14
E Huriki a Matakari Ri Varodo a Ngava
(Mateo 26:1-5; Lukas 22:1-2; Ioanes 11:45-53)
A parava i rua muga na Habu na Nipagepolo, turana Habu na Bret i Uka Is, e huriki a prister dagi turana e huriki a mari na vinara ri matakana a dala ri gi tami e huriki, ri gi lakavua e Isu, ri gi rabalakia. Lakea ri ta maea, “Nahea si gi rabalakia na parava na habu, ma ge vaubi e huriki.”
A Ngatavine i Biria a Gine Isu
(Mateo 26:6-13; Ioanes 12:1-8)
* Luk 7:37-38Na tahuna e Isu i made na tanga e Betani, i kani na ruma ne Simon, hosi i tahoka a patala. Na tahuna i kakani, a ngatavine tara i valai maia, i bolea a ulo ni rata na kedo a alabasta. A ulo iea i vona a nibiri manginoro. Ra nibiri iea i dagi hateka a mapana, a vuhuna ni rata na vutuna kai a nard. Lakea a ngatavine i bipodea a ulo, i guru puru na gine Isu a nibiri.
Pali e huriki ri made vonga ri kaha, ri vanana mule ne ria, “I navai a ngatavine iea i guru tavulea a nibiri manginoro? Ra nibiri iea bara ni habi ni kona. A mapana i manga a mapana viri i leho na pida i taku.* A denari i 300 i manga a mapana viri i leho na pida i taku! Muri bara ni bole a moni ni habi lakea ne huriki a matasia.” Lakea ri tahatea a ngatavine.
Pali e Isu i taki ria i ta maea, “Mu ha vona. I navai mu ngere maia? A maki i ratea nau i kamumu hateka. * Vin 15:11E huriki a matasia bara ri made turane mua na parava vakaroro, bara mu kori ria na parava mu ngaru. Pali iau i uka ma ga made turane mua na parava vakaroro. * Ion 19:40A ngatavine iea i ratea a maki i kara ni ratea. I guru puru a nibiri na kakaigu ne vona ni rata kamumu iau muga na nimategu. A taki muholi mua, na tahuna a Velenga Kamumu ni vakalongo lae, e huriki na tanga lobo na malala bara ri longoa a nuverei na ngatavine iea.”
E Iudas i Taki Talea e Isu
(Mateo 26:14-16; Lukas 22:3-6)
10 Muri e Iudas Iskariot, a turane huriki a muri­muri ala ravulu a polona i rua, i lakea ne huriki a prister dagi ge habi na limane ria e Isu. 11 Ri vivi ni longoa a ngava iea, lakea ri ta muholi vona ri gi habi vona ranga moni. Lakea e Iudas i davea a parava kamumu ge habia ne ria e Isu.
E Isu i Kani Turane Huriki a Murimuri
(Mateo 26:17-25; Lukas 22:7-14; Ioanes 13:21-30)
12  * Nim 12:6Ngane a mugana parava na Habu na Bret i Uka Is i bele. Na parava iea, ni lave tara tuna sipsip ge a nihabi ne vona ni luhoi mule a parava Nipagepolo. Lakea e huriki a murimuri ne Isu ri nanea, “I vai a hini o ngaru mi gi rata puru a maki ni kani vomu, go luhoi mulea a Habu na Nipagepolo?”
13 Lakea i rudu a murimuri vona ala rua, i taki rua, “Muru dili na tanga dagi. A bakovi i kaloho a ulo na naru ge tagui marua, muru muri vona. 14 Lakea muru takia a tahona roho i dili vona a vora, muru ta maea, ‘A mari ni tovo i nana vona a tabeke na mosi ge kani turana e huriki a murimuri vona na habu.’ 15 Muri bara i vakasiri marua vona a tabekena ruma i ngavaka polomeli, i tahoka pali a gula ni made ni kado puru. Muru gutu puru vonga a maki ni kani ne hita.”
