2
Nimung me geé temehi pie, é mwoiu ko penem me dewé me lépwo acéihi na élé Laodicé, me lépwo béén mwo na time uce téele pitapitikeme. Be nimung me é pamwoiukewé ati, beme céiu gewé ne ha a pipwoééhe, ke me geé mwoiu ne he ni céihi tewé [ne ko nina e pwo wo Padué]. É mu ko anaa, na geé temehi ehi *a bwo niimihinaado ten me denye, ana e ha aduwo ânebun. Ke a bwo niimihinaado naa, ke wo Kériso.
2.3 1 Korénit 1.24,30Ke weeng na e mu kon ati ni wâé ne ha a bwo temehinaado, me ni pitemang de Padué na te neduwohi [ke te weeng cehi na e habwii tenye].
2.4 Roma 16.18É ko pii tewé ninaa, beme o te tice apulie celi me lé o âdé pihaamikewé ko ce bwo cihe telé celi ju wâé heme geé téne. 2.5 1 Korénit 5.3Be é hemepie caa woéo ité kojakewé, kehe é te niimikewé* 2.5 É te niimikewé—Grek: É mu pelewé ha a jenen.. Ke é te junihe pipwodéén he é téne pie, te ju wâé ni mulihewé, ke geé pipwoiipikewé, ke geé cumang ne he ni céihi tewé ne ko Kériso.
Geé mu mang ko Kériso
Geé caa hegi Kériso Iésu, beme Padaame hewé. Ke wâé heme geé mu mang kon, 2.7 Éféso 3.17[pwohewii ni acuwo] na pwo waan [ne ha a pule na wâé]. Ke me geé mu mang ne ha a céihi li geme caa pacémunikewé kon [pwohewii a mwa na bahi] ne pwo a paan na mwoiu. Ke me geé tee pwo-olé te Padué mu he ni ju pwonimewé.
Geé nemwo pwo me lé pihaamikewé wo lépwoce béén ko ce âpicaanaado celi gele. A pwooti telé [ke nihe wâé heme nye téne] kehe icehi ana te junihe piticenaado ne kon. Be te ni bwo niimihinaado me ni bwomu te pa apulie, na e âbé mu ko ni duéé 2.8 Na e âbé mu ko ni duéé… ai A bwo niimihi nen, ne ko a bwo pwo na a bwohemwo me a miiden., kehe time uce ace pwooti celi e âbé mu ko Kériso.
2.9 Ioane 1.14,16Ke é hemepie pa apulie pwohewiikenye wo Kériso, kehe icehi ana te piwielu me Padué Caa 2.9 Piwielu me Padué Caa… Grek: Wo Padué, ke e mu ati ko Kériso., na ati he ni béé bwomunen. 10  2.10 Éféso 1.21−22Ke me oba gewé ko a mulip na geé caa hegi, é mu ko anaa, na geé te mu ko Kériso. Weeng na eten ati a mwomwon, ke pwojunuun ne ko ati ni pihuô me ni duéé.
E caa ne tewé a ju mulip
11  2.11 Roma 2.29Me geé âbé céii Kériso, ke pwohewiin heme *pwotegoop tewé. Kehe a tegoop naa, ke time uce pwo ne ha a éé apulie, [kehe ana e pwo ne he ni pwonimewé]. Be wo Kériso, ke e pétaabwon nina e teko pwo me nye âcehi nina ta.
12  2.12 Roma 6.4Be li caa puukewé, ke [pwohewiin heme] caa neduwokewé ibu me Kériso. Ke geé caa ûmiê mu ha amele me weeng. Be geé caa céihi ne ko a junuu Padué na e pwo me e mulie cemwo. 13  2.13 Éféso 2.1,4−5Be é ânebun, ke wogewé ni apulie mele [be time e uce mu kowé *a ju mulip] é mu ko ni ta pwo tewé. Ke é ha a benaamwon naa, ke time uce téele tahagéi taabwon nina e teko pwo me geé âcehi nina ta§ 2.13 2e phrase—Grek: Ke é mu ko anaa, na time uce pwotegoop tewé..
Ke é jenaa, ke wo Padué, ke e pwo me nye pimulie ibu me Kériso. Ke e caa pineuhi ati ni ta pwo tenye. 14  2.14 Éféso 2.14−16; 1 Pétéru 2.24Ke e caa ciitili ni ‘kérédi’ tenye [a bwopiinen pie ati ni naado na nye pwo na ta] na o bo tautikenye kon âcehi ni patén. Ke e pwo me tieden ni niihe ni naado naa, be e caa cemeite ne ko a *kuricé [he li e mele wo Kériso. 15 Be é mu ko a kuricé] ke e piwéden koja ni jenenaado me lépwo daame [he a melepiing na lé cubwonieng]. Ke e cielé, ke e pwo me tice niihelé, ke e teuulé ngen [ne he ni bwo tanim jélé] ne ânebuhe ni apulie ati* 2.15 Ni Roma, nina lé pihuôhi a bwohemwo ha a benaamwon naa, ke lé mu pé ati lépwo coda na lé piwéden kojalé ne ko pa, ke lé habwiilé ne he pwahamii ni apulie ati ne he a bwo pitanim jélé. Weengaa a ocine ko Kériso na e piwéden ati koja ni duéé me ni pihuô na lé cubwonieng..
Ni patén na ni gele
16  2.16 Roma 14.1−12[Geé nemwo pwo me lé ne ce patén dewé ne ce apulie.] Ke geé nemwo pwo me lé tautikewé mu ko celi geé wii, ai celi geé ûdu, ai ni béé tan [na lé niimihi pie iitihi] heme tebwo a wole, ai a céiu tan ne ha a naadenitan. 17  2.17 Ébéru 8.5[Lé âcehi ninaa ânebun ne ni apulie] kehe te ju ni déme nina me e bo âbé. Ke caa pacuwohi ati ninaa jenaa ne ko Kériso 2.17 Dernière phrase—Grek: Ana junaado, ke wo Kériso..
18 Geé nemwo pwo me lé pacuwokewé koja a pipwodéén dewé. Be nime ni béén me nye pipaunu ni *âcélo, ke lé te nihe âcehi ni niûlé. Te junihe pwo ni bwo temehinaado telé [na lé pii pie e âbé mu ko Padué] ke lé te nihe pipii delé ne kon. Kehe icehi ana te ju ni bwo niimihinaado te pa apulie!
19  2.19 Éféso 2.21, 4.16Ke muhi telé me lé mu ko Kériso, pa punin. Be é mu ko a punin na e pwopweehi ati ni piduaan ne ko a één, beme céiu jélé ko ni acipetééhi kon me ni mehieng. Ke e pwo me ubwo jélé wo Padué.
E tuwokewé koja ni huô na ta
20  2.20−21 Galat 4.3,9; 1 Timoté 4.3Wogewé, ke geé caa mele me Kériso, ke e caa tuwokewé koja a junuu a pihuô pwo bwohemwo 2.20 A pihuô pwo bwohemwo—ai Ni duéé.. Ke é mu ko ade na geé mwo teko mulie he ni pihuô naa? Be geé mwo teko piténedehi ni patén [ko a pwoiitihi]. 21 Be lé pii pie: «Geé nemwo pé ani, ke geé nemwo wii ani, ke geé nemwo ti ko nini!»
22-23  2.22 Mataio 15.9Ke ni patén naa, ke ni bépwonen ne ko ni naado na o bo tieden hemepie nye penem kon. Lé niimihi ne ni béé apulie pie, ni bwopwonen me nye mulie ne ha a mulip na wâé te Padué. Be lé pii pie, te wâé heme nye te nihe pwo me piwahin genye, ke me nye pwo me e mu he ni picani na a éénye. Ûhu! Te ju piticenaado ne kon! Be te ju ni patén na e âbé mu ko pa apulie. Kehe te tice niihelé me lé pacuwohi nina nimenye kon na lé pwo me nye pwo nina ta.

