Tii nge céii lépwo
Ébéru
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Time nye uce temehi ace nii paceli e tii a tii ce. Kehe icehi ana nye temehi pie, te pa céiu Juif, na e céihi ne ko Iésu. Pana e temehi ehi a pwoiitihi te lépwo Juif, me a Élele Iitihi Ânebun. Ke pa apulie na e temehi ehi a bwo pwotii he pwo grek, be a bwo pwotii ten, ke te junihe wâé.
E tii éniile?
Ânebuhe a jo 70. Be é ha a jo 70, ke wo lépwo coda roma, ke lé tanahi a mwaiitihi te lépwo Juif ne Iérusaléma, ke lé pacuwohi ati ni âpwailo te lépwo Juif, na e pii wo pana e tii a tii ce. (Omehi ni pwahamii tii 9 me 10.)
E tii me dee?
Te lépwo Juif, lépwo Ébéru, na lé caa céihi ne ko Iésu. Wieli lé neibuhi ni pwooti ten na hiwon, ne ha a tii na céiu, beme lé ne te ace céiu puco te ni acéihi.
É ko ade na e tii?
E tii beme lé temehi ehi a penem na e pwo wo Iésu me delé. Ke e pamwoiulé, beme lé cumang, ke me lé picani ne kolé, be lé ko mulie ha a benaamwon na lé pipwotahi ne kolé.
Ade ace âne a tii ce?
Ati ni patén me ni âpwailo te lépwo Juif ne ha a Élele Iitihi Ânebun, ke te a déme cehi a âpwailo na e pwo wo Iésu Kériso he e mele me denye. Be a âpwailo ten, ke e taatééhi ati ni âpwailo ânebun. Be, é ne he Kériso, ke wo Padué, ke e pwo ne te ni apulie a piapwo na mwo coho. Wo Iésu pana e pébé ni adéihi ko ni piapwo, ke weeng pa apipépwooti, ha awiemenye ni apulie me Padué. Be te pa apulie, ke te pa ju naî Padué, na te céiu nang. Be e mu pele Padué Caa, ânebun, ke é dieli mwo. Kehe icehi ana e opé ne éni pwo bwohemwo, ke e pé a éé apulie. Ke e pwo a âpwailo na hején, he e pineeng me e mele. Ke tée a cewéhen he e mele ne ko a kuricé, beme pineuhi ati ni ta pwo tenye. Ke é mu ko Kériso, ke jan me nye â pele Padué ha a pipwodéén. Ke caa time nye uce hane mwo me nye pwo mwo ace céiu âpwailo.
A bwomune a tii Ébéru
Wo Iésu Kériso, ke e piwéden (1.1―4.13)
E piwéden koja ni âcélo (1.4−14)
E pébé a pwaaden na te nihe pwonaado ne kon (2.1−18)
E piwéden koja Moosé wo Iésu (3.1−6)
Hegi a ju péém na e pébé wo Iésu (3.7―4.13)
Wo Iésu ke pa apipépwooti hadeniinye me Padué (4.14―10.18)
E pé a éé apulie, ke e piténede Padué (4.14―5.10)
A bwo paténe lépwo acéihi (5.11―6.12)
E pacuwohi nina e caa mi pii wo Padué (6.13−20)
Wo Melkisédek ke e déme Kériso (7.1−28)
Pa apwoâpwailo ubwo tenye wo Iésu Kériso (8.1−13)
Time uce jan ni âpwailo ânebun me pineuhi ni ta (9.1−10)
Hején a âpwailo te Kériso (9.11−28)
E te océiu ko pwoâpwailo wo Kériso (10.1−18)
Ni béhabwiinen de lépwo acéihi (10.19―13.25)
A céihi te ni Isaraéla ânebun (11.1−40)
Genye tai cumang pwohewii Iésu (12.1−29)
Bénebwéne pwooti (13.1−25)
wo iésu kériso ke e piwéden
1
(Pwahamii tii: 1.1―4.13)
É ânebun, ke e pacihe lépwo watihenye* 1.1 Watihenye—Wo pana e tii a tii ce, ke pa céiu Juif, ke e tii ne te lépwo béén na te lépwo Juif mwo. Ke lé caa tai céihi ne ko Kériso. wo Padué, na lé pwaadeniin bé ne ni *péroféta ten, ne he ni bwopwonen na hiwon. 1.2 Ioane 1.3Ke, é ha a benaamwon ce, na caa *ni bénebwéne tan, ke e pacihekenye ko pa Naîn. Be é mu kon, ke wo Padué, ke e tabuhi a miiden me a bwohemwo me ati ni naado na lé mu hen. Ke te weeng kuti, na e pipégalieng wo Padué, beme e bo ne ten ati ni naado naa. 1.3 Apostolo 2.33−34; Kolosé 1.20; Ébéru 8.1Me genye ali pa Naîn, ke genye alihi *a wâé me a bwo ubwo Padué Caa. Be te piwielu ne ha ati ni bwopwonen. Ati ni naado na lé tuie, ke lé te tai mulie mu ko ni pwooti ten, na nihe pwojunuun.
Te weeng kuti pa Naîn, li e puu taabwon ni ta pwo tenye. Ke é alecehen, ke e mwojuia daamwo he *miiden, pele Padué. Ke wo Padué, pana te nihe pwojunuun, ke e pwo me e tebwo *pwo a juin [beme e pihuôhi ati ni naado].
E piwéden koja ni âcélo
1.4 Filipi 2.9Wo Padué, ke e ne me e piwéden 1.4 E piwéden—ai E caa piwéden, ai E bo â piwéden. koja ati ni *âcélo wo pa Naîn. Ke e ne ten a nii apulie, na te nihe pwonaado ne kon, koja ati ni nii apulie. 1.5 2 Samuel 7.14; 1 Chroniques 17.13; Apostolo 13.33Be time e mu uce pii te pace céiu âcélo wo Padué pie:
É jenaa, ke é pii beetihi:
Wogo pa naîng,
ke woéo pa caa tem.
Psaume 2.7
Ke a céiu mwo:
O woéo pa caa ten,
ke bo pa naîng.
2 Samuel 7.14
 