16 Lakea ru vano, ru dili na tanga dagi, ru matai a maka maki i manga a hini e Isu i taki rua vona. Muri ru gutu puru a maki ni kani na Habu na Nipagepolo.
17 Na rodo e Isu i bele turana e huriki a murimuri vona ala ravulu a polona i rua. 18  * Sng 41:9Na tahuna ri kakani, e Isu i taki ria, “A taki muholi mua, i tara ne mua i kani turagu ngane bara i habi iau na limane huriki a bakovi hale.”
19 Na tahuna ri longoa a ngava iea ri dodo, lakea ri ta takutaku, ri ta maea, “Ma ge iau?”
20 Pali e Isu i ta maea, “Ra bakovi iea, ia a turane mua e huriki ala ravulu a polona i rua, ra viri i lutu puru a bret turagu na tavila. 21 A Tuna Bakovi bara i mate, i manga a nita ni here puru hosi. Pali ra bakovi i habia na limane huriki a pile, a Vure bara i ratapilea! Bara i kamumu hateka e kinana i uka ma ge podea hosi!”
A Bret, a Vain
(Mateo 26:26-30; Lukas 22:14-20; 1 Korin 11:23-25)
22 Na tahuna ri kakani, e Isu i bolea a bret, i kavurike a Vure vona, i kevea, i habi ne ria, i ta maea, “Ra bret iea a bobogu, mu bolea mu kania.”
23 Muri i bole rikea a kikei na vain, i kavurikea a Vure, i habia ne ria. Lakea ria lobo ri ninu vona.
24  * Nim 24:8; Jer 31:31-34; Sek 9:11; 1Ko 10:16; Hib 9:20Muri i taki ria i ta maea, “Ra vain iea a daragu, ge pori nau ne vona ni vakatorea a ngava muholi a Vure i rata karaba turane huriki. Ge pori ne vona ni korimule e huriki ala kupo. 25 A taki muholi mua, iau i uka ma ga ninu tabu a vain, bara i vano i harena na parava a ninu a vain karaba na harikianga na Vure.”
26 Ri kalolo lobo a linge vasileki, muri ri lakea na lolo e Oliva.
E Petrus Bara i Nanarovi ne Isu
(Mateo 26:31-35; Lukas 22:31-34; Ioanes 13:36-38)
27  * Sek 13:7Lakea e Isu i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, “Mua lobo bara mu ha taro iau. A ngava ni here puru na Hinere i ta maea,
‘Bara rabalakia a matakari na sipsip,
bara ri ha viliha a maka sipsip.’
28  * Mat 28:16; Mrk 16:7“Pali na tahuna ga mahuri mule, ga muga lakea o Galili.”
29 Lakea e Petrus i ta maea, “E huriki lobo bara ri ha, pali iau kunana i uka ma ga ha.”
30 E Isu i koli i ta maea, “Muholi hateka, na rodo a kureko i uka ma ge tangi balaka rua ma, bara o nana rovi iau balaka tolu ke.”
31  * Ion 11:16Pali e Petrus i ta puhaki hateka i ta maea, “Iau i uka ma ga nana rovi ioe. Bara mate turamu.” E huriki a murimuri lobo ri taki kunanea a ngava i taku.
E Isu i Vasileki o Getsemani
(Mateo 26:36-46; Lukas 22:39-46)
32  * Ion 18:1Muri ri lakea o Getsemani, lakea e Isu i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, “Mu dava iau koea, ga vano taro ga vasileki.” 33 I tuli kunana e Petrus, e Iakop, e Ioanes to vano turana. I lege a lohona i mava a kakaina. 34  * Ion 12:27Lakea i taki tou, “Iau a dodo hateka, a nidodo i popote ge rata iau ga mate. Moto made koea, moto matapara, moto mamata.”
