27
Batedreni Jesús loj Pila't
(Mr. 15:1; Lc. 23:1‑2; Jn. 18:28‑32)
Che bianij lo guedxliuj, guiraa reni najc rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool xten rexpejṉ Israel bia'nreni diidx xho gunreni ju'treni Jesús. Baliibrenini, guläärenini ro'c, huisa'nrenini loj Poncio Pila't, ni najc gubernadoor.
Xho gujt Judas
Dxejcti Judas, ni bato' Jesús, che bahuiini bacuaquijreni Jesús, basiejch lajzni, guc-huin lajzni, dxejc huidzu'ni gaḻbitzuu meel pla't loj rebixhojz ni rnibee näjza loj rebeṉgool. Räjpni:
―Banitduxhä lo Dios sa'csi bato'ä te bejṉ ni xhet bejndi.
Dxejc räjpreni lojni:
―Xhixh gunnu. Ni'c najc xcuentlu; lujti najn.
Dxejc bacuaa Judas meelga lo yuj neṉ guidoro, biriitini ro'c. Sas huijni, baliibni te duu guejnni, gojḻni lo te yajg, ro'cti gujtni.
Rebixhojz ni rnibee batojpreni meelga, räjpreni:
―Di gac di guizäḻnu meelre neṉ caj gojn sa'csi najcni xcuent xtiejn te bejṉ.
Dxejc bia'nreni diidx con meelga siireni te la' yuj xten te dade' ni runchee guejs te ro'c gucua'tzreni rebeṉzijt. Ni'cni ṉajli rniireni yujga: “Yurejn”. Si'c gusojb diidx ni gunii Jeremías, dade' ni gunii xtidx Dios galoo che räjpni: “Cua'reni gaḻbitzuu melpla'tga si'cti basoob rexi'n Israel sajc bejṉga. 10 Con meelga guziireni yuj lo bejṉ ni runchee guejs, sigacni gunibee xtadnu Dios.”
Gusuj Jesús nez loj Pila't
(Mr. 15:2‑5; Lc. 23:3‑5; Jn. 18:33‑38)
11 Bidzuṉnäjreni Jesús loj Pila't ni najc gubernadoor. Dxejc gunabdiidxni, räjpni lo Jesús:
―¿La luj najc ṟeii xten rexpejṉ Israel, ä?
Räjp Jesús lojni:
―Najcni si'cni najlu.
12 Laḻni cabe'c rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool rexquej Jesús xhetliidi guniidi Jesús. 13 Dxejc räjp Pila't lojni:
―¿La di diajglu jiejn guiraa rediidx ni caniireni cagucuaquijreni luj, ä?
14 Per xhetliidi diidxdi basejc Jesús, nicla xcuent tejsi diidx ni bacuaquijrenini. Ni'cni bidxeloduxh gubernadoorga.
Gunibeereni guet Jesús
(Mr. 15:6‑20; Lc. 23:13‑25; Jn. 18:38–19:16)
15 Neṉ redxe lanij rajpreni costumbr rusḻaa Pila't tej bejṉ ni cue rebejṉ loj reni yu' neṉ latzguiib. 16 Neṉ redxejga guyu' te bejṉ ni sääb xtiidxni ni laa Barrabás. 17 Cheni tre' guiraareni ro'c, gunabdiidx Pila't lojreni:
―¿Chuni'c rlajztu gusḻaä́, la susḻaä Barrabás o Jesús ni laa Crist?
18 Sa'csi najn Pila't rdxe'chlajzreni lo Jesús, ni'c bateedrenini lojni.
19 Laḻ ni sobga' Pila't lo yajgxhiil cadro rujnni yäḻguxhtis, baxhaḻ chäälni diidx lojni, räjpni:
―Xhet gundilu dade'ga ni xhet bejndi, sa'csi nuchej nadxuudx gunixcaḻä xcuentni.
20 Niluxh rebixhojz ni rnibee näjza rebeṉgool baquiilreni rebejṉ te gunabreni ḻaa Barrabás, näjza te guet Jesús. 21 Dxejcti gunii gubernadoor stehuält, räjpni lojreni:
―¿Chu tej loj guiro'preni rlajztu gusḻaä́?
Dxejc guredxa'reni, räjpreni:
―¡Barrabás!
