pulu Yemone ‘molani.’ nirimuna naa tembo kinie kapola naa temba.** 15 Akumunge ene Romo yamboma kepe ‘temane peangamo topo siembo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.
16 Aku temane peangamonga Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo tondolomo pelemomonga na temane peangamo topo simbundu pipili naa kolio. Juda yamboma kumbi lepa, we yambo lupema kinie pea, akumanga yamboma ⸤‘temane peangamo sike’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yamboma* pali i temane peangamone lipe taponjilimo. 17 Pulu Yemone yamboma kanopa ‘Yambo sumbi nilime.’ nimbe kanolemo mele* aku temane peangamone lipe ora silimo kanumu. Olio alieli ‘Sike’ nimbu tondolo mundupu pilimolo kanu ulumuni mindi Pulu Yemone olio ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanolemo. Pulu Yemonga bokuna ungu te molemo akumuni aku sipe nilimola. Akumu i sipe:
‘Yambo tene ‘sike’ nimbe
tondolo mundupe pilimbe yambomo
Pulu Yemone kanopa ‘yambo sumbi nilimu’
nimbe kanomba yambomo mindi
konde molopa konjipe mindi pumbe.’**
nilimo.
18-19 Pulu Yemo yu molemo mele yuyu ene lipe ora silimona yambomane manda mona kanonge akumunge yuni mulu koleana kanopa molopalie yu bulu siku ulu pulu keri telemele yamboma aku telemelemonga ene kanopa keri kanopa ene umbuni simbe telemo mele lipe ora silimo. Aku telemelemonga enene ungu sikemo toko manie mundulimele. 20 Pulu Yemone mulu matolo terimu kinie kepe yandopa yandopa mele terimuma pali yambomane kanolemele akumunge yunge alieli pepa mindi pulimo tondolomo kinie yu yuyu ulu pulumu pelemo mele kinie mongone naa kanolemele uluma kanokolie pilimele. Yuni terimu melemane lipe ora silimo kanolemele akumunge yuni ‘ene mongo liengi.’ nimbé kinie enene ‘naa pilirimulu.’ manda naa ningí.
21 ‘Pulu Yemo sike molemo.’ sike niringi nakolo ‘Yu Pulu Yemo’ ningu yunge imbi ambolko ola linjiku kapi ningu yu kinie “Ange.” naa niringi, ene konopu naa pepa kekelepa mele toko konopuma sumbulu topili moloringi. 22 ‘Olio pilipe konginjili paa pelemo.’ sike nilimele nakolo ene konopu naa peli yamboma molko, 23 Pulu Ye alieli molopa mindi púlimu popo naa toko munduku kelko, kolo wangoko mana yamboma kinie kera kinie wambiye kinie we mele takara melemanga pali none telime manda lelko teko anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kapi niringi.
24 Aku siku Pulu Yemo kinie teko kenjiringimunge yuni nimbendo: “Kapola, ene konopu kerimene kundupe memba purumu kinie ulu pulu keri aisili teko wa ulu kerinele kinie enenga kangime eneno teko kenjiku,* aku telemele mele we waka kolko teko molangi.” nimbe siye kolorumu. 25 Pulu Yemonga ungu sikemo munduku kelko kolo wangoko kolo toli ungumu konopu monjiku ‘piliemili.’ ningu, Pulu Yemone terimu melema liku anjiku ‘aku melemane olio nokolemele pulu yema’ kolo toko ningu popo toko kapi ningu, melema pali terimu Pulu Ye sikemo, yunge imbi alieli ambolko ola linjilimelkanje papu, aku Pulu Yemo munduku keleringi. Melema pali terimu Pulu Yemonga imbi paa sike ‘alieli ola mindi molopili.’ nimbu ambolopo ola linjemili.
26 Aku teringimunge Pulu Yemone ‘ene ulu kerime we waka kolko teko molangi.’ nimbe ene siye kolorumu. ⸤Akumunge⸥ ambomane yema kinie telemelka mele naa teko ambomane amboma kinie eneno teringi. 27 Aku sipe mele yemane kepe amboma kinie konopu monjiku telemelka mele munduku kelko, yema kinie eneno konopu monjiku teringi. Yemane yema kinie pipili teli ulu kerime teringimunge enenga ulu teko kenjiringimenga mele kalolime lingí.
28 Ulu teringimunge ungu te pelemola, akumu niembo: ‘Pulu Yemo sike molemo mele naa pilipu molomolo kinie uluri molo.’ niringi akumunge Pulu Yemone ‘Ulu paa kerime konopuni pilingí konopuma mindi pepili yambomane manda naa pilku telemelka mele we teko molangi.’ nimbe siye kolorumu.
29 Enenga konopuna ulu pulu keri lupe lupe aisili
perimumunge enene ulu kerime teko,
mele aisili nosilimelema kanoko konopu monjiku
‘Liemboa!’ konopu lelko,
yambo mare kinie wa ulu kerinele teko,
aku uluma mindi teko molemele.
Yambo te mele aisili nosilimomo kanoko keri kanoko,
yamboma toko konjiku,
‘yamboma kinie taka lepo molamili.’ naa ningu
irinele teko,
kolo toli uluma teko,
yamboma kinie konopu keri panjiku teko kenjiku,
aku uluma tengendo mindi konopu kimbu siku molemele.
Enene yambomanga ungu bulkundu ninjiku,
30 “yambo tene ungu te i sipe nimu.” ningu kolo toko,
Pulu Yemo kinie konopu keri panjiku,
yambomando ungu keri aisili ningu,
mongo kondoko,
enenga imbi ambolko ola liku, kara puku,
ulu pulu keri mare konde toko tengendo
konopuni pilku ‘i sipu teamili.’ ningu teko,
anupili lapalini ungu nilimelema naa pilku
enenga unguma ta ningu,
31 enenga konopu peanga te naa pepili molko,
ulu te ‘aku sipu teamili.’ ningu panjikulie naa teko,
enenga angenupili lapali yamboma konopu naa monjiku,
we yamboma kondo naa kolko teko kenjiku,
aku telemele.*
32 Pulu Yemonga ungu mane sumbi nilimuni ‘Yambomane aku uluma telemelema paa kolonge.’ nimbe molemo ungu manemo sike pilimele nakolo enene ta ningu ulu pulu keri akuma we teko molemele. Akumu mindi molo. Yambo aku ulu pulu kerime teko molemele yambomanga imbi ambolko ola linjiku kapi nilimelela.