9
Jun apóstol c'o ruk'a' chi nuc'utuj ri achique nic'atzin che
Yin, yin jun ru-apóstol* 1 Ti. 2:7; 2 Ti. 1:11. ri Jesucristo y yin libre chic. Nutz'eton ruvech ri Kajaf Jesús, y ja rix ri xa jun chic ibanon riq'uin rija' ri rix ocunak ruc'u'x ri nusamaj. Si chiquivech ch'aka' yin man yin ta apóstol, chivech rix can yin apóstol vi. Roma ja rix* 2 Co. 3:2. ri xa jun chic ibanon riq'uin ri Ajaf Jesús ri rix retal chi yin kitzij yin apóstol.
Jac'a chique ri yech'o chuvij, yin quire' nin-ij richin ninto-vi': Ri roj rusamajela' ri Dios,* 1 Co. 9:14. c'o kak'a' chi nkutzuk,* Mt. 10:10; Lc. 10:7; Gá. 6:6. y c'o kak'a' chi nika'an achel nu'on ri Pedro, ri ch'aka' chic apóstoles y ri eruchak' ri Kajaf Jesús. Rije' ni'e ri quixayil chiquij tok nequibana' rusamaj ri Ajaf. Man ruchojmil ta chi xaxe roj riq'uin ri Bernabé nkusamaj richin nikatzuk-ki'.* 2 Ts. 3:8. ¿Achique ni'ij rix? ¿C'o cami jun soldado pa cuartel ri xa ja ri ruméra nucusaj richin nutzuk-ri'? ¿O c'o cami jun achi ruticon uva ri nis-ta jun ruvech nutij?* Dt. 20:6; Pr. 27:8. ¿O jun yuk'unel quichin váquix ri man ta c'o ruk'a' chi nukum ri leche nuyitz'?
Man tinojij rix chi aj-roch'ulef no'oj nincusaj tok quiri' nin-ij chive. Man quiri' ta. Xa quiri' mismo nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Roma chiri' nu'ij: Ri bóyix tok nuch'ey ri trigo, man tixim chirutza'n, richin c'o che'el niva'. Quiri' nu'ij ri ley. Y tok ri Dios quiri' nu'ij, ¿roma cami nupokonaj quivech ri bóyix, 10 o ja koma roj rusamajela' tok quiri' nu'ij? Koma roj tok quiri' nu'ij. Roma jun samajiy ulef, nisamaj roma cukul ruc'u'x chi chuvi' ri samaj xtitzuk-vi.* 2 Ti. 2:6. Quiri' mismo jun ri nich'eyo trigo, cukul ruc'u'x chi c'o che ri trigo xtiyo'ox che. 11 Y si roj ja ruch'abel ri Dios xkatic pan ivánima, ¿can jun cami nimalaj rakale'n si rix nkojito' juba' riq'uin ri nic'atzin chike choch'ulef?
12 Si ch'aka' rusamajela' ri Dios c'o quic'ulun chi'ik'a', roj más c'o kak'a' richin nikac'utuj.
Pero roj xa kacoch'on-pe y man jun achique kac'utun chive, roma man nikajo' ta* 2 Co. 12:13. chi roma kato'ic nipa'e' rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. 13 Rix jabel iveteman chi ri yebano ri lok'olaj samaj pa racho ri Dios, c'o che ri sipanic ri yeyo'ox can chiri' ri niquitij. Y ri ec'o chiri' richin niquic'ul ri chicop o ri ch'aka' chic sipanic ri niyo'ox pa ruvi' ri altar, c'o quik'a' richin niquiq'uen can juba' richin niquitij. 14 Quiri' mismo ru'in can ri Ajaf Jesús chi ri yetzijon ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, nic'atzin chi riq'uin ri samaj ri' yetzuk-vi.* Lc. 10:7; Gá. 6:6; 1 Ti. 5:17.
15 Pero ronojel ri c'o nuk'a' che, yin man nuc'utun ta chive. Y man nintz'ibaj ta re' richin ninjo' chi yinitzuk. Roma yin can ninna' juba' nuk'ij chubixic chi man nuc'utun ta ri c'o nuk'a' che y más utz chuve chi (yicom, yiquen) que chuvech chi neleses pa vánima re achok roma yiquicot.* 2 Co. 11:10. 16 Roma si nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, manak roma xtinya-ka nuk'ij, roma ri samaj ri' achel ximon chuvij y, ¡juye' nuvech si man xtinya' ta rubixic!