22 Gunabdiidx Pila't, räjpni:
―¿Xhi gunnää́ Jesús ni laaza Crist?
Guiraareni guredxa':
―Bacuaani lo crujz.
23 Dxejc räjp Pila't lojreni:
―¿Xhi latsiaj bejnni?
Niluxh laareni guredxa'rureni, räjpreni:
―¡Bacuaani lo crujz!
24 Che bahuii Pila't xlia'si caniini, alga gusloj rebejṉ cayujn te bieiduxh, cua'ni nis, gudiibni ṉaani nez lojreni, räjpni:
―Dina xcaquiä xtiejn bejṉre ni xhet bejndi. La'tu coḻhuii xho guntu. Xcuenttitu najcni.
25 Dxejc guiraa rebejṉga badzu' diidxre, räjpreni:
―Suxcaquijnu xtiejnni, nuurnu näjza rexi'nnu.
26 Dxejc basḻaa Pila't Barrabás, dxejc gunibeeni gudijnreni Jesús dxejc bateednini ladzṉaa rebejṉ te gucuaarenini lo crujz.
27 Dxejc huinä resoldaad xten gubernadoor Jesús lo pretoor, yu' cadro rujnreni yäḻguxhtis, ro'c batojpreni guiraa resa'reni. 28 Dxejc gulääreni xhajbni, bashuajcwrenini te lad xniaa. 29 Dxejc bencheereni te coroṉ guejch, basäḻrenini yejcni, basäḻreni te yabixijl ṉaani, xladbeeni, sas bazuxhijbreni nez lojni guslogajc caguxhisnäjrenini, räjpreni:
―¡Coḻlä'p xpala'n ṟeii xten rexpejṉ Israel!
30 Sas batiobxhejnreni lojni, cua'reni yabixijlga te ni'c batiäjlreni yejcni. 31 Che gulujx baxhiznäjrenini, gulääreni lad xniaa ni najcwni. Dxejc bashuacwsacrenini lagajc xhajbni, sanätirenini te xcajni lo crujz.
Bacuaareni Jesús lo crujz
(Mr. 15:21‑32; Lc. 23:26‑43; Jn. 19:17‑27)
32 Cheni sariireni, bidxaagreni te bejṉ ni siääd guedx Cirene, laani Simón, basguureni dade'ga xcrujz Jesús.
33 Che bidzujṉreni te lajt ni laa Gólgota, nani säloj: dan Calabeer, 34 ro'c badeedreni bin nu'ch cuanlaa te gu' Jesús. Te bocbäztisni gu'ni, dxejc naaddiruni niä'nini.
35 Cheni abacuaareni Jesús lo crujz, gudzujt resoldaad yejc xhajbni, te si'c gudisreni xhajb Jesús cua'reni, te si'c guzojb diidx xten te dade' ni gunii xtidx Dios. 36 Gurejtireni ro'c, gusloj canäjreni Jesús. 37 Yejc crujzga bacuaareni te guijtz con letrro. Lo guijtzga rcaj xhini'c najc xtojḻ nani cayejt. Lo guijtzga caj: “Dee najc Jesús ṟeii xten rexpejṉ Israel.”
38 Näjza tio'p gubaan cuaj lo stio'p crujz con laani. Tejni cuaj lo te crujz xladbee Jesús, steeni cuaj xladbäjgwni. 39 Luxh renani sadejd nejzga guniyajreni Jesús, cagusniibreni yejcreni, 40 cayäjpreni lojni:
―¡Ja'ä! Luj ni nutiexhlu guidoo, luxh choṉtis dxej niunchesacluni; palga gulii najclu Xi'n Dios, biäjt loj crujzga.
41 Näjza rebixhojz ni rnibee, näj remastr xten leii, baxhiznäjrenini räjpreni loj sa'reni:
42 ―Basḻaani xhidajl bejṉ, xhoxh di gacdi gusḻaani lagajc laani. Palga najcni ṟeii xten rexpejṉ Israel, sujiäjtni lo crujz naṉaj te chalilajznu xtiidxni. 43 Huinälajzni Dios, ṉaj sugusḻaa Diosni palga sanälajz Diosni; ni najni: “Narä nacä Xi'n Dios.”
