12
Si Gi Muri Mai a Naro ne Isu
* 1Ko 9:24-25Re huriki a bakovi a ngatavine na Vure hosi nga, ri pesi halui hita. A tara dagi. Ri vakasiri pali hita na dala na ni luhoi torea a Vure. Ri matanono hita, ri ngaru si gi mulangi na nivarangi si nunu vona. I mavonga, si gi kinigao ni nunu kamumu. Si gi puga vuroki na nimadene hita a maka maki i vakamarego hita, a naro hale i nugu tata mule hita. A niluhoi ne hita ge doko kunana ne Isu. Ia a vuhuna a niluhoi ne hita, ia a viri kunana i malamala liu na naro vona ni luhoi tora. Na tahuna i bole a nimadihi dagi ni mate na kai tavalavala, i hatenono kunana. I uka ma i mangenge vona a nimaruhu dagi ge mate na naro iea, a vuhuna i luhoi kunana a nivivi dagi hateka ge bole muri ma. Ngane i made na limana kanena Vure.
Mu luhoi kamumua a narone Isu. I hatenono na tahuna e huriki a bakovi hale ri vakamadihi ia. Mu luhoi a narona, nahea ge malulu a tuhane mua, nahea mu gu kini malulu. Muholi ngi, mua mu rura na nivakaloboa a naro hale. Pali a nirura ne mua i uka ma i rata mua mu gu mate ma. * Jop 5:17; Snd 3:11-12; Kap 3:19I navai? Mu longo kaburungia pali a hini a Vure i vara mua i manga mua e huriki e tuna? I ta maea,
“O tugu, na tahuna e Bakovi Dagi i habi a nimadihi vomu, naha ni biua.
Naha ni kini malulu na tahuna i tahate ioe.
A vuhuna e Bakovi Dagi i vara e huriki a viri i ngaru hatekea ria.
I habi a nimadihi ne huriki i bole ria pali, ge ria e huriki e tuna.”
* Vin 8:5Mu hatenono na tahuna a Vure i habi a nimadihi ne mua. E huriki a tamana koma ri habi a nimadihi ne tune ria na tahuna ri rata hale. A Vure tara, i rata mavonga ne mua, e huriki e tuna. A Vure i habi a nimadihi ne huriki e tuna ri rata hale. Pali ioe, a Vure i uka ma i rata mavonga na tahuna o rata hale, i manga ioe a tuna ngoi, i uka e tamamu. Hita lobo, e tamane hita ri habi a nimadihi ne hita na tahuna si rata hale. Si togo ria. I mavonga, i kamumu hateka si gi togoa e Tamana a hanune hita na tahuna i habi a nimadihi ne hita, si gi bole a nimahuri vakaroro. 10 E huriki e tamane hita ri habi a nimadihi ne hita na parava popote kunana, na naro ri luhoia i kamumu. Pali a Vure i habi a nimadihi ne hita ni kori hita, si gi malamala manga ia. 11  * Iak 3:17-18Na tahuna i habi a nimadihi ne hita, i uka ma si ngarua, a vuhuna i madihi. Pali i tovo hita. Muri ma i tahoka a kanena kamumu, ra si laho malamala, si made na nivalemu.
12  * Ais 35:3A limane mua i uka nitora, i malai, pali mu toto rike, mu rata leho. A turune mua i vareru, pali mu pesi tora. 13  * Snd 4:26Mu laho na dala kiripiripi. Bara mu rata mavonga, a vahane mua i hale i uka ma ge hale liu. Bara ri kamumu tabu. 14 Mu rura ni made na nivalemu turane huriki lobo. Mu rura ni bele malamala, a vuhuna a viri i uka ma i malamala, i uka ma ge masia e Bakovi Dagi. 15 Nahea tara viri ne mua ge boru, ge ha taroa a naro kamumu na Vure. A viri i rata mavonga, ma ge bole dili a naro hale, ge bele a maregoa, lakea e huriki ala kupo bara ri katoki na matana Vure. 16  * Vuh 25:29-34Nahea tara viri ne mua ge rata a naro na molenga, o ge biua a Vure, i manga e Esau hosi. E Esau a tabua. Bara i bole a maki lobo ne tamana, a nigamai ne tamana. Pali i habi polo ne tarina a maki lobo nga, ge kani balaka taku kunana. 17  * Vuh 27:30-40Muri, na tahuna e tamana i popote ge mate, i ngaru ni gamai e tuna. E Esau i ngaru ni bole a nigamai iea, pali i uka ma i bolea. I tangi hateka ni bole mulea a nigamai iea, pali i bolea pali e tarina. I uka tabu a dalana ge bole mulea.