35 E Isu i laho lokovonga popote, i tabuli ngala puru na malala i vasileki ni gi bole vuroki vona a nimadihi ta ge bolea. 36  * Mrk 10:38; Ion 6:38I vasileki maea, “Aba, A ngava e ‘Aba’ a nita Aram. A pelegona i manga ‘tata.’ A nita Aram a nitane huriki a Iuda na tahuna e Isu i laho na malala. Tata! A maki lobo a maki tavula vomu. O bole vurokia nau a nimadihi iea. Pali a ningaru vomu, i uka ma ga ningaru nau.”
37 Muri i hamule lakea na murimuri vona i matai tou to mahita, lakea i vangoa e Petrus, i ta maea, “O Simon, i navai o mahita? O koi ni matapara? 38 Moto mamata, moto vasileki, ma moto go dili na nitoni. A hatene matou i ngaru ni ratea, pali a kakaine matou i uka ma i gao.”
39 E Isu i vano tabu i vasileki manga a hini muga. 40 Na tahuna i hamule, i matai tabu tou to mahita, a vuhuna to matatulu hateka. Na tahuna i vango tou, to ngapa.
41 I hamule mai tou balaka tolu, lakea i taki tou, “Ra matou, moto tabana ni mahita, ni malo? I lobo! A kilala i valai pali. A Tuna Bakovi bara ni habi na limane huriki a bakovi hale. 42 Moto pesi rike si gi vano! Mata lakea! A viri ge habi iau na limane huriki a pile i valai ngane.”
E Isu Ni Lakavu
(Mateo 26:47-56; Lukas 22:47-53; Ioanes 18:3-12)
43 E Isu i tabana ni ta, lakea e Iudas, ra turane huriki ala ravulu a polona i rua, i bele malaviriri. E huriki a prister dagi, a mari na vinara, a bakovi dagi ri rudu e huriki a bakovi, ri bole a bainat a lebo, ri vano turane Iudas.
44 A bakovi ta ge habi e Isu na limane huriki a pile i ta turane ria, i ta maea, “A bakovi ga ngurua, ia kunana. Mu lakavua, mu tagaria, mu turari lokovongea.” 45 E Iudas, i malaviriri kunana i lakea ne Isu i takia, “Mari ni tovo!” Muri i ngurua. 46 Lakea e huriki ri lakavua. 47 Pali a bakovi tara i pesi tabukoi i lalu talea a bainat vona i palakudua a talingana vora na prister dagi.
48 Lakea e Isu i ta maea, “Ra mua, i navai mu valai turana bainat a lebo, mu gu lakavu iau? Mu rata manga iau a bakovi hale. 49  * Luk 19:47; 21:37; Ion 18:20Na parava lobo a turane mua, a tovo pololilo na roho na Vure, pali i uka ma mu lakavu iau. Pali ngane a ngava ni here puru na Hinere ge bele muholi.” 50  * Sng 31:11Muri e huriki a murimuri vona ri ha taroa.
51 Tara riau i rea na lavalava keakea kunana i muri gosi ne Isu. Na tahuna ri lakavua, 52 i marisi a lavalava vona, i ha bobo ia.
E Isu Ni Pelekado
(Mateo 26:57-68; Lukas 22:54-55,63-71; Ioanes 18:13-14,19-24)
53 E huriki a bakovi ri lakavua e Isu ri turaria lakea na ruma na prister dagi tara. E huriki a prister dagi, e huriki a gare, e huriki a mari na vinara ri vapopo vonga. 54 E Petrus i muri kavula basi popote vona, i lakea na mataruma na prister dagi. Na tahuna i bele vonga, i made turana e huriki a tagari, i hua a kanono.
55 E huriki a prister dagi turane huriki a bakovi dagi o Iuda ri toni ni matakana a ngava ri gi rabalaki e Isu vona, pali i uka ma ri matavisia tara ngava. 56 E huriki ranga ri valai ri tatami na ngava. Pali a ngava ne ria i vaperesi viliha.
