15
Yesus Kristus apa kovakato
Arakovo weap, soamo syare wasaemen Ayao Kovo Yesus syo ravovo wasai wusyimbe rai. Ayao Kove umaso mamo weapo raugasyo ntami wasanuga rai to ti wapanave rai vambunimbe. Ayao Kovo Yesus syo ravovo wasai umaso mamo wapo raijaro matuve, wea indati mo wasapaya irati wapa ayao kakai rai. Weramu wapo Ayao Kove so raija matuve jewen, yara wapo rapaya vayave, weamo wapa anave ama ine meweno rai.
Ananyao Amisye po raugaje rinai wemirati syo raugaje wasai jakato ama moto ngkovo wasai mamo no taiso: Kristus opamo kakai indamu Po wansapaya irati wama ayao kakai rai, mamaisy irati Ayao Amisye mo ratoe rai. Yesaya 53:4-6 Opamo antuna no aipapo rai, umba kovakato no wene rai arono masyote mandei, mamaisy irati Ayao Amisye mo ratoe rai. Mazmur 16:10; Matius 12:40 Umba Po taune aroron kakavimbe Petrus ai. Umba aroron kakavimbe irati Apa arakovo abusyinara eane jirume mansai tenambe. Yesus arorono Apa arakove so mansaija jewen, naije aroron irati vatane awa wanui nanto no ratusije radani mansai masyote intabo ai. Vatan tenambe nanawije wanui inta nawamo ta unawa unumeso, yara inta nawirati ugwenen to. Naije akato Yesus aroron kakavimbe irati Yakobus ai, umba aroron akato irati Apa arakovo po matutire mansai. Muno maran dave mamo risyirati arorono rinai, Arakov 9:3-6 maisyare arikainyo ano arono apa embae avaki mamai dainy wemaisy.
Weye risyamo inawainamo Yesus apa arakovo po matutire inta pi risy, weramu Apa arakovo kaije nawamo awa tame manakoe, yara risyamo sya tame maje rave. Muno inawaino Yesus apa arakove omamo rimamaisye ramu, weye wusyinoe syo taune Apa anugane mave tatugadi muno syo inta maubaisy. 10 Weramu Amisye apa kove mbewar ti risyamo Yesus apa arakovo po inatutire inta pi risy. Muno Apa kovo po raugaje rinai so ama ine mewen dai ramu. Weye risyamo syo Apa anakere raija panyoambe irati arakovo kaije mansakivan. Weramu syo anakere wato raijaro taune sya vambunine raije ramu, yara Amisye apa kove no inautan wemi mo raijar. 11 Maisyare omai ti, vatano rui vayave weapo Ayao Kovo Yesus raugavo arijat—ri dako, Yesus apa arakovo po matutire kaijinta nao dako—reama ayao mamai tenambe. Ana mbe mobe mamo reamo Ayao Kove so ravovo wasai muno wapanave rai.
Vatane wama ngkovakato no wene rai
12 Ayao Kovo reamo ravov omamo Kristus kovakato no wene ama uga rai. Weti wabeanimaibe inta wapo raura wapare vatane onawamo indati ukovakato no wene rai jewen? Ana wapo raura umaso mamaisye ramu! 13 Ranivara kovakato no wene rai omamo mamaisye jewen datire, weamo Kristus opamo kovakato no wene rai mamaisye jewen tavon. 14 Muno ranivara Kristus kovakato no wene rai omamo mamaisye jewen, weamo reamo Ayao Kove ravova marudi, ama ine mewen dai muno weapanave Kristus ai ama ine mewen dai tavon. 15-16 Ranivara Kristus kovakato no wene rai omamo mamaisye jewen, weamo Amisye apa ayao reamo raura so aarurijate ma, muno reamo Amisye aura reamare Opamo po Kristus aijaseo kovakato no wene ama uga rai omamo aarurijat akoe ma. Ranivara vatane onawamo ukovakato no wene raije jewen, weamo Kristus pamo kovakato no wene rai jewen tavon. 17 Muno ranivara Kristus pamo kovakato no wene rai jewen, weamo wapa wapanave Ai omamo ama ine mewen dai, muno weano tawan no wapa ayao kakai raija nene. 18 Maisyare omai tavon, vatano wanave Kristus ai nanawirati ugwenen to, indati ukovakatoe ramu, yara maumandi kobe tenambe. 19 Ranivara wansanave Kristus amembe mamo nsopi jirati kovo wana no mine so bo rai yara munije ama akari ma nto rai jewen, weamo wamamo vatano wansanimaumbe tugae rave nawirati wam, wama wansanimaumbe mo vatan tenambe una no mine so awa rakivan tenambe.
