3
Genye mulie ha a mulie he Kériso
3.1 Maréko 12.36, 16.19; Éféso 1.20[Wo Padué, ke e] pwo me geé mulie cemwo mu ha amele me Iésu Kériso. Ke e mu he miiden wo Kériso *pwo a jui Padué [beme e pihuôhi ati ni naado]. É nelang, ke wâé heme geé hane ni naado na e he miiden. 3.2 Mataio 6.33Ke geé ne ni pwonimewé ne ko ninaa, kehe time uce ni naado éni pwo bwohemwo.
Be geé caa mele* 3.3 Geé caa mele—A bwopiinen pie: Caa nebwén ni mulihewé ânebun, na e âcehi nina te nimewé kon na ta. pwohewii Kériso. Ke a ju mulihewé, ke neduwohi ibu me Kériso ne he Padué. Kehe me e bo pihabwiieng, ke geé bo pimu ibu me weeng 3.4 Geé bo pimu ibu me weeng—Grek: Geé bo pihabwiikewé., he geé bo mu ha a bwo ubwo nang me *a wâé ten.
Geé necu ni bwomu tewé na ta
3.5−6 Roma 6.6,11; Éféso 4.19, 5.3−6Weengaa kuti a watihen me geé necu nina ta na nimewé kon, na e mwo teko mu kowé 3.5 Nina ta na nimewé kon… Grek: Ni naado mu ko a bwohemwo.. Geé nemwo niimihi pie me geé pipule hauli me ce béén, ke geé nemwo pwo ni naado na ta ne ko ni ééwé. Ke geé necu ni bwo niimihinaado na tanim genye kon. Ke geé nemwo hane me pihiwon dewé ni naado ne éni pwo bwohemwo, be, me geé ne ni pwonimewé ko ni naado naa, ke pwohewiin heme geé pipaunu ni duéé hauli. Ke wo Padué, ke e okéé ne ko lépwona lé wonaa ni bwomu telé§ 3.6 Lépwona lé wonaa… Ni béé tii iitihi he pwo grek, ke lé pii pie Lépwona lé cubwonieng. [ke e bo tautilé, ke e bo ne telé a cuhinaado ko ninaa].
Ânebun, ke geé wonaa, he geé mwo mulie he ni bwomunen na ta. 3.8 Éféso 4.25−29, 5.4Kehe é jenaa, ke [é pii tewé pie] geé necu ninaa! Geé necu mwo a okéé, ke ni piéi. Geé nemwo pwotahinaado ne ko lépwo béén, ke geé nemwo piciheta ne kolé. Geé nemwo pii ni pwooti na ta, na time uce wâé me genye pii. 3.9 Éféso 4.22,25Ke geé nemwo geti ni acéihi bééwé.
Geé caa céi a epwén na alili
[Ati ninaa, ke pwohewii a epwén na alili, na] geé caa céi. [Be geé caa necu] a bwo mulie tewé ânebun, me ni bwomu tewé na ta. 10  3.10 Éféso 4.24Ke geé caa cuwohe [a céiu epwén] na mwo wâé.
Ke e tee penem kowé wo Padué, pana e nekewé, beme geé te pipwohewiieng, ke me geé temehieng ehi. 11  3.11 Galat 3.28[Ke a mulie na mwo coho na e ne tewé] ke caa te tice celi pi-ité koja lépwo Juif, me lépwona time uce lépwo Juif: lépwona *tegoop jélé, me lépwona time uce tegoop jélé. Ke caa te tice penebé* 3.11 Penebé—Lépwo coho., me ce kepune. Ke caa te tice lépwona lé ‘pitemang’, me lépwo ‘apulie bwolihi’ 3.11 Lépwo ‘apulie bwolihi’—ai Lépwona te tice pitemang delé: primitifs.. Ke caa te tice celi pi-ité koja lépwo *apenem tice ja kon, me ati lépwo béén. Kehe ana junaado, ke wo Kériso, ke te weeng cehi. Ke tai e konye ati.
12  3.12 1 Pétéru 2.9E pipwoééhewé wo Padué, ke e pipégalikewé beme wogewé a puapulie ten na iitihi. Ke wâé heme geé pipwoééhe, ke me geé te cuwo ko pwo nina wâé ne ko ni apulie. Ke wâé heme bwala gewé, ke me geé pwo me piwahin gewé, ke me geé cumang ne ha a piuca. 13  3.13 Éféso 4.2,32[Geé mu ehi me lépwo acéihi bééwé, ke] geé picani ne kolé. Ke geé pineulé heme lé pwo ce naado celi time uce wâé tewé. Be e caa pineukewé wo Padaame!
14  3.14 Roma 13.8−10Ana junaado, ke a pipwoééhe. Be anaa kuti a tai na e pineibukenye, ke e ciekenye, beme te céiu genye na ati he ni naado.
15  3.15 1 Korénit 12.27; Éféso 4.4; Filipi 4.7E todekewé wo Padué, beme geé pwohewii a éé apulie na te céiu, ke me e mu kowé a péém na e âbé mu pele Kériso. Ke wâé heme a péém naa, ke me e pé ati ni pwonimewé [me ni bwo niimihinaado tewé]. Ke me geé tee pwo-olé ten. 16  3.16 Éféso 5.19Wâé heme e mulie ne kowé ni pwooti te Kériso me ati ni *adéihi na e pébé céiikewé.
Geé pipacémunikewé, ke geé pipamwoiukewé ko ni bwo temehinaado [na e ne tewé]. Ke geé pwo-olé te Padué mu he ni ju pwonimewé. Ke geé pwonyebi ko ni psaume, me ni cantique, me ni nyebi na e ne tewé na a *Jenen Iitihi.
17  3.17 1 Korénit 10.31; Éféso 5.20Ati nina geé pwo, me nina geé pii, ke me geé pwo ne he nii Padaame Iésu Kériso. Ke [ati ne he ni naado] ke geé pwo-olé te Padué Caa, mu ko nina e pwo wo Kériso me dewé 3.17 Mu ko nina e pwo wo Kériso… ai É ne he nii Kériso..
Ni pwomwo na lé céihi
18  3.18 Éféso 5.22Wogewé ni toomwo, geé pwo me piwahin gewé ne ko ni aiu hewé. Be te wonaa [ne ko êna e céihi] ne ko Padaame.
19  3.19 Éféso 5.25Wogewé lépwo aiu, ke geé pipwoééhe ni pétaapwo mwodewé [ne ha a péém] ke geé nemwo pwohuu telé.
20  3.20 Éféso 6.1Wogewé ni ewa, ke geé piténede ni nyaa me caa tewé ne ko ati ni naado. Be wâé te Padaame ni bwomunen na wonaa.
21  3.21 Éféso 6.4Wogewé lépwo caa te ewa, geé nemwo tee pwohuu te ni naîwé. Be koli geé bo pipatupwolé.
Lépwo apenem me ni caa telé
22-23  3.22 Éféso 6.5−8Wogewé lépwo apenem tice ja kon, ke geé piténede ni caa tewé na ati he ni naado ne éni pwo bwohemwo, mu he ni ju pwonimewé. Ke geé penem ehi he ni benaamwon na lé wéa kowé hen, ai heme tielé pelewé. Be time geé uce penem beme e piwâékewé wo pace céiu apulie, be geé penem me de Padaame. Be weeng ke pa apihuô tewé na me geé paciitieng, 24 ke te weeng na me geé penem den. Be geé temehi pie, e bo ne tewé a cemewé ko ni penem dewé, na e pwopweehi me de a puapulie ten.
25  3.25 Roma 2.11Kehe wo pana e pwo ana ta, ke e bo hegi a cuhinaado ten. Be wo Padué, ke time e uce pipwoinen ne ko ni apulie.

