Carta de San Pablo a los
FILIPENSES
1
Filipos macanare, Pablo, Timoteo rãca ñacõari, ĩ quẽnarotire
¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, Filipos macana? Yʉ, Pablo, yʉ baba Timoteo rãca adi papera mʉare ucaja yʉa. Jesucristo ĩ bojasere yirã ñaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ũmato ñarãre, ĩnare moabosarimasare quẽne, to yicõari, mʉa jedirore quẽnarotiaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa.
Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore Pablo ĩ yire queti
Tocãrãcajine mʉare tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉ. Tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, mʉare yʉ tʉoĩajama, variquẽnarũgũaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉne Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Ti ocare ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne” yirã, quẽnaro yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yicati ñajare, mʉare tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉ. Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmosʉoyumi Dios. “To bajiro yicõa ñarũgũrʉcʉmi, ‘Jesucristo mʉare juagʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja yʉ. Mʉare maigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare tʉoĩaja yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gãjerãre yʉ gotimasirotire yigʉ, yʉre ejarẽmorũgũami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmorore bajiro mʉare quẽne ejarẽmorũgũgʉ̃mi, yʉre mʉa ejarẽmorotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, tubiberiavijʉ yʉ ñajama, yʉ ñabetijaquẽne yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. To yicõari, ʉjarãre riojo ĩnare yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. Jesucristo mʉare ĩ mairore bajirone bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. Bʉto mʉare yʉ maisere masiami Dios quẽne. To bajiri, Diore sẽnigʉ̃, mʉare tʉoĩacõari, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “ ‘Bʉtobʉsa gãmerã mairũtuajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, quẽnaro Diore masirʉarãja mʉa. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaroja”, yimasirʉarãja. 10 Tire masirã ñari, josase ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ bojasere yitʉjabetirʉarãja. To bajiri quẽnaro yirã mʉa ñajare, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩabetirʉcʉmi. 11 To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã. To bajiro mʉa yirotire bojagʉ ñari, mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ, Diore.
“Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñaama”, Pablo ĩ yire queti
12 Yʉ mairã, quẽna adire mʉa masisere bojaja yʉ: Yʉre ĩna tubibecũse, “Gãjerã quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna” yiro, yʉre ejarẽmoaja. To bajiri, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Cristo ocare yʉ gotisere jãjarã ajirũgũama. 13 “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre tubibeyujarã ĩna”, yimasiama adi macagʉ ʉjʉ ya vi, coderimasa. To bajiro rĩne yijedicoaama adi macana. 14 “Tubibe ecogʉ ñaboarine, Pablo quẽne, Cristo yere gotimasio tʉjabeami” yitʉoĩacõari, adoana mani mairã, jãjarã, “Tire mani gotijare, rojose manire yirãma” yigüimenane, bʉtobʉsa Cristo ocare gotimasioama ĩna quẽne.
15 Gãjerãma, “Cristo ocare yʉ gotimasiojama, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yitʉoĩacõari gotirãma. To bajiro yirã ñari, “Quẽnaro gotimasiobeami Pablo. Riojo mʉare gotimasioaja yʉama”, yigotirãma. Gãjerãjʉama, rojose tʉoĩamenane, jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarotire bojarã ñari, gotirãma. 16 “Cristo ocare Pablo ĩ gotimasiorotire bajiro yigʉ, tubiberivijʉ ĩ ñasere bojayumi Dios”, yimasirã ñarãma. To bajiri, yʉre mairã ñari, Cristo ocare gotimasiorãma ĩna quẽne. 17 Gãjerãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiosere ĩajũnisinirã ñari, “Pablore ĩna ĩavariquẽnaro rẽtoro manire ĩavariquẽnato masa” yitʉoĩarã, Cristo ocare gotimasiorãma. To bajicõari, “ ‘Ĩna gotimasiosere quẽnaro ajivariquẽnaama masa’ ĩna yigotisere ajicõari, ‘Rojose bajiyuma yʉre ajitirʉ̃nʉboacana’ yisʉtiritiato Pablo” yirã, gotirũgũboarãma. 18 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no yibeaja yʉre. “Sʉtiritiato Pablo” yirã ñaboarine, Cristo ocare gotimasiorã ñarãma ĩna quẽne. To ĩna yijare, bʉto variquẽnaja yʉ.