Si Bele Pali o Ierusalem na Hunu
18  * Nim 19:16-20; Vin 4:11-12I uka ma mu bele na lolo e huriki a Israel hosi ri bele vona. A lolo iea i vona a kanono dagi. A lolo iea i uvo hateka, e huriki ri mangenge vona. A lolo iea i bele vona a vilu dagi hateka. 19  * Nim 20:18-21; Vin 5:22-27Ri longo a tavure i tangi. Ri longoa a lohona Vure, lakea ri mangenge hateka, ri taki torea e Moses ri marikoi ni longo tabua. 20  * Nim 19:12-13Ri mangenge hateka a ngava a Vure i taki ria vona, ra i maea, “A bakovi, o a sipsip a meme kunana ge laho sike na lolo, mu padimatea na kedo.” 21  * Vin 9:19A maka maki nga ri dagi hateka, e Moses tara i mangenge, i ta maea, “Iau a mangenge hateka, i vakulu a tagagu.”
22 E huriki a Israel ri bele na tanga maea. Pali mua, a tanga mu bele vona i uka ma i maea. Mua mu bele na Lolo e Sion. Mu bele na tanga dagi na Vure Mahuri, e Ierusalem na Hunu. E huriki a agelo ala kupo hateka ri made vonga, ri rata a habu dagi. 23 A tabeke mu bele vona, i vapopo vona e huriki a tara na Tuna Vure a Tabua. A rane ria, a Vure i here puru meli na hunu. Mu bele na matana Vure, a Mari Ni Pelekado, ge pelekado e huriki lobo. A tabeke mu bele vona, i made vona a hanune huriki a viri hosi, ri ramaia a Vure. Ngane a Vure i rata ria ri malamala liu. 24  * Vuh 4:10; Hib 8:6Mu bele ne Isu. I vakatora a ngava dagi karaba. Mu bele na darane Isu. A ngava na darane Isu i rangi a ngava na darane Abel.
25  * Hib 2:1-3; 10:26-29Nahea mu gu longotaroa a lohona Vure. Hosi e Moses, a bakovi na malala, i patutu mule e huriki a Israel. Ri longotaroa a ngavana, muri ri keri ni lelea a rongova na Vure. Pali hita, a Vure meli na hunu i patutu mule hita. I mavonga, nahea si gi longotaro, a vuhuna bara si keri liu ni lelea a rongova na Vure. 26  * Hag 2:6Hosi, na tahuna iea, a lohona Vure i polua a malala, i vuruke. Pali ngane i ta muholi ne hita, i ta maea, “Pali muri ma bara polu tabua a malala. I uka ma ga polu kunana a malala. A hunu tara bara polua.” 27 A ngava e “tabu”, i vakasiri manga a Vure ge vakalobo a maki lobo i ratarike. A maki lobo i kara ni gi polu, a Vure ge vakalobo. Muri, a maki lobo i keri ni gi polu, bara ri tabuli.
28 I mavonga, si gi vivi ni bole a harikianga muholi, ra i keri ni gi polu. Si gi kavurikea a Vure na naro i vivi vona. Si gi togoa, si gi mangenge vona, 29  * Vin 4:24; 9:3a vuhuna a Vure ne hita i manga a kanono i gutu i vuro lobo liu a maka maki.

*12:1: 1Ko 9:24-25

*12:5: Jop 5:17; Snd 3:11-12; Kap 3:19

*12:7: Vin 8:5

*12:11: Iak 3:17-18

*12:12: Ais 35:3

*12:13: Snd 4:26

*12:16: Vuh 25:29-34

*12:17: Vuh 27:30-40

*12:18: Nim 19:16-20; Vin 4:11-12

*12:19: Nim 20:18-21; Vin 5:22-27

*12:20: Nim 19:12-13

*12:21: Vin 9:19

*12:24: Vuh 4:10; Hib 8:6

*12:25: Hib 2:1-3; 10:26-29

*12:26: Hag 2:6

*12:29: Vin 4:24; 9:3