18
E Isu Ni Lakavu
(Mateo 26:47-56; Markus 14:43-50; Lukas 22:47-53)
Na tahuna e Isu i vasileki lobo, i vano turane huriki a murimuri, ri padikudu na Maloku ne Kidron. Na tabeke mule lokovonga i tahoka a hania na oliv, lakea ri lokovonga.
E Iudas, ra bakovi i habi e Isu na limane huriki a pile, i lohoka vona a hania iea, a vuhuna i balaka kupo e Isu i vapopo vonga turane huriki a murimuri vona. Lakea e Iudas i tuli e huriki a tara na nugumaheto turana e huriki a bolekori na prister dagi, a Pariseo, ri lakea vona a hania iea. Ri bole a bombom, a lam, a lebo na vabinga.
E Isu i lohoka vona a maki ta ge bele vona, lakea i pagitala i nana ria, “E rei a viri mu virokanea?”
Ri koli, ri ta maea, “E Isu o Nasaret.”
E Isu i ta rike, i ta maea, “Iau kunana.” (E Iudas, ra bakovi i lohopile e Isu, i pesi turane ria vonga.) Na tahuna e Isu i ta maea, “Iau kunana,” ri karuku hamule, ri boru puru.
Lakea e Isu i nana tabu, “E rei a viri mu virokanea?”
Ri ta maea ria, “E Isu o Nasaret.”
E Isu i koli, i ta maea, “A taki mua pali, iau kunana. Mua mu ngaru ni bole iau, mu taparaki e huriki a bakovi nga ri gi vano.” * Ion 17:12I ta maea, ge bele muholi a ngava i taki muga, i ta maea, “E huriki a bakovi o habi nau, i uka tara viri ge velu.”
10 Muri e Simon Petrus i lalu talea a bainat vona, i palakudua a talingana vora na prister i muga ne huriki a prister, ra talingana a kanena. (A rana vora iea e Malkus.)
11  * Mat 26:39Lakea e Isu i takia e Petrus, i ta maea, “O ru mulea a bainat vomu! O luhoi navai, i uka ma ga bole a nimadihi e Tata ge habia nau?”
12 Muri e huriki a nugumaheto turana ubu ne ria, e huriki a bolekori ne huriki a Iuda ri lakavua e Isu. Ri kolotatea, 13 ri turari lakea ne Anas, e lahuane Kaipas, ra prister i muga ne huriki a prister lobo na pida iea. 14  * Ion 11:49-51E Kaipas ra viri i vaka­lohoka muga e huriki a Iuda i taki ria bara i kamumu hateka a bakovi ala taku kunana ge mate, ge bole a murine huriki lobo.
E Petrus i Nana Rovi ne Isu
(Mateo 26:69-70; Markus 14:66-68; Lukas 22:54-57)
15 E Simon Petrus, turana murimuri tara,* A murimuri iea, e Ioanes. ru muri ne Isu. A prister i muga ne huriki a prister lobo i lohoka vona a muri­muri iea, lakea i dili turane Isu na mata­ruma na prister iea. 16 Pali e Petrus i dava polovavo, tabukoi na logo. Ra muri­muri i lohoka vona a prister i muga ne huriki a prister lobo, i hamule pori, i ta turana ngatavine i matakari a logo. Muri i tuli dilia e Petrus.
17 Lakea a vora ngatavine i matakari a logo i nanea e Petrus, i ta maea, “Ioe tara, ioe a murimuri vona?”
Pali e Petrus i lavuni, i ta maea, “I uka.”
18 I piu hateka a hini, lakea e huriki a vora, a bolekori ri tunua a kanono, ri pesi haluia, ri hua. E Petrus tara i pesi turane ria, i hua a kanono.
A Prister Dagi i Nanea e Isu
(Mateo 26:59-66; Markus 14:55-64; Lukas 22:66-71)
19 Lakea a prister i muga ne huriki a prister lobo i nanea e Isu ne huriki a murimuri vona, na maka ngava i tovo e huriki vona.
20 E Isu i koli, i ta maea, “Na tahuna a habi a ngava, a pesi kavakava kunana. A tovo bala pololilo na maka roho na vaponga, pololilo na roho na Vure, e huriki a Iuda ri vapopo bala vonga. I uka ma a made kapiloho a tovo e huriki. 21 I navai mu nana iau? Mu nana e huriki ri longo iau. Muholi hateka, ri lohoka vona a maka ngava a taki.”
22 Na tahuna e Isu i taki a ngava nga, a bolekori tara na prister i muga ne huriki a prister lobo i tahatea, i ubia na dumematana, i ta maea, “Naha ni koli mavonga a ngavana prister dagi.”