19 Gajeyere quẽne tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉ: Diore, yʉre mʉa sẽnibosarũgũsere, to yicõari, Jesucristo ĩ cõar'i, Esp'iritu Santo yʉre ĩ ejarẽmorũgũsere quẽne masiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yʉ tãmʉose, to cõrone tãmʉo tʉjarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩa variquẽnaja yʉ. 20 Berojʉ, Jesucristo ĩ ĩaro rĩjoro, yʉ yirere ĩre gotibojonerʉabeaja yʉ. Cristo yʉre ĩ ejarẽmosere tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ ocare riojo gotimasiorũgũaja yʉ. Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re yʉre ĩna bujama, yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, no yibeaja yʉre. Cristore yʉ tʉoĩavariquẽnarore bajiro ĩna quẽne, ĩna tʉoĩasejʉare bojaja yʉ. Tijʉa ñaja ñamasuse. 21 To bajiri, yʉre ĩna bucõajama, ñajediro yʉ yirũgũrore bajiro yicõa ñarʉcʉja, “Cristore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ. Yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, rẽtoro yʉre quẽnarʉaroja. To cõrojʉma, Cristo tʉjʉ quẽnaro ñacõarũgũrʉcʉja yʉ. 22 To bajiboarine, yʉre ĩna bucõajama, yʉ gotimasiose sʉorine jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩarotire bojaja yʉ. Yʉ caticõa ñarotire quẽne bojaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Jʉa vãmejʉne quẽnacõaja yʉre. 23 To bajiri, jʉa vãmejʉne bojacõagʉ̃ ñari, no yimasibeaja. “Cristo rãca yʉ ñarotijʉa ñaja rẽtoro quẽnase” yʉ yitʉoĩajama, “Yʉre sĩacõato ĩna”, yitʉoĩarũgũaja yʉ. 24 Quẽna gaje vãme yʉ tʉoĩajama, mʉare yʉ gotimasioroti ti rʉyajare, mʉare gotimasiocõa ñarʉaja yʉ. 25 “To bajirone bajirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari mʉa variquẽnarotire yigʉ, mʉa rãca yʉ ñarotire bojaja yʉ. 26 To bajiri quẽna mʉa rãca yʉ ñacudisere variquẽnarʉarãja mʉa. To bajicõari, rojose yʉ tãmʉoro Cristo yʉre ĩ yirẽtobosarere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa.
27 Cristo oca ti gotirore bajiro mʉa cʉdirotijʉa ñaja ñamasuse. Mʉa tʉjʉ yʉ vajama, yʉ vabetijaquẽne, ado bajiro mʉa yisere ajirʉaja yʉ: “Cristo ocare ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaama ĩna. To yicõari, ‘Cristore ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne’ yirã, ĩ ocare tocãrãcarʉ̃mʉne gotimasioama ĩna” yʉre ĩna yigotisere ajirʉaja yʉ. 28 To yicõari, “Ĩnare ĩaterãre quẽne güimenane Cristo ocare gotimasiorũgũama” yʉre ĩna yigotisere quẽne ajirʉaja yʉ. Mʉare ĩaterãjʉama, ĩnare güimenane mʉa gotimasiocõa ñasere ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. To bajiboarine, mʉajʉama, “Rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãja mʉa, ĩnare güibetiriarã ñari. 29 Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare güimenane, Cristo oca ti gotirore bajiro goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare. Mʉare ĩamaicõari, ĩ yarã mʉa ñarotire mʉare yiyumi Dios, “Yʉ macʉre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo ñato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ yiyumi. 30 Rojose yʉ tãmʉocatore bajiro rojose tãmʉorãja mʉa quẽne. “Adirʉ̃mʉri quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñagʉ̃mi Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa.