2
Rut hasoru Boaz
1 Noemi nia laen Elimelek nia familia ida naran Boaz, nia nee ema boot.
2 Iha loron ida Rut, feto Moab nee hatete ba Noemi, “Foo lisensa atu hau baa ema nia toos lai. Keta ema ruma koa trigu simu hau ho diak karik, hau bele lao tuir nia hodi hili trigu fulin.”
Noemi hataan, “Diak oan, bele baa.”
3 Ho nunee, Rut baa toos. Nia hahuu lao tuir ema sira nebee koa trigu hodi hili trigu fulin. Afinal nia hili trigu fulin iha Elimelek nia maluk Boaz nia toos.
4 Rut servisu dadauk, Boaz mai husi Belém. Too iha toos, nia kumprimenta ema sira nebee koa trigu nee dehan, “NAI Maromak hela ho imi.”
Sira hataan, “NAI foo bensaun ba senhor.”
5 Depois Boaz husu ba xefi nebee toma konta ema koa trigu iha nia toos dehan, “Menina nebaa nee husi familia nebee?”
6 Xefi nee hataan, “Nia nee ema Moab. Noemi lori nia mai bainhira nia fila husi rai Moab.
7 Ohin nia husu hau atu foo lisensa ba nia para bele lao tuir ema sira koa trigu nee hodi hili trigu fulin nebee monu iha trigu futun sira nia leet. Husi dadeer too agora, nia servisu hela deit, so deskansa uitoan iha uma oan nee.”
8 Entaun Boaz hatete ba Rut, “Oan, rona mai. La bele baa hili trigu fulin iha ema seluk nia toos, lalika sai husi nee. Nafatin iha toos nee hamutuk ho menina sira nebee servisu mai hau.
9 Haree deit ba toos nebee mak trabalhador sira koa dadauk, o lao tuir menina sira. Hau foo hatene ona mane sira atu la bele book o. Se hamrook karik, baa kuru deit bee iha sanan nebee mane sira enxe ona.”
10 Depois Rut hakneak hakruuk too rai hodi dehan, “Hau nee ema estranjeiru ida. Nusaa mak senhor hatudu laran diak mai hau too senhor tau matan mai hau hanesan nee?”
11 Boaz hataan, “Ema konta ona mai hau kona ba buat hotu nebee o halo ona ba o nia banin feto desde o nia laen mate. Too o husik hela o nia inan-aman ho o nia rai moris fatin hodi mai hela ho ema nebee mak antes nee o seidauk konhese.
12 Agora o mai hamahon aan iha NAI Maromak nia liras okos. Hau harohan atu Israel nia Maromak nee bele selu o nia hahalok sira nee hotu hodi foo o nia kolen hotu.”
13 Rut dehan, “Hein katak hau sei nafatin halo haksolok senhor nia laran. Tanba senhor koalia ona liafuan diak hodi konsola hau ata, maski hau nee kiik liu menina sira nebee servisu ba senhor.”
14 Too oras atu haan, Boaz dehan ba Rut, “Mai iha nee, foti paun nee hatama ba uvas nia molhu hodi haan.” Nunee Rut baa tuur iha ema sira koa trigu nee nia sorin. Boaz foo trigu musan tunu ba nia. Rut haan too bosu, sei iha resin.
15 Bainhira Rut hamriik atu baa halibur tan trigu fulin, Boaz foo orden ba nia trabalhador sira dehan, “Husik nia hili trigu fulin. Maski nia hili too iha trigu futun sira nia leet mos, keta hatuun nia.
16 Losu tan uitoan-uitoan husi trigu futun sira nee halo monu ba rai para nia bele hili. Keta siak nia.”
17 Nunee Rut kontinua hili trigu fulin too rai besik kalan, depois nia baku trigu fulin nebee nia hili ona hodi hasai nia musan. Nia tau hamutuk kilograma sanulu resin rua hanesan nee.
18 Depois nia lori ba sidade, hatudu ba nia banin feto haree. Nia mos hasai nia hahaan resin hodi foo ba nia banin.
19 Nia banin husu ba nia, “Ohin o hili trigu fulin iha nebee? O servisu iha nebee? Maromak foo bensaun ba senhor ida nebee mak tau matan ba o.”
Entaun Rut konta ba nia banin, ohin nia servisu iha see nia toos. Nia dehan, “Ema nebee ohin simu hau servisu iha nia toos naran Boaz.”
20 Noemi dehan ba nia feto foun, “NAI Maromak foo bensaun ba nia. NAI sempre hatudu nafatin Nia laran diak ba ema moris ho ema mate.” Noemi hatutan, “Ema nee ita nia familia besik, entaun nia responsabiliza ba ita nia moris.”
21 Depois Rut, feto Moab nee hatete, “Nia mos haruka hau hili trigu fulin besik nafatin nia trabalhador sira too sira koa nia trigu hotu ona.”
22 Noemi hatete ba nia feto foun Rut, “Oan, nee diak liu. Baa ho menina sira nebee servisu ba nia, tanba iha toos seluk ema bele halo aat o.”
23 Nunee Rut tuir nafatin menina sira nee hodi hili trigu fulin, too tempu koa trigu primeiru ho segundu remata. Durante nee nia hela nafatin ho nia banin feto.