57 Muri i ranga bakovi ri padi virihia na ngava ri ta maea, 58  * Ion 2:19-21“Mi longoa a bakovi iea i takia ta ge pukea a roho na Vure, ri haea e huriki a bakovi. Muri, ge lobo a parava i tolu, ge hae mule tabua, i uka ma ni gi hae na limana bakovi.” 59 Pali a ngava ne ria ranga i vaperesi.
60 Muri a prister dagi i pesi rike na matane huriki, i nanea e Isu, “I navai i uka ma o taratoto? O luhoi navai vona a ngava ni padi virihi ioe vona?” 61 Pali e Isu i uka ma i koli. I uka ma i takia tara ngava.
Lakea a prister dagi tara i nana tabua, “I muholi ioe e Kristo, ioe a Tuna Vure, ra Vure si kavurikea?”
62 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Iau kunana. Muri bara mu masia a Tuna Bakovi, i made na limana kanena Viri i Tuhaka, ge valai turana bubu na hunu.”
63 Na tahuna a prister dagi i longoa a ngava iea, i rapea a varakia vona, i ta maea, “I navai si gi ngaru tabua tara viri ge habi a ngava? 64  * Levi 24:16; Ion 19:7Mua lobo mu longoa a bakovi iea i harogia a Vure. Mu luhoi navai?”
E huriki lobo ri takia e Isu a bakovi hale, ngane ge mate. 65 Muri i ranga e huriki ri kalupe tahoa. Lakea ri kavitagua a matana, ri ubia na limane ria, ri takia ri ta maea, “O vakasiri ioe ngane ge ioe a propet! E rei i ubi ioe?” Muri e huriki a tagari ri tuli talea ri ubia.
E Petrus i Nana Rovi ne Isu
(Mateo 26:69-75; Lukas 22:56-62; Ioanes 18:15-18,25-27)
66 Na tahuna e Petrus i made na mataruma, a vora ngatavine na prister dagi i laho polo. 67 Na tahuna i masia e Petrus i hua a kanono, i laho lokovonga tabukoi i matai kamumua, lakea i takia, “Ioe tara, o turana ra bakovi o Nasaret, re Isu.”
68 Pali i lavuni, i ta maea, “Iau i uka ma a longokilalea a ngava o takia.” Muri e Petrus i pe a hini nga i pori na mataruma, lakea a kureko i tangi.
69 Muri, a vora ngatavine i matai tabua, lakea i taki tabu e huriki ri pepesi tabukoi, i ta maea, “Ra bakovi iea, a turane ria.” 70 Pali e Petrus i lavuni tabu.
I uka ma i tabaka, e huriki ri pesi tabukoi vonga ri takia, ri ta maea, “Muholi hateka ioe tara a turane ria, a vuhuna ioe a bakovi o Galili.”
71 I rudu raha mulea, i harogi, i ta maea, “Muholi hateka, iau i uka ma lohoka vona ra bakovi mu takia.”
72 I malaviriri kunana a kureko i tangi tabu, lakea e Petrus i longovisia ngane a ngava i takia vona e Isu: “A kureko i uka ma ge tangi balaka rua ma, bara o nana rovi iau balaka tolu.” Muri i upu rike a nangi i tangi.

*14:3: Luk 7:37-38

*14:5: A denari i 300 i manga a mapana viri i leho na pida i taku!

*14:7: Vin 15:11

*14:8: Ion 19:40

*14:12: Nim 12:6

*14:18: Sng 41:9

*14:24: Nim 24:8; Jer 31:31-34; Sek 9:11; 1Ko 10:16; Hib 9:20

*14:27: Sek 13:7

*14:28: Mat 28:16; Mrk 16:7

*14:31: Ion 11:16

*14:32: Ion 18:1

*14:34: Ion 12:27

*14:36: Mrk 10:38; Ion 6:38

14:36: A ngava e ‘Aba’ a nita Aram. A pelegona i manga ‘tata.’ A nita Aram a nitane huriki a Iuda na tahuna e Isu i laho na malala.

*14:49: Luk 19:47; 21:37; Ion 18:20

*14:50: Sng 31:11

*14:58: Ion 2:19-21

*14:64: Levi 24:16; Ion 19:7