44 Regubaan ni caj lo recrujz sigajcza guniyajreni Jesús.
Che gujt Jesús
(Mr. 15:33‑41; Lc. 23:44‑49; Jn. 19:28‑30)
45 Dxejcti bicäjy guideb guedxliuj läidxej hasta rcachoṉ gudxej. 46 Si'cti rcachoṉ gudxej guredxa' Jesús dipduxh, räjpni:
―Elí, Elí, ¿lama sabacatani? ―dee säloj: Xtiozä, Xtiozä, ¿xhicuent gulälazlu narä?
47 Yu' reni suga' ro'c, che biejn diajgreni räjpni si'c, räjpreni:
―Cabejdx Dade're Elías.
48 Baxuṉgajc tejreni, huica'ni te sponj, bahuajdxnini loj binagr, bacuaanini yejc te biquii te badzugni binagrga ro' Jesús. 49 Dxejc reni tre' ro'c räjp:
―Basaan; guidon la siääd Elías te gusḻaanini.
50 Dxejc guredxaduxh Jesús stehuält, basḻaatini xpritni. 51 Lagajc oṟga biräsya' ladro ni zääb neṉ guidoro, gujcni tio'p la' jiaali hasta lo yuj. Gujc te xuro, sas gusuj bej reguiro. 52 Dxejc gubicaj reguij ni niäuu ro' rebaa, luxh gubaṉsac xhidajl xpejṉ Dios ni gujt aguc xchej. 53 Dxejcti, che huäjs Jesús lo rebeṉgut, biriireni neṉ baa, baluilojreni lo xhidajl bejṉ ni rbäjz guedx Jerusalén.
54 Dxejc capitán xten resoldaad näjza resoldaad ni canäj Jesús, che bahuiireni xuduxh näjza guiraa recos ni gujc ro'c, bidxejbreni, räjpreni:
―Guliipacni najc dade're Xi'n Dios.
55 Zijtru tre' xhidajl regunaa ni biädnajl Jesús che biriini nez Galilee te bahuiirenini. Cadxelojtisreni guiraa ni cayajc ro'c. 56 Tej regunaaga najc Marii Magdaleṉ, steeni najc Marii xnan Jacoob näjza José, steeni najc xnan rexi'n Zebedeo.
Huicua'tzreni Jesús
(Mr. 15:42‑47; Lc. 23:50‑56; Jn. 19:38‑42)
57 Che gojl gudxej, bidzujṉ te beṉrajp ni siääd guedx Arimatea; laani José. Näjza dade'ga najc tej reni birinajl Jesús. 58 Huij dade'ga loj Pila't, gunabni tiejxh Jesús. Dxejc gunibee Pila't gudeedrenini lojni. 59 Cua'ti José tiejxh Jesús, batejbnini neṉ te bariadya, 60 huitixhnini neṉ xpaapacni. Nacoob baaga, gojnni bidäänni cuä' te guilaj. Dxejc basäuni ro' baaga con guiro, dxejcti siini. 61 Sobga'za Marii Magdaleṉ näjza stee Marii nez loj baa, bahuiireni biga'tzni.
Xhi räjp resoldaad ni cuanäj xpaa Jesús
62 Che gudejd dxej xten ni gulec-cheereni lanij, bara yääl bidojp rebixhojz ni rnibee näjza rebejṉ ni laa refarisee, bidzujṉreni loj Pila't, 63 räjpreni lojni:
―Dad, banaj laaznu xhi räjp bejṉ ni rusgueere. Räjpni: “Che ted choṉ dxej sibaṉsacni loj rebeṉgut.” 64 Ni'c baxhaḻ chu chacanäj ro' baaga dxejli guisa' choṉ dxej, te di chää rexpejṉpacni chaläärenini tiejxhni, dxejc gäbreni loj rebejṉ: “Agubaṉsacni loj rebeṉgut.” Yäḻrusgueega sajc cuentroru loj ni gujc ganid.
65 Räjp Pila't lojreni:
―La'tu rajptu te cuaa soldaad; coḻchäj, basäutzu'tz ro' baaga si'ctis ni sajc guntu.
66 Dxejcti sääreni, basäutzu'tzreni ro' baaga; con resoldaad bacuaareni te seii lojni te rut faḻdini. Dxejc basa'nreni resoldaad canäj ro'c.