1.6 Roma 8.29Kehe me e habwii pa Naîn 1.6 Me e habwii pa Naîn… Grek: Me e pé pa cuwo ni ewa ne pwo bwohemwo [monde]. Wieli a bwo pituie te Kériso, ai a bwo mwojuia cemwo ten ha ace céiu tan. A pwooti grek ce, ke a bwopiinen pie: A atebwo, ai a amu, ai a mwametau. Wieli é ne éni pwo bwohemwo, ai hemepie é jeda he miiden., ne pele lépwona lé mu pelen, ke e ne ten a mwomwon de pa bécéiuhe ewa. Ke e huôhi pie:
Wâé heme ati ni âcélo tong,
ke me lé tai pipaunueng.
Psaume 97.7
 
1.7 Psaume 104.4Ke mepwo é ne ko ni âcélo, [ni apipenem den] ke e pii wo Padué pie:
É ne me lé pwohewii a dan§ 1.7 A dan—He pati ni Ébéru, ke a bwopiine a dan, ke te a jenen mwo.,
ke me lé pwohewii ni duwele miû.
Psaume 104.4
Pwooti ko pa Naîn
1.8 Psaume 45.7−8Kehe icehi ana weengi ana e pii ne ko pa Naîn:
Te wogo [pa Naîng]
ke wogo Padué* 1.8 Wogo Padué—Ni pwooti naa na e ha a Psaume 45, ke a pwooti te pa céiu apwonyebi, ko a bwo piaten de pa céiu daame. É ne éni, ke e pii wo pana e tii a tii te lépwo Ébéru, pie, wo Padué Caa, ke e pii anaa te Iésu Kériso, pa Naîn. E wonaa wo Padué beme e habwii te ni apulie pie, wo Iésu, ke pa daame he a bwohemwo ati.!
O te tice pwonehi a Mwametau tem.
Go bo Daame dieli mwo.
O mwomwon a bwo pihuô tem.
Wâé tem a mwomwon,
ke muhi tem ko a ta.
Ke woéo Padué Caa tem,
ke é caa pipégaliko 1.9 Pipégaliko—Grek: Oint. Omehi note ko Luka 4.18.koja ni béém.
É céihi a tabe ûde ne pwo punim.
É ne tem a pipwodéén
na te nihe ubwo wéden.
Psaume 45.7−8
 