23 E Isu i koli, i ta maea, “Iau bara taki a ngava i hale mu puka talea ngane. Pali iau bara taki a ngava i muholi, i navai o ubi iau?” 24 Muri e Anas i rudua ge lakea na prister i muga ne huriki a prister lobo, a rana e Kaipas. A limane Isu i tabana ni kolotata.
25 Na tahuna e Simon Petrus I pepesi i hua a kanono lakea ni nana, “Ioe tara a murimuri na bakovi iea?”
Pali e Petrus i lavuni, i ta maea, “I uka.”
26 Lakea a vora na prister i muga ne huriki a prister lobo, a kabu na bakovi i palakudua e Petrus a talingana, i gege, i ta maea, “Ioe tara, a matai ioe o turana na hania.” 27  * Ion 13:38Pali manga a hini muga e Petrus i lavuni tabu. I malaviriri kunana a kureko i vakatubu ni tangi.
E Isu i Pesi na Matane Pilato
(Mateo 27:2,11-14; Markus 15:1-5; Lukas 23:1-7,13-15)
28 Muri e huriki a Iuda ri tuli talea e Isu na ruma ne Kaipas, ri tulia i lakea na ruma dagi na bakovi o Rom ra i matakari vonga. I hatelanga pali a hini, lakea e huriki a Iuda i uka ma ri dili na ruma dagi, a vuhuna ri koi ri gi katoki na matana Vure, bara ri keri ni kani a kinani na Habu na Nipagepolo. 29 Lakea e Pilato i pori mai ria, i nana, “A ra ngava mu padi virihia vona a bakovi iea?”
30 Ri koli ri ta maea, “Ra bakovi iea, ge ia a bakovi kamumu, i uka ma mi gi tuli vilia vomu.”
31  * Ion 19:6-7Lakea e Pilato i koli, i ta maea, “Mu vano mu pelekadoa na vinara ne mua.”
Pali e huriki a Iuda ri marikoi, ri ta maea, “I uka. A vinara ne mua e huriki a Rom, i taki i uka ma mi gi rabalaki a viri.” 32  * Ion 3:14; 12:33Ri ta maea, ge bele muholi a ngavane Isu i ratea muga na tahuna i ta muga vona ge mate navai.
33 E Pilato i hamule dili tabu na ruma dagi vona, lakea i galea e Isu, i nanea, “Ra ioe, i muholi ioe a hariki ne huriki a Iuda?”
34 Lakea, e Isu i nanea e Pilato, “Ra ngava o nana vona, i valai na niluhoi vomu, o i tahoka tara viri i taki ioe vona?”
35  * Ion 1:11E Pilato i koli, i ta maea, “Ioe, o luhoi ge iau a Iuda? E huriki a viri vomu, e huriki a prister dagi ri tuli valai ioe koea. A ra naro hale o ratea?”
36 E Isu i ta rike, i ta maea, “A hariki­anga nau i uka ma a maki na malala. Pali a harikianga nau ga maki na malala, e huriki a vora nau bara ri gege, ri vaubi, e huriki a Iuda i uka ma ri gi lakavu iau. Pali a harikianga nau i uka ma a maki na malala.”
37 Lakea e Pilato i ta maea, “I mavonga, ioe a hariki, e?”
E Isu i koli, i ta maea, “O ta muholi na tahuna o gale iau a hariki. I muholi ngi, iau ni poda ga ratea a leho iea. A puru valai na malala ga vakalongo a ngava muholi. E huriki ri ngaru a ngava muholi, bara ri longo mai iau.”
38 Lakea e Pilato i nanea, “I navai a ngava muholi?”
E Pilato i Longo Ni Gi Rabalaki e Isu
(Mateo 27:15-31; Markus 15:6-20; Lukas 23:13-25)
Muri e Pilato i pagitala mai e huriki a Iuda, i ta maea, “Iau i uka ma a matavisia vona tara rabu hale ge ratea a bakovi iea. 39 Pali si gi muri mai a naro ne mua hosi, na tahuna iea na Habu na Nipagepolo bara si bole talea na bavi tara bakovi hale. Pali mua mu ngaru ga bole talea a ‘hariki ne huriki a Iuda’?”
40 Ri gale dagi ri ta maea, “I uka, ge nahea ia! O habia ne mia e Barabas!” E Barabas a bakovi ni panaho, ni vaubi turana e huriki a Rom. I ngaru e Israel ge matakari mulea, i koi e huriki a Rom ri gi matakari e huriki a Iuda.

*18:9: Ion 17:12

*18:11: Mat 26:39

*18:14: Ion 11:49-51

*18:15: A murimuri iea, e Ioanes.

*18:27: Ion 13:38

*18:31: Ion 19:6-7

*18:32: Ion 3:14; 12:33

*18:35: Ion 1:11

18:40: E Barabas a bakovi ni panaho, ni vaubi turana e huriki a Rom. I ngaru e Israel ge matakari mulea, i koi e huriki a Rom ri gi matakari e huriki a Iuda.