17 Roma xa ta yin nuyon nucanon ri samaj re', c'o ta che'el ninvoyo'ej vajil; pero xa achel jun tako'n* Gá. 2:7; Fil. 1:17; Col. 1:25. ximon-pe chuvij. 18 Romari', ri vajil ri ninc'ul chupan ri samaj, ja chi manak vajil ninc'ul* 2 Co. 11:7. tok nintzijoj ri utzulaj ruch'abel ri Jesucristo ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, richin quiri' man ninc'utuj ta ri can c'o nuk'a' che. 19 Y roma man jun achok che nuc'utun-vi ri nic'atzin chuve, romari' man jun k'atayon vichin richin yin ocunak quisamajinel conojel, richin quiri' más eq'uiy niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. 20 Tok yinc'o chiquicojol ri nuvinak israelitas, can nin-en riq'uin ri nuc'aslen achel ri quic'aslen rije',* Hch. 16:3; 21:23-26. roma ninjo' chi niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Rije' ec'o chuxe' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, y yin masque man yinc'o ta chic chuxe' ri ley ri', pero tok yinc'o chiquicojol, nin-en achel can ta yinc'o chuxe' ri ley, roma ninjo' chi rije' niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. 21 Tok yinc'o chiquicojol ri man ec'o ta chuxe' ri ley ri xyo'ox che ri Moisés, can nin-en achel man ta veteman ruchojmil ri ley, roma ninjo' chi ja jun rije' niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Pero man nin-ij ta chi ninmestaj can ri ru-ley ri Dios, xa can nin-en-vi ri nu'ij ri ley ri xuq'uen-pe ri Jesucristo.* 1 Co. 7:22. 22 Tok yinc'o chiquicojol ri man can ta c'o ruchuk'a' cánima* Ro. 15:1. riq'uin ri Jesucristo, man ninya' ta lugar chi nijel nuk'a' chirij ri xa man utz ta chiquivech rije', roma ninjo' chi más yejel-apu riq'uin ri Jesucristo. Quiri' nin-en chiquicojol conojel, richin quiri' ec'o yecolotaj chiquicojol. 23 Ronojel re' nin-en roma ninjo' chi más ni'e rutzijol ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, richin quiri' junan iviq'uin rix xtikac'ul ri favor ri nuq'uen-pe ri utzulaj ch'abel ri'.
24 Rix jabel iveteman chi ri ye'etz'an pa jun anin, conojel niquitij quik'ij, pero xaxe che ri nich'ocomaj niyo'ox-vi ri sipanic. Quiri' mismo rix titija' ik'ij chuc'uaxic ri c'aslen richin nich'ec ri utzulaj sipanic ri xtuya' ri Dios. 25 Conojel ri ye'oc chupan jun etz'anen, niquiya' can ronojel ri man utz ta nu'on che ri qui-cuerpo, xaxe richin niquich'ec jun sipanic ri xa niq'uis. Jac'a roj ri nikatij kak'ij chuc'uaxic ri c'aslen ri nrojo' ri Dios, ri sipanic ri xtiyo'ox chike, man jun bey xtiq'uis.* 1 Ti. 6:12; Stg. 1:12; Ap. 2:10. 26 Roma c'a ri', yin chuc'uaxic ri nuc'aslen, man nin-en ta achel nu'on jun ri xa man reteman ta achique lugar ne'el-vi tok netz'an pa jun anin. Ni mana-ta achel nu'on jun tok nich'eyon, ri xaxe pa cak'ik' nik'ax-vi ri ruk'a'. 27 Roma yin nin-en che ri nu-cuerpo chi tunimaj nutzij, can yin rajaf pa ruvi'. Man xa tibanataj chi pa ruq'uisbel xquineleses can* Jer. 6:30; 2 Co. 13:5. yin ri xiyo'on rutzijol ruch'abel ri Dios chique eq'uiy.

*9:1 1 Ti. 2:7; 2 Ti. 1:11.

*9:2 2 Co. 3:2.

*9:4 1 Co. 9:14.

*9:4 Mt. 10:10; Lc. 10:7; Gá. 6:6.

*9:6 2 Ts. 3:8.

*9:7 Dt. 20:6; Pr. 27:8.

*9:10 2 Ti. 2:6.

*9:12 2 Co. 12:13.

*9:14 Lc. 10:7; Gá. 6:6; 1 Ti. 5:17.

*9:15 2 Co. 11:10.

*9:17 Gá. 2:7; Fil. 1:17; Col. 1:25.

*9:18 2 Co. 11:7.

*9:20 Hch. 16:3; 21:23-26.

*9:21 1 Co. 7:22.

*9:22 Ro. 15:1.

*9:25 1 Ti. 6:12; Stg. 1:12; Ap. 2:10.

*9:27 Jer. 6:30; 2 Co. 13:5.