10  1.10−12 Psaume 102.26−28E pii mwo wo Padué ne ko pa Naîn pie:
É ha atabuhi kon,
ke te wogo Padaame 1.10 Te wogo, Padaame—Ni pwooti naa na e mu ha a Psaume 102, ke ni pwooti te pa céiu apulie te Padué. É ne éni, ke e pii wo pana e tii a tii te lépwo Ébéru pie, wo Padué Caa, ke e pii anaa te pa Naîn, Iésu Kériso.,
na go tabuhi a bwohemwo.
Go pwo ko ni im a miiden.
11-12  O bo tieden a bwohemwo ati,
me a miiden [me ati nina e mu hen].
Kehe icehi ana te wogo cehi
na go o bo mu dieli mwo.
Go o tapipidulé pwohewii a epwén.
Go o capipilé
pwohewii a ukéiu talihi.
Te wogo cehi na go te mu cawi;
go te *mulie dieli mwo.
Psaume 102.26−28
 
13  1.13 Psaume 110.1Ke weengi a céiu naado li e pii wo Padué:
Go âbé tebwo éni pwo a juing.
[É ne tem a pihuô.
Ke o pipaunuko dieli mwo.]
É pwo me go caaite
nina lé pipwopa ne kom.
Psaume 110.1
 
Kona geé niimihi pie, e pii anaa te pace céiu âcélo ten? [Ûhu! E pii anaa te pa Naîn!]
14  1.14 Psaume 34.8, 91.11Be mepwo é ne ko lépwo âcélo, ke te ju ni apipenem cehi. Be e pahedelé wo Padué, beme ni apicani tenye, wogenye na e bo celuimikenye.

*1:1 1.1 Watihenye—Wo pana e tii a tii ce, ke pa céiu Juif, ke e tii ne te lépwo béén na te lépwo Juif mwo. Ke lé caa tai céihi ne ko Kériso.

1:2 1.2 Ioane 1.3

1:3 1.3 Apostolo 2.33−34; Kolosé 1.20; Ébéru 8.1

1:4 1.4 Filipi 2.9

1:4 1.4 E piwéden—ai E caa piwéden, ai E bo â piwéden.

1:5 1.5 2 Samuel 7.14; 1 Chroniques 17.13; Apostolo 13.33

1:6 1.6 Roma 8.29

1:6 1.6 Me e habwii pa Naîn… Grek: Me e pé pa cuwo ni ewa ne pwo bwohemwo [monde]. Wieli a bwo pituie te Kériso, ai a bwo mwojuia cemwo ten ha ace céiu tan. A pwooti grek ce, ke a bwopiinen pie: A atebwo, ai a amu, ai a mwametau. Wieli é ne éni pwo bwohemwo, ai hemepie é jeda he miiden.

1:7 1.7 Psaume 104.4

§1:7 1.7 A dan—He pati ni Ébéru, ke a bwopiine a dan, ke te a jenen mwo.

1:8 1.8 Psaume 45.7−8

*1:8 1.8 Wogo Padué—Ni pwooti naa na e ha a Psaume 45, ke a pwooti te pa céiu apwonyebi, ko a bwo piaten de pa céiu daame. É ne éni, ke e pii wo pana e tii a tii te lépwo Ébéru, pie, wo Padué Caa, ke e pii anaa te Iésu Kériso, pa Naîn. E wonaa wo Padué beme e habwii te ni apulie pie, wo Iésu, ke pa daame he a bwohemwo ati.

1:9 1.9 Pipégaliko—Grek: Oint. Omehi note ko Luka 4.18.

1:10 1.10−12 Psaume 102.26−28

1:10 1.10 Te wogo, Padaame—Ni pwooti naa na e mu ha a Psaume 102, ke ni pwooti te pa céiu apulie te Padué. É ne éni, ke e pii wo pana e tii a tii te lépwo Ébéru pie, wo Padué Caa, ke e pii anaa te pa Naîn, Iésu Kériso.

1:13 1.13 Psaume 110.1

1:14 1.14 Psaume 34.8, 91.11