2:3 2.3 1 Korénit 1.24,30

2:4 2.4 Roma 16.18

2:5 2.5 1 Korénit 5.3

*2:5 2.5 É te niimikewé—Grek: É mu pelewé ha a jenen.

2:7 2.7 Éféso 3.17

2:8 2.8 Na e âbé mu ko ni duéé… ai A bwo niimihi nen, ne ko a bwo pwo na a bwohemwo me a miiden.

2:9 2.9 Ioane 1.14,16

2:9 2.9 Piwielu me Padué Caa… Grek: Wo Padué, ke e mu ati ko Kériso.

2:10 2.10 Éféso 1.21−22

2:11 2.11 Roma 2.29

2:12 2.12 Roma 6.4

2:13 2.13 Éféso 2.1,4−5

§2:13 2.13 2e phrase—Grek: Ke é mu ko anaa, na time uce pwotegoop tewé.

2:14 2.14 Éféso 2.14−16; 1 Pétéru 2.24

*2:15 2.15 Ni Roma, nina lé pihuôhi a bwohemwo ha a benaamwon naa, ke lé mu pé ati lépwo coda na lé piwéden kojalé ne ko pa, ke lé habwiilé ne he pwahamii ni apulie ati ne he a bwo pitanim jélé. Weengaa a ocine ko Kériso na e piwéden ati koja ni duéé me ni pihuô na lé cubwonieng.

2:16 2.16 Roma 14.1−12

2:17 2.17 Ébéru 8.5

2:17 2.17 Dernière phrase—Grek: Ana junaado, ke wo Kériso.

2:19 2.19 Éféso 2.21, 4.16

2:20 2.20−21 Galat 4.3,9; 1 Timoté 4.3

2:20 2.20 A pihuô pwo bwohemwo—ai Ni duéé.

2:22-23 2.22 Mataio 15.9