20 Weramu tugae ivae Kristus opamo kovakato no wene ama uga rai to. Kristus po usye raugav, ti mbe unanuive indati vatano ugwenen nawirati wanave Ai udijat. 21 Wene nde siso mine so rai weye vatane intabo po wene raugav, wepirati Adam. Maisyare omai tavon, kovakato no wene rai nde mine so rai weye vatane intabo kovakato, Wepirati Yesus Kristus. Roma 5:12-21 22 Vatan tenambe ugwenen weye aneno Adam po wene raugavo mai tenambe. Maisyare omai tavon, vatan tenambe indati Kristus po kovakato raugavo mai, nanawirati ube intabove Ai. 23 Weramu vatane maijasea ukovakato no wene rai mamaisyo Amisye po ratayao rai: Weti vatano manasyin dave kovakato pamo Kristus. Umba arono Kristus pakare mine so rai, indati Apa kawasae apaura mansai onawamo Po kovakato raunanto mai rijabe.
24 Arono namije mewen to, munije ama akari nde nande. Indati Kristus po apa marova mapinde tenambe, omamo Po awa vambunine muno awa ube akarive randamisyi vintabo. Po apa marova wato mataopona mewen, umba Po apa be akarive raije raunanto no Injayo Amisye ai vintabo. 25 Weye Kristus opirati be akarive mansanan ava Amisye po apa marova maveaje una no Kristus ajo ate rai vintabo. Mazmur 110:1; Markus 12:36; Arakov 2:35 26 Apa marova maran dave pare Po apinde pamo Wene. 27 Weye Ayao Amisye mo ratoe mare: “Po anakotar tenambe raveaje no ajo ate rai indamu be akarive rai vintabo.” Mazmur 8:6 Weramu wandaen Injayo Amisye taune pamo paje ti Kristus be akarive Ai jewen. Yara Amisye wepirati po anakotar tenambe raveaje indamu Kristus be akarive rai. 28 Arono ana umaso nde nande to, indati Kristus, wepirati Arikainyo Amisye pije, taune paje indamu Injayo Amisye be akarive Ai. Weti Injayo Amisye, wepirati po anakotare raveaje no Kristus ajo ate rai, indati be akarive Kristus akivan. Maisyare omai ti, Injayo Amisye pamo anakotar tenambe awa Amisy muno be akarive anakotare rai tenambe.
29 Syo ranaun ware weapamo inta wasaemeno wapa arakovo ugwenen to mansai, ti inta wasaugasya kuvuni mana rai mansamarom. Weti syo wasanajo: Ranivara vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai jewen, weaveti wapa wasaemen ti wasaugasya kuvuni mana rai umawe mamo ama tunato raije noare ruimaisy? Vatano ugwenen to nawamo ranivara maijasea ukovakato jewen, weamo wasaugasya kuvuni mana raijo mansamarom wemamo ama ine mewen dai. 30 Muno rean tavon, ranivara vatane ukovakato no wene raije jewen, weamo reama siurijo mine so ama ine mewen dai. Weye masyote yanteter Amisye apa marova ubeke dave wo reansaubaisy, weramu reansatawandi rai weye reamanave arono munije ama akari indati Amisye po reansaijaseo reangkovakato no wene ama uga rai. 31 Sya arakove weap, syo raura tugaive so: wene nande mo rinamune raotar de masyote yanteter tutir. Muno syo raura tugaive so rai tavon: wapo anayanambe raugavo rinai weye weapanave wama Amisy Yesus Kristus ai to. 32 Sya marova una no munijo Epesus onawamo ube marovave rinai maisyare make mamun mansamaisy. Weramu inatawandi rai tutir weye inanave Amisye amen Wepi indati po kove ratayao rinai arono munije ama akari. Weramu ranivara vatano ugwenen to maijasea ukovakato jewen, wea indati sya siurije umaso ama ine meweno rai vintabo. Vatano wanave ayao kovakato raije jewen onawamo utavondi ayao vari so rai:
“Wade ra wamisyisy muno wamo mana ramanam,
muno wansananibe wana no mine so rai,
weye simane pamo indati wamuenen.” Yesaya 22:13
33 Vemo vatane wo wasaponae nora! “Vatano manuga ngkov utavobombe vatano ukakainoanive matavon, mo mauga ti ukakainoanive tenambe.” 34 Arakove, syare naiso kobe wapaparo wasaijo wapa ayao kakai rai indamu vemo wapo rave akato nora yara wadansopi. Ayao mbe samaneve wasai ma idaurana: weapamo inta wapantatukambe Amisye ai ravea!
Vatano ukovakato no wene ama uga rai, manasine maisyare rui?