3:1 3.1 Maréko 12.36, 16.19; Éféso 1.20

3:2 3.2 Mataio 6.33

*3:3 3.3 Geé caa mele—A bwopiinen pie: Caa nebwén ni mulihewé ânebun, na e âcehi nina te nimewé kon na ta.

3:4 3.4 Geé bo pimu ibu me weeng—Grek: Geé bo pihabwiikewé.

3:5 3.5−6 Roma 6.6,11; Éféso 4.19, 5.3−6

3:5 3.5 Nina ta na nimewé kon… Grek: Ni naado mu ko a bwohemwo.

§3:6 3.6 Lépwona lé wonaa… Ni béé tii iitihi he pwo grek, ke lé pii pie Lépwona lé cubwonieng.

3:8 3.8 Éféso 4.25−29, 5.4

3:9 3.9 Éféso 4.22,25

3:10 3.10 Éféso 4.24

3:11 3.11 Galat 3.28

*3:11 3.11 Penebé—Lépwo coho.

3:11 3.11 Lépwo ‘apulie bwolihi’—ai Lépwona te tice pitemang delé: primitifs.

3:12 3.12 1 Pétéru 2.9

3:13 3.13 Éféso 4.2,32

3:14 3.14 Roma 13.8−10

3:15 3.15 1 Korénit 12.27; Éféso 4.4; Filipi 4.7

3:16 3.16 Éféso 5.19

3:17 3.17 1 Korénit 10.31; Éféso 5.20

3:17 3.17 Mu ko nina e pwo wo Kériso… ai É ne he nii Kériso.

3:18 3.18 Éféso 5.22

3:19 3.19 Éféso 5.25

3:20 3.20 Éféso 6.1

3:21 3.21 Éféso 6.4

3:22-23 3.22 Éféso 6.5−8

3:25 3.25 Roma 2.11