35 Weramu vatane inta wo ranajo ware, “Vatano wene nde mai to nawamo maijasea ukovakato tai rui? Muno manasino raijasea ngkovakato mamo maisyare rui?” 36 Inya, vatano wapantatukambe weap! Arono wapo kasyambere kami ravaya no kopa rai, kami namije ngkakai rati, umba ntubai akato. 37 Weti wapo kasyambere ama omane, ama waowe mamo wapo ravaya jewen, yara ama kami omirati wapo ravaya. Muno anare kotare rui vayave maisyare omaisy. 38 Kamije mamo Amisye po ama moto ntubai rapatimugo rai. Po kamije ama moto ntubai raunande mamaisyo anare kotaro namije rarijati. 39 Anakotare ranasine maito maide jewen tenambe, yara nanentabo mamaisyo taune ama kotare rarijati taiso: vatane manasine, maere kotar manasine, insani manasine, muno jiane manasine. 40 Anakotaro no no naumo warae ama ranasine nsasye anakotaro no no mine vone so ama rai. Amisye po ranari tenambe muno ama kotare ngko dave tenambe. Weramu anakotaro naumo warae ama ngkove nsasyeo anakotaro mine vone so ama ngkove rai. 41 Uma apa ngkove nsasye embae ama rai muno nsasye tume apa ngkove rai tavon. Muno tume inta apa ngkove nsasye tumo kaijinta awa ngkove rai.
42 Ananeneae kami omi ntubai raurata irati vatano Amisye po maijasea ukovakato no wene ama uga rai. Manasino rantuna no aipapo omamo mangkati no kopa rai, weramu manasino raijasea ngkovakato indati mangkati jakatoe ramu. 43 Manasino kopa rantuna mamo ngkakainoanive muno mayondi. Weramu manasino rauseo ngkovakato mamo ngko dave muno mbambunin. 44 Manasino kopa rantuna mamo manasino mamaisyo mine vone so ama rai. Weramu manasino raijasea ngkovakato no wene rai omamo Amisye apa Anawayo Vambunine mo kovo wanyine raunande rai indamu vatane umaso umamaisyo ukova una no munijo ntiti rai.
Weti vatane wansanasino mine so no muno wansanasino munijo ntiti no tavon. 45 Weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Adam, vatano manasyin, wepamo Amisye po anawayo raunande ti kov.” Kejadian 2:7 Weramu “Adam marane” wepamo Kristus, wepirati apa Anawayo mo kovo nuge nuganuije raunande. 46 Manasyin dave nde mamo wansanasino mine so. Umba nde jirum akato mo ranigwan mamo wansanasino munijo ntiti. 47 Vatano manasyin, wepirati Adam, opamo anasine raugav no kopa mine so rai. Yara vatano de rijabe akato, wepirati Kristus, nori rati munijo ntiti. 48 Vatan tenambe mine so maisyare Adam amaisy, opirati anasine raugav no kopa mine so rai. Yara vatano una no munijo ntiti wo Kristus apa ramaisy, Opirati nori rati munijo ntiti. 49 Soamo wansanasine mo Adam apa ramaisy, wepirati Amisye po anari kopa mine so rai. Maisyare wemai tavon, arono munije ama akari indati wansanasine mo Kristus apa ramaisy, Opirati nori munijo ntiti.
50 Sya arakove weap, syare syo raura kakavimbe: wansanasine so ama ine muno ama mavu omamo indati nsiso munijo Amisye be akarive raije rai ramu. Muno wansanasino ngkakaija mandamisye so omamo no tawane ramu. 51 Wadanide! Soamo syo ayao ngkokaibe inta raura wasai: Vatane wamamo inta nawirati unanta wene rai, yara inta nawamo unanta wene rai jewen yara ta utantunana masyoto munije ama akari nde nande rai. Weramu wan tenambe indati wansanasine so ranigwano wansanasino wanyine rai vintabo. 52 Wansanasine ranigwano papabe. Arono Amisye apa tavuna maran ngkin, vatano ugwenen to indati maijasea ukovakato muno manasine maug akato jewen. Muno wan tenambe wansanasine ranigwan. 53 Weye wansanasino ngkakaija mandamisye somamo ranigwan indamu mandamisy akato jewen, yara noa nuge nuganui. 54 Arono naije ayao anawae po ratoe so indati mamaisy:
“Weno akoe raumandi kobe weye Amisye po rapinde to.” Yesaya 25:8
55 Muno ayao so mamai tavon:
“Wen akoe winy, Amisye po napinde to!
Winyamo reamo nya mamune rasyaniv akatoe ramu.” Hosea 13:14
56 Wama ayao kakai wemirati mo wene raugavo wansai. Muno Amisye apa ananyao wemirati mo wama ayao kakai rarorono wansai. 57 Weramu kove raura seo Amisye ai! Wepi po wama ayao kakai rapinde to, weye Amisy Yesus Kristus po rapaya wansai vintabo. Weti wamo wene rasyaniv akatoe ramu.
58 Maisyare omai ti, sya arakovo inanuga no wasai, syare wasayai tindimuve muno wana tawan watavondi Amisy Yesus ai. Syare wapo Apa anakere raijaro panyoambe tutir, weye wadaen wadaijara marudi jewen yara ama ine mamo Po raunande aje.

15:3 Yesaya 53:4-6

15:4 Mazmur 16:10; Matius 12:40

15:8 Arakov 9:3-6

15:21 Roma 5:12-21

15:25 Mazmur 110:1; Markus 12:36; Arakov 2:35

15:27 Mazmur 8:6

15:32 Yesaya 22:13

15:45 Kejadian 2:7

15:54 Yesaya 25:8

15:55 Hosea 13:14